Ljubitelji stripa u Južnoj Evropi proslavili trostruku godišnjicu kultnih izdanja 2019. godine

Comics magazines from Croatia and Serbia on a table.

Časopisi sa stripovima Strip Revija Večernjeg Lista (Hrvatska), Politikin Zabavnik i Stripoteka (Srbija) sa člancima o 50-godišnjicama Alana Forda, Dikana i Stripoteke. Foto: Globalni Glasovi, CC BY.

Za ljubitelje stripa u južnoevropskim zemljama, 2019. godina će ostati upamćena kao godina trostrukog nostalgičnog jubileja kultnih izdanja: 50-ogodišnjicu objavljivanja uticajnog italijanskog stripa ‘Alan Ford’, ‘jugoslovenskog Asterika’ Dikana, i srpskog časopisa Stripoteka.

Alan Ford, italijanski strip s kultnim statusom širom bivše Jugoslavije

Alan Ford, komičnu parodiju ispunjenu pričama o tajnim agentima, stvorili su maja 1969. godine pisac iz Milana Luciano Secchi (Lućano Seki), poznatiji pod nadimkom Max Bunker i umetnik Roberto Raviola, poznatiji kao MagnusMax Bunker kompanija je objavila jubilarni broj, broj 600 u Italiji u maju 2019. godine.

Alan Ford kombinuje italijansku tradiciju komedije umetnosti sa satiričnim nepoštovanjem kroz teme nepravde i zaostalosti, od politike i ekonomije do ljudske gluposti, bahatosti i pohlepe. Ovaj strip je dostigao veliku popularnost dve godine nakon prvog broja kada je uveden negativac Superciuk (poznat kao Superhik u bivšoj Jugoslaviji) u 27-oj epizodi. Ta ‘alcoholna suprotnost Robin Hudu,’ anti-superheroju koji bukvalno ‘krade od siromašnih da bi dao bogatašima’ jer kao čovek sa ulice, on prezira nedostatak higijene nižih klasa, učinio je seriju bestselerom u svojoj zemlji.

Iako su propali pokušaji da se ova serija stripova izveze u Francusku, Dansku i Brazil, Alan Ford, zajedno sa drugim italijanskim stripovima poput Korto Maltezea, je postao okosnica urbane kulture Jugoslavije u 1970-im i 1980-ima.

Billboard in Zagreb, Croatia, advertising the book "Halo Bing" dedicated to the 50th anniversary of the cult comics Alan Ford. Photo by Meta.mk News Agency, CC BY.

Pano u Zagrebu, Hrvatska, reklamira knjigu “Halo Bing” posvećenu 50. godišnjici kultnog stripa Alan Ford, koja prikazuje glavni lik. Fotografiju je objavila u maju 2019. godine novinska agencija Meta.mk, CC BY.

Prvi broj Alan Forda je objavljen u Jugoslaviji 1972. godine, kao deo izdanja Superstripa hrvatske novinske kompanije Vjesnik. Veoma brzo je stekao veliku popularnost i zadobio kultni status, uglavnom zbog toga što je originalni humor imao koristi od izvrsnog prevoda urednika i novinara Nenada Briksija a kasnije i njegovog sina. Obojica su zamenili čitave segmente teksta vlastitim zrelim šalama koristeći posebne hrvatske idiome. Grad Varaždinske Toplice je čak 2015. godine postavio spomen-ploču Briksiju zbog doprinosa promociji hrvatskog jezika.

Ovaj strip imao je ogroman uticaj na popularnu kulturu u Jugoslaviji, na više jezika koji se govore u zemlji. Inspirisao je produkciju komičnih serija poput srpskih filmova (Maratonci trče počasni krug, Balkan Express), bosanskohercegovačke televizijske serije “Top lista nadrealista,”, kao i političke satire u slovenačkom listu Mladina (koja je izmislila ‘apokrifnu’ epizodu stripa u kojoj se pojavljuje jugoslovenski vođa Josip Broz Tito) i muzika podzemlja sa kritičkim tekstovima makedonskog ska-punk benda Superhiks.

50. godišnjica je obeležena javnim izložbama koje prikazuju originalne panoe i rekvizite u Milanu, ali i u Ljubljani, Zagrebu, Dubrovniku, Sarajevu, kao i na dva događaja u Beogradu.

Neki od ovih događaja bili su prilično prefinjeni, poput izložbe “Alan Ford trči počasni krug” (referenca na ime domaćeg filma Maratonci trče počasni krug) koja je održana u Nacionalnoj galeriji Slovenije i može se videti u sledećem videu:

Popularnost stripa Alan Ford su proučavali sociolozi, stručnjaci za medije i komunikacije iz gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Autor jedne od tih knjiga, Lazar Džamić, objasnio je njegovu popularnost u jednom od svojih članaka:

Razlog zbog kog je Alan Ford jedino na prostoru bivše Jugoslavije postao to što jeste, postao je naš i nigde u svetu nije bio toliko popularan, uključujući i rodnu Italiju, je u tome što je rezonovao sa tom bivšom zemljom i to na razne načine. U sebi ima veliku količinu nadrealne farse, ima veliku količinu satire koja satiriše svako nekompetentno, korumpirano, propagandističko društvo, u ono vreme je bilo smešteno u vreme Hladnog rata.

Nova knjiga po tom pitanju pod nazivom “Zdravo Bing”, koju su napisali hrvatski autori Ivan Sršen i Antonija Radić, je promovisana u aprilu 2019. godine u Zagrebu. Naslov knjige dolazi od jedne fraze u stripovima. Sadrži intervju sa 80-godišnjim autorom i izdavačem Maksom Bunkerom, i eseje o značenju i tajnim istorijama ovog mračnog humor klasika koji ilustruju prekograničnu prirodu fenomena.

I Dikan, ‘mladi drevni Sloven’, je napunio 50 godina

Izdanje Politikinog Zabavnika broj 3506 od 19 aprila, 2019 godine, proslavilo je 50-ogodišnjicu stripa Dikan uz naslov “Pustolovna mladost starog Slovena.” Foto: Globalni Glasovi, CC BY.

Zamišljen kao jugoslovenska verzija francuskog klasika Asteriks a prvi put ga je objavio srpski časopis Politikin Zabavnik 1969. godine, strip Dikan je smešten na Balkan tokom takozvanog perioda migracija u ranom srednjem veku. Predstavlja komične avanture dvoje ranih Slovena, koji se smatraju precima savremenih Južnih Slovena (Srba, Hrvata, Slovenaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Makedonaca i Bugara). Glavni likovi su junački visok, plavokos i zgodan Dikan; i njegov ujak, nizak, lukav Vukoje.

Stripovi o Dikanu su bili popularni širom bivše Jugoslavije, a nove epizode su dodavane svakih nekoliko godina do sredine 1980-ih. Jubilarni tekst koji je izašao u Politikinom Zabavniku (broj 3506, 19 april 2019 – nije dostupan na mreži) je zabeležio da je tiraž stripa bio visok, dok su Dikanove slike korišćene kao maskote tadašnjih masovnih akcija dobrovoljnog rada, u komercijalnim oglašavanjima i da je čak postojala inicijativa da se usvoji kao maskota Partizana, jednog od četiri najbolja fudbalska kluba u zemlji.

U tom tekstu Nemanje Baćkovića takođe se primećuje da je izdavač dobio pismo od institucije na Kosovu sa većinskim albanskim stanovništvom, u kojoj protestuje zbog nedostatka Ilira u stripovima. Iliri su drevni narod koji neki smatraju precima savremenih Albanaca.

U međuvremenu, Dikan je citiran u mnogim radovima i knjigama, a tokom 2019. godine njegova izdanja su ponovo objavljena u Politikinom Zabavniku i njegovom časopisu za decu Mali Politikin Zabavnik.

Stripoteka, jedan od najstarijih časopisa sa stripovima na svetu

Jubilarno izdanje povodom 50-ogodišnjice Stripoteke (broj izdanja 1173, maj 2019). Fotografija: Globalni Glasovi, CC BY.

Stripoteka, jedan od najstarijih časopisa za stripove na svetu, proslavio je 50. godišnjicu u maju 2019. Prvobitno je objavljivan u Novom Sadu, glavnom gradu Vojvodine u Srbiji, kao posebno mesečno izdanje već uglednog časopisa Panorama. Postao je toliko popularan da je između 1972. i 1985. izlazio svake nedelje.

Namera mu je bila da služi kao “pregled svetskih stripova,” koristeći format magazina od 60 stranica [sličan Spirou, 2000 AD ili Heavi Metalu], da predstavi–cele ili u nastavcima isečenes–vrhunske grafičke romane i druge formate stripa. U celini, uzet kao presek ili arhiva medijuma, balansirajući klasiku i savremene hitove stekao je status ‘enciklopedije’ ili ‘akademije nauka za strip.’

Na naslovnoj strani izdanja za 50-ogodišnjicu (broj 1173, maj 2019) bili su neki od najpopularnijih likova, od francusko-belgijskog Oumpah-pah-a, Gastona,  Laki Luka, Axle Munshina i poručnika Blueberri-a; do Amerikanca TarzanaMandrake Magičara, Fantoma, Hagara Strašnog, Marvelovog Thora i Konana;  do italijanskog Forto  Maltezea i Cocco Bill-a; do španskog Torpedo-a i britanskog Modesti Blejza.

U uredničkom članku tog broja, urednik Milan Jovanović je napomenuo da kroz svu svoju raznolikost, Stripoteka u velikoj meri zaostaje u jednom važnom trendu svetskog stripa – manga. Zato je u tom izdanju predstavljena priča japanskog umetnika Jira Tanigučija (1947-2017).

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.