Kako Rusija utiče na srpske medije

Srpski tabloidi. Foto: Zoran Drekalović/Istinomer, koristi se uz dozvolu.

Objavljivanje ovog članak je omogućeno kroz partnerstvo sa Transitions, praškom izdavačkom i medijskom organizacijom za obuku.

Anketa javnog mnjenja, koju je u septembru 2019. godine sproveo Institut za evropske poslove, pokazuje da 23 posto građana Srbije veruje da je Rusija najveći donator Srbije. U stvarnosti, Rusija nije ušla u 10 glavnih donatora u Srbiji od 2000. godine, kako pokazuju podaci Ministarstva za evropske integracije. EU je na vrhu liste sa 2,96 milijardi evra pomoći, a slede SAD sa 696 miliona.

Ono što se uglavnom smatra kao razlog za takvu percepciju je nadmoć medija sponzorisanih od strane Rusije u Srbiji, čija se pokrivenost ne samo poklapa sa geopolitičkim interesima Kremlja, već često promoviše zablude i pogrešne informacije. Dr Precious N. Chatterje-Doody sa Univerziteta u Mančesteru objasnio je ovaj pristup u izjavi za ukrajinsku službu za proveru činjenica StopFake (Zaustavi lažne vesti):

Mešajući činjenice i izmišljotine, igrajući se popularnim raspoloženjima strane publike i pokušavajući da se usmeri javno mišljenje u određenom smeru koji služi interesima Moskve, oni sistematski slede geopolitičke ciljeve Kremlja, odacujući novinarske principe u tom procesu.

Dezinformacije u srpskim medijima posebno su alarmantne kad se uzme u obzir uticaj koji ta zemlja ima na Balkanu. Zoran Andonovski, glavni urednik skopske novinske agencije Meta.mk, objašnjava:

Geografska blizina, duga zajednička istorija u bivšoj Jugoslaviji i kulturne sličnosti doprinose uzdignutoj slici Srbije, rezultirajući percepcijom da bilo koji podatak (ili dezinformacija) koji dolaze odatle treba prihvatiti zdravo za gotovo, bez potrebe za potvrđivanjem. Srpsko medijsko tržište je mnogo veće od makedonskog, na primer, njegove medijske kompanije su mnogo razvijenije i ekonomski snažnije, pa mogu da podnesu veliku količinu originalne produkcije koja „impresionira” manje samopouzdane makedonske medijske radnike, posebno one sa malih ili portala za pokretanje.

Jedan od primera je novinski portal i radio stanica Sputnik Srbija, iza čijeg pokretanja stoji Moskva. Ova stanica doseže veliku publiku koja govori srpski jezik, u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu i Severnoj Makedoniji.Obično pruža mešavinu neutralnih vesti sa analizom usklađenim sa prokremljskim interesima, ali prema izveštaju bosanske organizacije za proveru činjenica Raskrinkavanje.ba, to je glavno središte dezinformacijske mreže na Balkanu.

U većini slučajeva, kolumne i analize Sputinika usvajaju antievropski pristup — na primer, nedavni članak je tvrdio da zemlje Zapadnog Balkana „nikada“ neće ući u EU. Drugi navodi da se zapadne alijanse postepeno „tope” zbog neslaganja između njegovih članica. Ponekad će pojačati teoriju zavere da NATO želi da uništi Srpsku pravoslavnu crkvu — navodeći kao dokaz zakon o slobodi vere koji je donet u Crnoj Gori, članici NATO-a.

Prema proceni Gemius Audience-a , decembra 2019. godine, Sputnik je imao 1.132,547 posetilaca na svojoj veb lokaciji. On se našao na 21. mestu najčitanijih medijskih portala u Srbiji, dok takođe emituje sadržaj na srpskom putem radija Sputnik.

Povećavanje domaćeg i regionalnog dometa putem ponovnog objavljivanja

U 2019. godini, prokremlinski sadržaji koji ciljaju srpsku publiku uglavnom su distribuirani putem ruskih medijskih platformi kao što su Sputnik Serbia ili manje poznati veb portala kao što su News Front i Geopolitica.

Srpska štampa takođe promoviše sličan sadržaj -- dva primera su dnevne novine Politika i Večernje Novosti, a poslednje redovno objavljuju sadržaje Sputnik-a. Prema Gemius Audience-u, Vecernje Novostisu na internetu peti najčitaniji medijski portal u Srbiji -- imao je skoro 15 miliona posetilaca u decembru 2019. godine.

Kiosk za novine u Beogradu, Srbija. Fotografija: Zoran Drekalović/Istinomer, koristi se uz dozvolu.

B92, nekada liberalno orijentisan informativni portal, nedavno je prebacio svoju uredničku liniju na prorusku, nakon što je promenio vlasnike.

Novinske agencije poput Tanjuga, čiji je vlasnik srpska vlade, kao i SRNA, čiji je vlasnik Vlada Republike Srpske, srpski entitet u Bosni i Hercegovini (BiH), takođe objavljuju prokremljski sadržaj.

Prema srpskom portalu za proveru činjenica Raskrikavanje, više od 700 lažnih ili nepotvrđenih vesti je objavljeno na naslovnim stranama tri srpska tabloida (Informer, Alo i Srpski Telegraf) 2018. godine. Ovi lažni ili neutemeljeni novinski članci obično opisuju ruskog predsednika Vladimira Putina u pozitivnom svetlu, na primer, gde on tvrdi da će „braniti Srbiju od zapada," ili da će „spasiti Kosovo za Srbiju".

Naslovne stranice srpskog tabloida Srpski Telegraf. Dva naslova kažu: „Putin spreman da uđe s vojskom na Kosovo" i „Horor plam Amera za Kosovo." Foto: Zoran Drekalović/Istinomer.

Provladini tabloidi održavaju predsednikovu sliku samožrtvenog mučenika. Naslov kaže „Zapad daje 100 miliona evra za svrgavanje Vučića!" Foto: Zoran Drekalović/Istinomer.

Godišnja analiza Raskrikavanja je pokazala da su četiri tabloida sa najvećim tiražom objavili više od 917 „lažnih ili neosnovanih tvrdnji" o političkim temama u 2019. godini, dok teme zabave i sporta nisu analizirane.

Najviše laži je izrečeno na račun opozicije i njihovih lidera, dok se u isključivo pozitivnom svetlu predstavljao Aleksandar Vučić, ali i ruski predsednik Vladimir Putin.

„Riznica” laži je tokom cele godine bila i spoljna politika - pohvalno se pisalo o Rusiji i saradnji sa njom, dok su dežurni neprijatelji, kao i uvek, bili Albanci, kosovski lideri i NATO. Najave specijalnih ratova protiv Vučića, udari na njega, lažne tvrdnje o špijunskim aferama i aferi Krušik, takođe su bile dominantne teme.

Srpski internet mediji služe kao izvor vesti i zabavnog sadržaja za medije u susednim zemljama. U severnoj Makedoniji srpski sadržaj se prevodi (često loše) na makedonski, a ponekad i na albanski.

Drugi primer su ruski časopisi alternativne medicine, koji se štampaju u Srbiji i prodaju na kioscima u svim zemljama bivše Jugoslavije. Neki od njih objavljuju i lokalna izdanja na makedonskom, hrvatskom i slovenačkom jeziku. Neke od tih publikacija koriste zdravstvene sadržaje da bi promovirali imidž Vladimira Putina.

Kritike Rusije gotovo da i nema

Studija beogradskog Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) je pokazala da su EU, Sjedinjene Države i Kina 2019. godine predstavljene neutralno u svim vrstama medija u Srbiji, dok je NATO bio predstavljen negativno, a Rusija pozitivno.

Rezultati istraživanja bili su dostupni Globalnim Glasovima pre njihovog službenog objavljivanja u sklopu partnerstva za razmenu sadržaja.

Rezultati CRTA istraživanja. Koristi se uz dozvolu.

Istraživanje CRTA-e je pratilo srpske dnevne novine (Blic, Informer, Kurir, Večernje Novosti), novinske portale (Blic, B92, Kurir, Telegraf) i TV vesti i jutarnje emisije (RTS1, Pink, TV Happy, Prva).

Metodologija nije uzela u obzir samo ton teksta i naslova, već i ugao, fotografije, kao i pripisanu važnost i prostor svakom članku ili priči.

Istraživanje je takođe otkrilo da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najviše citiran srpski zvaničnik u 2019. godini, ali nikada nije citiran u pričama koje su bile negativne prema Rusiji ili Kini. Vučić je uglavnom citiran neutralno u člancima o EU i Sjedinjenim Državama.

Rezultati CRTA istaživanja. Koristi se uz dozvolu.

Raša Nedeljkov, programski direktor CRTA-e, u izjavi za Globalne Glasove, ukazao je na prividnu kontradikciju između prekomerne zastupljenosti srpskih zvaničnika u proruskom sadržaju i napora srpske vlade da se pridruži EU:

Naše praćenje najuticajnijih medija u Srbiji pokazuje da najviši zvaničnici, poput predsednika zemlje, ministra spoljnih poslova, ministra odbrane i premijera, nisu citirani negativno o Rusiji ili Kini. Ipak, njihovi citati s negativnim tonom o EU, SAD-u i NATO-u su široko prisutni. To nije u skladu sa programom rada srpske vlade, koji kaže da je glavni strateški cilj Srbije pristupanje Evropskoj Uniji.

CRTA monitoringom je utvrđeno da su privatni mediji sa širokim dometom, poput novina Blic i televizije TV Pink, proizveli negativno izveštavanje samo o EU i SAD. Nije bilo negativnog izveštavanja o Rusiji i Kini.

Srpski javni servis (RTS) imao je više pozitivnih članaka o Rusiji nego o EU, i nije objavio nikakav negativan materijal o Rusiji i Kini.

Rezultati CRTA istraživanja. Koristi se uz dozvolu.

Ruski i kineski zvaničnici uglavnom se citiraju u delovima koji su pozitivni prema njihovim zemljama, dok su zvaničnici SAD, EU i NATO u neutralnim delovima.

Sklonost koja je prisutna u srpskoj medijskoj sferi može negativno da utiče na sposobnost građana Srbije da na informisan i racionalan način učestvuju u demokratskom procesu, dok neprofesionalne medijske prakse doprinose širenju prekogranične dezinformacije.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.