Zaštitnici životne sredine podižu uzbunu zbog hidroenergetskog buma na Balkanu

Mesto gde se gradi mala hidroelektrana na Krapskoj Reci, u planini Jakupica, Severna Makedonija. Područje je deo the Smaragdne mreže područja zaštićene prirode. Fotografija: Eko-svest, objavljena uz dozvolu.

Aktivisti širom Zapadnog Balkana protestuju zbog izgradnje malih hidroelektrana za koje stručnjaci kažu da ugrožavaju životnu sredinu i izvore slatke vode. Planirano je 2,700 malih hidroelektrana od kojih su neke već u fazi izgradnje u Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Balkanske zemlje su se u žurbi okrenule hidroenergiji da bi ispunile ciljeve koji su utvrđeni Ugovorom o Energetskoj zajednici, sporazumom Evropske unije i njenih suseda prema kojem potpisnici između ostalog moraju da obezbede 27 posto električne energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine.

Međutim, kritičari kažu da vlade užurbano grade, a da na odgovarajući način ne procenjuju uticaj na okolinu — i da se ti projekti zasnivaju na korupciji.

Studija iz 2017. godine koju je uradio Bankwatch, mreža organizacija civilnog društva iz Srednje i Istočne Evrope, posetila je osam hidroelektrana u regiji koje finansira Evropa i otkrila da su sve u zaštićenim ili ekološki osetljivim područjima. Ustanovili su da je većina biljaka izazvala sušenje rečnih korita i ugrozila izvore vode u lokalnim selima. Terenskim obilaskom biljaka u Severnoj Makedoniji 2017. utvrđeno je da građevinski materijal bačen u korito reke narušava migraciju riba i drugih organizama. Studija navodi:

Sve biljke koje smo pregledali hitno treba pojačano nadgledati i upotrebiti mere za obnovu. U većini slučajeva prisutna su gruba kršenja nacionalnih zakona i standarda međunarodnih financijskih institucija.

Makedonski biolog Ana Colović Lesoska, iz lokalne nevladine organizacije Eko-svest, izrazila je zabrinutost zbog ovog trenda u izjavi za Globalne Glasove:

Sve vodene površine su za nas neprocenljive. Opstanak reka ne zavisi samo od opstanka ekosistema kroz koje prolaze, već i od opstanka lokalnog stanovništva koje od njih zavisi zbog hrane i vode. Uništavanje reka znači tiho uništavanje svih sela i naselja, zajedno s tradicijom i istorijom.

Colović je nedavno osvojila nagradu za zaštitu životne sredine Goldman za svoje napore u sprečavanju izgradnje dve velike brane u nacionalnom parku Mavrovo, domu ugroženog balkanskog risa.

Izveštaj Bankwatch takođe je otkrilo da su kompanije u celom regioni koje su osvojile koncesije za izgradnju i upravljanje malim hidroelektranama u vlasništvu bilo političara na vlasti, bilo njihovih rođaka. Izveštaj navodi:

Potpredsednik vlade za ekonomska pitanja Severne Makedonije Kočo Angjušev poseduje najmanje 27 malih hidroelektrana, a predsednik glavne opozicione stranke, Hristijan Mickoski takođe ima najmanje pet koncesija. U Srbiji su kompanije povezane s Nikolom Petrovićem, kumom predsednika Aleksandra Vučića, među glavnim korisnicima hidroenergetske podrške.

U Severnoj Makedoniji, meštani sela Žirovnica, uz pomoć organizacija civilnog društva, su ove godine pobedili u pravnoj bitci   protiv dve elektrane u opštini. Lokalne vlasti otkazale su izgradnju nakon što su zaključile da nisu u skladu sa međunarodnim i nacionalnim propisima.

Na susednom Kosovu, protesti protiv hidroelektrana objedinili su lokalne stanovnike Srbe i Albance u opštini Štrpce, podno planine Šar, blizu makedonske granice. Od sredine 2018. godine, oni su održali niz protesta na gradilištu. 8. oktobra, jedan od tih protesta je dočekan uz veliku silu od strane nacionalne policije, koja je koristila biber sprej na učesnike, uključujući decu, i bilo je 20 povređenih. Tri stanovnika obližnjeg sela Donji Biti uhapšeni su i pušteni nakon ispitivanja.

Protesti protiv MHPP-a u Štrpcu: Matkos grupa obustavila izgradnju na privatnim zemljištima preko @KoSSev-a — KoSSev (@KoSSevnews), 2. oktobra 2019. godine
Premoštavanje etničkih podela u zemlji koju je pustošilo etničko čišćenje pre samo dvadeset godina privuklo je pažnju regionalnih medija. Naslov jednog članak iz avgusta 2019. godine glasio je ovako “Štrpce: Etnički Srbin i etnički Albanac uhapšeni zbog paljenja buldožera.” Sličnu je priču objavio i BBC na srpskom.

Većina energije na zapadnom Balkanu dolazi iz uglja. U 2018. godini samo 3,8 procenata električne energije u regionu proizvedeno je u hidroelektranama. Sve zemlje imaju visok solarni potencijal, ali je u funkciji samo jedan posto kapaciteta regije.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.