Grci vode sudsku bitku protiv luke koju finansira Kina, a koja može da zagadi okolinu

Brodski saobraćaj u grčkoj luci Pirej kao što mođe da se vidi na MarineTraffic (Pomorski saobraćaj), 13 maj 2021.

Kinesko ulaganje u grčku luku Pirej kao deo njihove Belt and Road Initiative (BRI) (Inicijativa za pojas i put) je povećala trgovinu između ove dve zemlje, ali napetosti zbog navodnog kršenja ekoloških prava dovele su u pitanje potencijalne koristi i štete od te investicije.

2016 godine, kineska državna brodarska kompanija, COSCO, je kupila većinski udeo u javnom preduzeću koje je upravljalo Pirejem (PPA), a to je luka koja se nalazi jugozapadno od Atine. Pod COSCO-PPA, luka Pirej je postala najveća u Mediteranu. Kina ju je nazvala “Zmajeva glava,” kao ključna tačka ulaska kineske robe u Evropu. Prema grčkoj statističkoj agenciji, vrednost uvoza iz Kine je porasla sa 2.89 biliona Evra (US$ 3.2 biliona) 2016 godine, na 3.74 biliona Evra (US$ 4.27 biliona) 2020 godine.

Međutim, ovo proširivanje je neprijateljski dočekano od strane lokalnog stanovništva zbog toksičnog zagađenja područja za ribarstvo ove regije, i završilo se pravnom bitkom maja 2020. U isto vreme, isti ovi loklani stanovnici i pridruženi stručnjaci za zaštitu životne sredine moraju da se suoče sa izazovima u kontekstu krhkih lokalnih propisa uz sumnju da grčke vlasti staju na stranu COSCO-PPA zbog rasta i svrsishodnosti.

Dok su poslednjih godina grčke ankete uzastopno pokazivale uglavnom /span> pozitivan odnos prema Kini i Kinezima, napetost zbog luke Pirej preti toj dobroj volji. A ovaj se konflikt odvija i u sudovima, i u javnom mišljenju.

Globalni projekti u krhkim ekosistemima 

Za nabavku dodatnih 16 procenata deonica u PPA, COSCO mora da isporuči na novu infrastrukturu. Of sve projekte u PPA glavnom planu, najvažniji i najskuplji je nova luka za brodove za krstarenje u oblasti Peiraiki kod Pireja.

Plan luke za brodove za krstarenje uključuje uklanjanje 620.600 kubika taloga sa morskog dna kod grada luke, i da se on baci u more, između obližnjih ostrva Aegina i Salamina. Ovaj talog je ispunjen onim što decenijama ispušta kanalizacija, pomorskim otpadom, i zagađivačima iz razvijenih industrijska postrojenja ovog područja. Kada se izvade, bace negde drugde i ponovo aktiviraju, to može biti katastrofalno.

Krajem aprila 2020, institut za zaštitu mora Archipelagos je upozorio da će aktivnost imati ozbiljnu posledicu na ribarstvo ovog područja. Udruženje radnika Helenskog centra za istraživanje mora je upozorilo da je jedna od mogućih posledica stvaranje „podvodne toksične deponije”, a na štetu krhkih ekosistema u tom području.

Grčki ombudsman, ustavno sankcionisani čuvar na nacionalnom nivou, je identifikovao ključne licence koje nikada nisu odobrene pre razvoja nove luke u Pireju. Licenca da se obavlja bilo kakva razvojna aktivnost je istekla 2018 godine, i u njoj nikada nije bilo dozvole da se razvije nova luka. Takođe joj nedostaje Strateška procena uticaja (SPU), koju zahteva Evropska Unija za razvoj ove skale.

Uprkos tome što nisu dobili potrebne dozvole, COSCO-PPA je pokrenuo razvoj luke tokom zaključavanja COVID-19 2020.

Meštani uzvraćaju

Zadnje nedelje aprila 2020, dok su plutajući bageri izvlačili blato iz vode i prebacivali ga na barže, stanovnici Pireja su pokušali da identifikuju brodove na marinetraffic.com, javno dostupna služba za saobraćaj brodova. Ništa nisu videli — brodovi su imali svoj automatski sistem identifikacije isključen, kršeći grčki zakon.

Anti Gianoulou, advokat koji zastupa Pirejski radni centar u sudskom sporu protiv luke, je rekao Globalnim Glasovima da je obalskoj straži poslala dokaz sa marinetraffic.com. „Ništa se nije desilo, bar koliko ja znam. Umesto toga, unapređen je šef lučke kancelarije u Pireju,” rekla je u intervjuu koji je obavljen februara 2021 godine.

U maju 2020, Centar za rad u Pireju je bio pun, i svaki član jedne grupe od 115 lokalnih stanovnika je ispunio molbu vrhovnom upravnom sudu Grčke u kojoj su zahtevali opoziv odluka koje su dozvolile razvoj luke. Giannoulou je takođe podneo dopunsko vansudsko pravno obaveštenje vlastima, detaljno opisujući svoje argumente i stavljajući ih u javni zapis.

Javno protivljenje projektu je zabeležio by Kritonas Arsenis, dugogodišnji ekološki aktivista i poslanik opozicione stranke Diem25. U govoru u parlamentu maja 2020, pritiskao je vladu radi pojašnjenja radova bagera:

[το έργο] γίνεται χωρίς τη στοιχειώδη τήρηση της ευρωπαϊκής περιβαλλοντικής νοµοθεσίας, ή της ελληνικής νοµοθεσίας

[projekat] se sprovodi iako se čak ni iz daleka ne pridržava Evropskog zakonodavstva o životnoj sredini ili grčkog zakonodavstva.

Dok Vrhovni upravni sud Grčke promišlja, bageri mogu da rade u Pireju, ali ne može biti odlaganja iskopanog taloga u Saronskom zalivu.
U međuvremenu je regionalno veće glasalo za strožije uslove na potencijalnim bagerskim aktivnostima.

Decembra 2020, Ministarstvo životne sredine je odobrilo procenu uticaja koju je podneo COSCO-PPA, ali toj kompaniji još uvek nedostaje sveobuhvatnija i zakonski propisana procena strateškog uticaja (SEA). 

Niski profil

Uprkos činjenici da razvoj luke Pirej može da zatruje značajan deo grčke berbe morskih plodova, malo je pažnje posvećeno toj raspravi u grčkim medijima. COSCO-PPA je zadržao niski profil u Grčkoj, naizgled radije dopuštajući svojim saveznicima u grčkoj vladi i industriji da predstavljaju njihov stav.

Na pitanje Globalnih Glasova o potrebnim dozvolama i studijama zaštite životne sredine, COSCO-PPA je odgovorio sledeće:

Ο ΟΛΠ Α.Ε. τηρεί το σύνολο της περιβαλλοντικής νομοθεσίας και δημοσιοποιεί τα περιβαλλοντικά στοιχεία που προβλέπονται από τη νομοθεσία, τόσο στις εκθέσεις Εταιρικής Υπευθυνότητας όσο και στην Ετήσια Οικονομική Έκθεση της Εταιρείας.

PPA S.A. se pridržava svih ekoloških zakona i objavljuje podatke o životnoj sredini, kako nalaže zakon, kako u izveštajima o društveno odgovornom poslovanju, tako i u godišnjem finansijskom izveštaju.

COSCO-ov poduhvat u Pireju možda će biti na vrhu dnevnog reda bilateralnih susreta između Grčke i Kine, ali će oni verovatno i dalje nailaziti na protivljenje: Grupe kao City-friendly port!(Luka pogodna za grad) and ΠΕΙΡΑΪΚΗ ΑΛΛΗΛΕΓΓΥΗ (Pirejska solidarnost) su bile kritične platforme za objavljivanje audiovizuelnih dokaza sumnjive aktivnosti COSCO-PPA. Nije uvek jasno šta članovi takvih grupa misle o BRI. Izgleda da se sigurno može reći da krhi ekosistem područja i njihove obalske zajednice su im važnije od planova za bezgranični rast.

Ova priča je deo Posmatranje Građanskih Medija  istraga konkurentskih narativa o kineskoj inicijativi Pojas i put, i istražuje kako društva i zajednice imaju različitu percepciju o potencijalnim koristima i štetama kineskog razvoja. Kliknite da biste saznali više o ovom projektu i njegovim metodama ovde.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.