„Volođa, zar niste umorni?“: Ruska omladina o 20 godina Putina na vlasti

Vladimir Putin polaže zakletvu tokom svoje inauguracije na mesto predsednika Rusije, maja 2000. Odlazeći predsednik Boris Jeljcin stoji s desne strane. Foto CC-BY-4.0: Wikimedia Commons.

Tokom novogodišnje noći, aktivisti Pokreta Vesna, ruskog pro-demokratijskog omladinskog pokreta, održavali su proteste u sibirskom gradu Omsku. Ti mladi demonstranti su obeležavali dvadesetu godišnjicu od uspona Vladimira Putina na vlast i imali su samo jedno pitanje za ruskog predsednika: „Volođa [deminutiv imena Vladimir], zar se niste umorili?”

Uz malo nade, aktivisti su objavili svoje fotografije na Facebook, uz objavu u kojoj se pitaju da li će Putin slediti prvog predsednika Rusije, Borisa Jeljcin, tako što će najaviti svoju ostavku u novogodišnjoj noći:

Так может сегодня случится новогоднее чудо, и он повторит слова Ельцина и сделает подарок для жителей страны? Увы, к сожалению, Путин не Дед Мороз и врядли способен на доброе волшебство, но с ролью Гринча он отлично справляется.

Pa, možda se danas dogodi novogodišnje čudo i [Putin] će ponoviti Jeljcinove reči i pružiti stanovnicima zemlje poklon? Avaj, Putin nije Deda Mraz i teško da može da baci dobre čarolije, ali sjajno igra ulogu Đavola.

Umesto toga, Putinov novogodišnji govor naglasio je da 2020. godina obeležava 75-ogodišnjicu “pobede u Velikom patriotskom ratu.” Ruski predsednik nije pominjao svoju „godišnjicu.” Međutim, ipak je pozvao mnoge ruske generacija da se okupe, što znači da je svestan generacijske podele zemlje. 

Sveusvemu, dvadesetogodišnjica Putinove vladavine je došla i otišla sa malo fanfara iz Kremlja. Ali u svetlu velikog političkog potresa koji je predsednik najavio sredinom januara – ustavne promene koje su mu, izgleda, omogućile da ostane na vlasti i posle njegovog poslednjeg predsedničkog mandata 2024. godine – razgovori o dužini njegove vladavine su se nastavlili dugo posle „godišnjice.” 

U svojoj objavi na Facebooku, novinarka iz St Petersburga, Aleksandra Garmazhapova je napisala da je imala samo deset godina kada je Putin postao predsednik, i time izazvala odgovore drugih korisnika o tome gde su se tada nalazili u njihovim životima: 

А теперь просто представьте, что когда Владимир Путин пришёл к власти, вы были молоды. Мне, например, было 10 лет – я ела кашу и слушалась маму.

Sad samo zamislite, kad je Vladimir Putin došao na vlast, vi ste bili mladi. Ja sam, na primer, imala deset godina – jela sam kašu i slušala [moju] mamu.

– Alexandra Garmazhapova, Facebook, 18 januara 2020

Nešto stariji korisnik dodao je sledeće razmišljanje:

Мне было 16, я не слушал маму, а слушал Ред Хот Чили Пепперс. Путин – да, 20 лет сидит, но сама система не меняется еще дольше. Уже на тот момент было ясно, что долго ничего не будет меняться.

Imao sam 16 godina, nisam slušao [moju] mammu, već Red Hot Chilli Peppers. Da, Putin je na vlasti 20 godina, ali sam sistem se nije promenio još duže. Čak je u tom trenutku bilo jasno da se ništa dugo neće promeniti.

– Vladimir Plotnikov, Facebook, 19 januara 2020

Korisnik Twittera, Denis Orlov je istakao da je Putin sada nadmašio Leonida Brežnjeva kao jednog od najdužih vođa Moskve (ispred njega stoji samo Josif Staljin):

[Ja] tek sada shvatam da je Putin u svojih 20 godina vladao više od Brežnjeva, koji je vladao 18 godina, a to još nije kraj. Tokom [mog] detinjstva činilo mi se iz priča da je Brežnjeva vladavina [bila] malo duža. Onda sam odrastao i shvatio da i sam već toliko godina živim kao jedna osoba.

– Denis Orlov (@DenisKuzbass), Twitter, 26 januara 2020

Dok su se starije generacije Rusije rađale i odrastale u Sovjetskom Savezu, Putin je verovatno jedini vođa kojeg ruski milenijali zaista poznaju, barem u njihovom živom sećanju. Deca rođena na početku milenijuma celi život su provela pod Putinom. Kako je između 2008. i 2012. prešao iz predsedavajućeg u kabinet premijera, oni su odrastali i išli u školu.

Tokom ovog perioda, Putin je projektovao sliku stabilizujuće sile; kao vođa koji je razrešio haos devedesetih i izveo Rusiju iz haosa nakon raspada Sovjetskog Saveza. Sada, međutim, praktično dve generacije su porasle pod Putinom i nemaju nikakvog sećanja na burnu prošlost koju je navodno pomogao Rusiji da prevaziđe. Dakle, dok se stručnjaci i političari spremaju da se suoče sa nekim velikim promenama u ruskom političkom sistemu, takozvana „Putinova generacija” (поколение Путина) razvija reputaciju nezainteresovanosti za politiku – ili je manje podložna liniji da je išta bolje od “divljih 1990-ih.”

Prema nedavnom sociološkom istraživanju školske dece iz cele zemlje, 67% ispitanika (deca u uzrastu od 10 do 18) nije pokazalo nikakvo zanimanje za domaću politiku. Dalje, skoro 75% ispitanika nije moglo da imenuje ni jednog političara koji im se sviđa ili koga poštuju. Samo 15% anketiranih navelo je Vladimira Putina, a samo 1.9% je spomeulo istaknutog opozicionog političara Alekseja Navalnog – što ga čini još manje popularnim od nedavno svrgnutog premijera Dmitrija Medvedeva (kojeg je navelo 2.8% ispitanika). 

Rasprave o političkim sklonostima mladih odraslih u Rusiji zaista su započele u periodu 2017-2018, kada su deca rođena 2000. godine u Rusiji počela da odrastaju i postala su sposobna da glasaju. To se poklopilo sa talasom antikorupcijskih protesta na čelu sa Aleksejem Navalnim, koji je na ulice Moskve i drugih ruskih gradova izvukao desetine hiljada ljudi. Vidljivo prisustvo mladih ljudi na skupovima dodalo je vatru diskusiji o rastu politički angažovane mlađe generacije.

“Ruska omladina, za razliku od starijih generacija, konzumira informacije različito, oni postepeno formulišu sopstvene društvene i političke uticaje,” napisao je sociolog Denis Volkov u uredničkom članku 2018. godine za ruski poslovni dnevnik Vedomosti. “Nedavno su se politički stavovi mladih Rusa takođe počeli razlikovati od „opšte linije“ i „shvatanja generacije [njihovih] roditelja,” napomenuo je Volkov.

“Rusija bez Putina” i “Putin je lopov” su bili popularni slogani tokom protesta. Pored toga, ankete koje je uradio Levada Centar, nezavisna biračka agencija iz tog vremena pokazale su da je 42% ispitanika verovalo da je Putin u velikoj meri odgovoran za korupciju na visokom nivou u ruskoj vladi. Pored toga, postoje i anegdotski dokazi da je mnogo mlađih Rusa ostalo prilično apatično kada je u pitanju pitanje kako je Putin ostao predsednik. 

2019. godine, tada 17-godišnja ćerka Navalnija, Daša Navalni, objavila je niz politički orijentisanih video intervjua s ljudima svojih godina na svom YouTube kanalu, pod haštagom #ГолосМоегоПоколения (#GlasMojeGeneracije). Video snimci su sakupili stotine hiljada pregleda. Njeni sagovornici – koji su predstavljeni u smislu svojih političkih sklonosti, u rasponu od onih koji podržavaju Navalnija do „Fanova SSSR-a” i „Putinove pristalice” – su sigurno pažljivo odabrani da bi dali širok spektar odgovora. Ipak, njihovi iznenađujući odgovori govorili su o različitosti u Putinovoj generaciji.

Dok 19-ogodišnja Julija („apolitična devojka”) kaže Navalnoj „Ne mislim na Putina,” ona takođe priznaje da je “on verovatno dobar predsednik” jer je toliko dugo na vlasti. S druge strane, navodni Putinov pristalica, 18-ogodišnji Kiril, šokirao je osobu koja ga je intervjuisala kada je rekao Navalnaji da se pridružio omladinskoj grupi Ujedinjene Rusije iz pragmatičnih razloga, samo da bi unapredio svoju buduću karijeru. 

Samo nekoliko meseci nakon što je Navalnaja objavila svoje video snimke, mladi su se ponovo našli u centru protesta. U leto 2019. godine, Rusija je doživela talas demonstracija uoči lokalnih izbora, na kojima je nezavisnim kandidatima opozicije bilo zabranjeno da se kandiduju. Stotine mladih ljudi je uhapšeno – i sve je bilo na mreži. Fotografije 18-ogodišnje Olge Misik kako čita Ustav pred barikadom pripadnika interventne policije osvojile su internet govor u sudnici 21-ogodišnjeg Egor Zhukova je čak bio objavljen u New Yorker-u. I tako je izgledalo da je ruska anti-Putinova omladina spremna da se još jednom bori. 

Ovo je Olja. Ona ima 18 godina. Drže je [u policijskoj stanici] do ponedeljka.– Alexei Abanin (@aban_in) 27. jula 2019. godine..

Sociolog Olga Zeveleva ima svoju teoriju o tome šta je proteklih godina na ulice iznijelo ruske milenijale. “Prvo, sve je više glasača i demonstranata koji su odrasli i poznavaju samo Vladimira Putina kao ruskog političkog lidera, a stare priče Kremlja o opasnostima u godinama pre Putina gube svoju moć,” napisala je Zeveleva u uredničkom članku za stranicunezavisnih vesti Meduza. “Drugo, nove studentske kampanje solidarnosti čine milenijalce vidljivijim.”

Drugim rečima, mlađi Rusi koji se protive sistemu razočarani su retorikom iz Kremlja i znaju kako da se organizuju. Ali pitanje je da li će oni ostati u Rusiji? 

Nakon prošlogodišnjih protesta, još jedno istraživanje Levada Centra je pokazalo da bi šokantnih 53% ispitanika od 18 do 24 godina želelo da se preseli u inostranstvo.

Kirill Shamiev, doktor nauka i analitičar koji studira van Rusije, brzo je ukazao da bi, prema predloženim promenama, ljudima poput njega ubuduće moglo biti zabranjeno da se kandiduju za predsednika:

25 лет постоянки на территории России, отсутствие за всю жизнь иностранного гражданства или вида на жительство в другом государстве. Интересно, будет ли это относиться к людям с разрешениями на временное проживание (учебные пермиты). Если да, то в 24-25 лет я стану второсортным гражданином.– Kirill Shamiev, 15 januara, 2020.

[Novim amandmanima se navodi da kandidat za predsednika mora da ima] 25 godina prebivališta na teritoriji Rusije, doživotni nedostatak stranog državljanstva ili dozvole boravka u drugoj državi.Pitam se da li će se to odnositi na ljude sa dozvolama za privremeni boravak (dozvole za studiranje). Ako je tako, onda sa 24-25 godina postajem građanin drugog razreda.

– Kirill Shamiev, Facebook, 15 januara 2020

Stalni pokušaji Kremlja da sprovedu internet cenzuru dobar su primer pitanja koja bi mogla izazvati političku reakciju mladih u Rusiji. Kako je nedavno politička analitičarka Tatiana Stanovaya rekla the Financial Timesu: “Mlađa generacija u Rusiji je uglavnom nezainteresovana za politiku i dosadio im je sistem i ono što on predstavlja… Ali oni su takođe osjetljivi na bilo kakve poteze koje država čini prema njihovom ličnom prostoru. Ako pokušate da recimo cenzurišete njihovo iskustvo na društvenim medijima, tada će se iznervirati i angažovati.” 

U međuvremenu, mladi aktivisti iz pokreta Proleće posegnuli su za Putinovom 20-godišnjom vladavinom kao inspiraciju za nove parole u svojim protestnim kampanjama. 

Алтайская «Весна» вышла на пикет против конституционной «реформы»Под видом внесения поправок в Конституцию РФ граждане…

Geplaatst door Движение Весна / Vesna Movement op Zaterdag 25 januari 2020

(Altai „Proleće” okupljaju protiv ustavne „reforme”
Pod krinkom izmene Ustava Ruske Federacije, građani naše zemlje mogu da izgube priliku da se prijave Evropskim sudom za ljudska prava i izgube nezavisnu lokalnu samoupravu. Naš pokret smatra nezakonitim unošenje amandmana bez učešća građana. Zalažemo se da svaki uvedeni amandman bude razmatran odvojeno i samo na referendumu)

26 januara 2020, aktivisti Pokreta Proleće su postavili još jednu seriju protesta u repubilici Altai, regiji u zapadnom Sibiru, da bi protestovali protiv predloženih promena Ustava. Ovaj put, na jednom od njihovi slogana je pisalo:

“Putin je rekao da [mi] moramo da promenimo Ustav, zato što tamo piše da [mi] moramo da promenimo Putina.”

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.