Severna Amerika ima mustange, Bosna i Herzegovina ima divlje konje u Livnu

Divlji konji u Livnu, Bosna i Herzegovina. Foto: Armin Durgut/Balkan Diskurs, koristi se uz dozvolu.

Ova priča Sanelae Tufekčić je prvobitno objavljena na Balkan Diskursu, projektu Centra za Postkonfliktna Istraživanja (PCRC). Globalni Glasovi objavljuju uređenu verziju kao deo sporazuma o deljenju sadržaja

Podnožje brda Cincar, nedaleko od grada Livno, u serverozapadnoj Bosni i Hercegovini (BiH), skoro 50 godina je dom za oko 400 divljih konja. Životinje su uspele sa se svih ovih godina prilagode teškim vremenskim uslovima i da prežive lovokradice i predatore. U pejzažu koji čine ogromni pašnjaci i šuma, ove veličanstvene životinje su jedinstvena pojava u ovom delu Evrope.

Slično mustangzima koji lutaju po američkim prerijama i potomci su pobeglih pripitomljenih životinja koje su u Severnu Ameriku doveli španski kolonizatori, divljivi konji u Livnu su tehnički divlji konji. Jedina stvarna pasmina divljih konja koja danas preživljava u svetu je konj Przewalski, ili mongolski divlji konj, retki i ugroženi konj, rodom iz stepa centralne Azije.

Sve do 1950-ih njihovi preci su se koristili u poljoprivredne svrhe, ali kada su njihovi vlasnici počeli da koriste mehanizovanija sredstva poljoprivredne proizvodnje, održavanje konja je postalo preskupo i oni su bili napušteni.

Iako se divlji konji u Livnu uglavnom okupljaju u oblasti visoravni Krug ispod planine Cincar, primećeni su i kako prolaze planinskim prelazom Borova Glava na granici između Livanjskog i Kupreškog regiona.

Tokom letnjih meseci, ljudi koji putuju preko planine Cincar imaju šansu da vide konje koji kreću na put kako bi pronašli hranu. Konji moraju da pređu i glavni put, duž koga se nalaze dva udubljenja sa vodom — jedini izvor vode u oblasti bez reka i jezera. Pošto je vodu tako teško pronaći, ovakvi bunari su posebno napravljeni za konje od strane članova Planinarsko-ekološkog društva Borova Glava.

Divlji konji Livna na udubljenju sa vodom. Foto: Armin Durgut/Balkan Diskurs, koristi se uz dozvolu.

Konjsko krško stanište uglavnom je bez izvora vode, pa se okupljaju oko raspoloživih udubljenja sa vodom, koje su napravili i održavaju aktivisti za zaštitu životne sredine. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.

Prelazak magistralnog puta, međutim, predstavlja rizik. U julu 2015. godine, komunalno vozilo kojim se prevozio gradonačelnik Knina, grada u susednoj Hrvatskoj, udario je jednog od konja, ostavivši ga sa polomljenom nogom. Konju je veoma teško da se oporaviti od slomljene noge, pa je, kao što je često slučaj u ovoj situaciji, životinja morala biti uspavana.

Ali ovaj inače tragični događaj imao je i nešto dobro u sebi. Naime, izazvao je veliku pažnju javnosti za stado, a livanjsko planinarsko-ekološko društvo Borova Glava preduzelo je dodatne mere da osigura zaštitu i brigu o konjima.

Smeđe-belo-crno ždrebe stoji u prvom planu, sa belim konjem u pozadini, na planini blizu Livna u Bosni i Herzegovini.

Ždrebe divljeg konaj u Livnu. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.

2013. godine, lokalna uprava u Livnu je usvojila regulaciju po kojoj je lov na konje nezakonita aktivnost. Ranije su krivolovci ubijali konje zbog njihovog mesa, ali otkad je uredba donesena, nije bilo izveštaja o krivolovu. Međutim, krivolovci i dalje predstavljaju problem za ove konje, a bilo je i nekoliko slučajeva kada su vukovi napali stado.

Ova uredba je privremeno suspendovana u decembru 2017. godine, kada je opština tražila od državnih institucija da daju sredstva za zaštitu konja. Razlog su bili povećani zahtevi za nadoknadu štete od strane vozača koji su imali saobraćajne nesreće u vezi sa stadom. Rizik se povećava tokom zime, jer konji dolaze na put da ližu so koju putari postave za topljenje leda.

Broj divljih konja u Livnu se povećao sa 286 u 2013 na 418 u 2019, a 65 novih ždrebadi rođeno je samo 2019. godine. Oni su postali atrakcija za veliki broj posetilaca koji dolaze da ih gledaju i fotografišu.

Konji trenutno imaju 145 kvadratnih kilometara određenih za ispašu i život, što je dovoljno za održavanje trenutne populacije. Takođe je u toku stvaranje novog udubljenja sa vodom koje se nalazi u podnožju planine Cincar.

Divlji konji pasu na planini Cincar u blizini istorijskog grada Livno. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.

Horse silhouettes with a background of blue sky and white clouds on Mount Cincar, near Livno in Bosnia and Herzegovina.

Livanjski divlji konji pasu na planini Cincar, blizu oblaka. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.

Livanjski divlji konji su postali jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija tog područja i mnogi posetioci iz celog sveta dolaze da vide jedan od retkih primera divljih konja koji još uvek postoji u Evropi. Identifikovano je sedam različitih stada, a neki su se konji odvojili od svojih stada kako bi sami lutali pejzažima.

Divlji konj iz Livna na planini Cincar, Bosna i Herzegovina. Foto: Armin Durgut/Balkan Diskurs, koristi se uz dozvolu.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.