Zamišljanje arhitektonske abecede Kariba

Slova ABCDE karibske arhitektonske abecede, čiji je autor Nikolas Hagins. Instagram slike koriste se uz dozvolu.

Umetnik i grafički dizajner iz Trinidada Nikolas Hagins je nedavno završio jedan interesantan eksperiment. Na internetu postoji godišnji projekat pod nazivom 36 dana slova, koji „poziva dizajnere, ilustratore i grafičke umetnike da izraze svoju ličnu interpretaciju slova i brojeva u latinskoj abecedi” uzastopno tokom 36 dana. Pošto je posmatrao priloge iz poslednjih nekoliko godina, Hagins je odlučio da prihvati izazov time što će uraditi nešto drugačije – stvoriti arhitektonsku abecedu Kariba.

U intervjuu putem imejla, Hagins je priznao da je, pošto je bilo „poprilično teško stvarati nešto novo svakog dana tokom punih 36 dana,” želeo da uspostavi dodatne parametre za svoju interpretaciju slova: „Tako sam došao na ideju da pokušam da [ih] napravim u obliku lokalnih arhitektonskih formi.”

Rezultat je serija koja odslikava izvornu karibsku arhitekturu, kao i njen živahan duh i istoriju, a čitav proces je započeo posmatranjem. „U telefonu imam zbirku fotografija koje snimam dok stojim na crvenom svetlu, ili kada sam u šetnji,” kaze Hagins, „i one predstavljaju osnovu iz koje crpim određene elemente. Ponekad vozim kola ili nemam telefon pri sebi tako da, ako ugledam nešto, ja napravim mentalnu zabelešku o onome što sam video i koristim različite tehnike da bih to zapamtio, a kada stignem kući skiciram šta god to bilo.”

Umetnik Nikolas Hagins dok radi na seriji karibske abecede na svom iPad-u. Fotografija Haginsova, koristi se uz dozvolu.

Za ovaj projekat nacrtao je sva slova u svom bloku, i kada je njima bio zadovoljan, pomoću aplikacije Procreate je ilustrovao konačne slike. Stilski, težio je modernoj estetici, iako neke od slika odaju počast lokalnoj baštini, arhitekturi koja uglavnom naginje ka Baronial stilu, kao što je slučaj sa zamkom Stolmejer, ili ka Indian Empire stilu, kao u slučaju Rezidencije rimokatoličkog nadbiskupa.

Hagins je namerno prošarao takve znamenitosti koje se nalaze u okolini Kraljičinog savana parka, i koje su deo čuvenih Trinidadskih „Veličanstvenih sedam”, sa običnijim zgradama koje govore o regionalnoj estetici dizajna. „Na taj način,” kaže on, „ljudi mogu da zamisle svoja sopstvena iskustva i da povežu ilustracije sa svojim ličnim sećanjima na Trinidad i Tobago i širi region Kariba.”

Dok su neka slova sama od sebe pogodna za pretvaranje u arhitektonski oblik, Hagins je morao da napregne svoje kreativne potencijale kako bi postigao da teža slova izgledaju uverljivo, kao na primer da njegov prikaz Finansijskog kompleksa Erik Vilijams, koji je dom Centralne banke Trinidada i Tobaga i koga od milja nazivaju „Kule bliznakinje”, predstavlja slovo X.

Zanimljivo je da se crtež moze protumačiti i kao viseći most ili čak takozvani Bejlijev most, koji se često mogu videti u čitavom regionu.

Još jedan izazov predstavljalo je slovo Z. „Nisam imao pojma šta da radim,” objašnjava Hagins, „dok jednog jutra nisam kolima prošao pored terena za rekreaciju i oblik paviljona mi se istog trenutka izdvojio kao Z … u toj fazi projekta sam već tokom svake vožnje posmatrao zgrade kao potencijalne oblike slova.”

Skica takođe veoma liči na detalj stadiona Hejzli Kroford u prestonici  Port ov Spejn.

Hagins kaže da je najteže bilo doći na ideju za slovo V, iako je „većina ovih slova na kraju abecede predstavljala jedinstvene izazove.”

Haginsova interpretacija stepeništa koja su tipična za eksterijer kuća u centralnom i južnom Trinidadu, i od kojih su mnoge sagrađene na štulama, neposredno dočarava karibsku estetiku, ali je nerešeno pitanje koje mu je omiljeno izmedju A, J i N.

Naravno, slovo A je bilo prvo koje je Hagins uradio za izazov od 36 dana, a kaže da mu je koncept pao na pamet kao „zaista jasna ideja” za koju mu nije trebalo nimalo vremena da je uobliči.

Slovo J mu je značajno jer ga podseća na štand sa voćem u njegovoj četvrti, a mnogo vremena je potrošio na slovo N – možda zato što je to inicijal njegovog ličnog imena, priznaje – trudeći se da mu detalji ispadnu kako treba, pogotovo zato što se Kuća Boasjer u adaptiranom Art Nouveau stilu, koju slovo predstavlja, smatra klasičnim primerom arhitektonske baštine.

Kao povezana serija, karibska arhitektonska abeceda deluje poput spoja regionalne arhitekture i jezika. „U mom radu,” objašnjava Hagins, „stalno pokušavam da definišem ili da shvatim karibsku estetiku. Trudim se da to činim kroz moje ilustracije kao i kroz moj rad na grafičkom dizajnu”:

Karibska arhitektura je nešto toliko jedinstveno i možda nešto što prosečna osoba uzima zdravo za gotovo. Čak i ako samo posmatrate boje koje mi viđamo svakodnevno, a sve to su izbori svakog pojedinačnog vlasnika neke kuće, to stvara jednu zbrku jarkih boja kojima su istačkani naši gradovi; i naravno imamo tu sreću da im je pozadina plavetnilo i zelenilo.

Drugim rečima, ona je autentično karibska. Pogledajte celu seriju na Instagram ili Facebook stranicama.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.