Pet savremenih afričkih mislilaca govore o identitetu, jeziku i regionalizmu

Street Philosophy at City Bowl, Cape Town, Western Cape, South Africa, by Anne Fröhlich on Flickr - CC license-NC-2.0

Ulična filozofija grada Boula, Kejptaun, Zapadni Kejp, Južna Afrika. Fotografija: En Frulih (,,Flickr” – CC dozvola-NC-2.0)

Afrička filozofija je uglavnom zanemarena na polju filozofije, a razlozi za to su nejasni. Neki to objašnjavaju povezanošću afričke filozofije sa njenom usmenom tradicijom, što čini njenu daleku istoriju nedostupnom široj publici. Drugi smatraju da je njena afrocentrična priroda manje prihvatljiva ostatku sveta.
 
 K.C. Anijanvu, filozof koji je rođen u Nigeriji, definiše afričku filozofiju kao  ,,disciplinu koja se bavi promišljanjem na isti način kao što afrički narodi, u prošlosti i sadašnjosti, gledaju na smisao svoje sudbine i sveta u kome žive”. Iako ostaje misterija za većinu drugih zemalja,  Afrička filozofija je dobro utemeljena disciplina, obogaćena vekovima promišljanja koje traje od antičke egipatske filozofije do post-kolonijalne misli. Kroz svoju istoriju, afrička filozofija je dala važan doprinos grčkoj filozofiji, najviše preko egipatskog filozofa Plotina koji je nastavio  grčku tradiciju Platonove filozofske škole, ali i u hrišćanskoj filozofiji učenjem alžirskog mislioca Avgustina Hiponskog, koji je definisao pojam praroditeljskog greha.
 
Kako biste bolje razumeli dalji razvoj savremene afričke filozofije, ovde Vam prestavljamo uvid u učenje sledećih pet mislilaca sa ovog kontinenta:     
 
1. Severin Kođo-Granvo (Obala Slonovače) 
 
Severine Kođo-Granvo iz Obale Slonovače je spisateljica koja piše za magazin ,,Mlada Afrika” i autor je knjige ,,Philosophies africaines” (,,Afrička filozofija”) u kojoj daje pregled samog krema afričke filozofije. Piše da se afrička filozofija deli na četiri glavne grupe: etnofilozofiju, nacionalističko-ideološku filozofiju, filozofsko prosuđivanje i filozofiju struke. Međutim, Kođo-Granvo veruje da se zaključak o trendu definisanja afričke filozofije može izvući iz načina na koji se ona razvila iz svog kolonijalnog uticaja. 
 
U kritici ove knjige njen kolega iz ,,Mlade Afrike” Nikolas Mišel je dao pregled nastanka i razvoja savremene afričke filozofije i teorija Kođo Granvo:
    
 
 

En archéologue des idées, Séverine Kodjo-Grandvaux explore les strates d'une épistémologie qui, au cours du dernier siècle, s'est construite essentiellement en réaction à l'Occident. D'abord sous le joug de son influence impérialiste, puis en réaction contre cette emprise [..] avec le mouvement des Indépendances et l'injonction à la décolonisation des esprits, vient le temps d'une pensée cherchant à se replier sur « l'identité africaine », contre le moule occidental. Un « retour au sources » risqué : « Dès lors que la philosophie cherche à se penser de manière « nationalitaire », c'est-à-dire continentale, nationale, ethnique, elle doit éviter plusieurs écueils, notamment celui de l'esprit collectif et celui de la particularisation excessive », écrit l'auteur. L'apport de la philosophie occidentale comme celui des autres courants de pensée ne doit pas être rejeté. 

U svojoj ulozi arheologa, ideja Severin Kođo-Granvo istražuje slojeve discipline koja je u najvećoj meri nastala kao odgovor Zapadu tokom prošlog vek. Tokom kolonijalnog perioda razvijala se pod sveprisutnom kontrolom svojih imperijalističkih kolonizatora, onda se izgrađivala kao kontra-reakcija na uticaj kolonizatora […] Kada su se pedesetih godina pokreti za nezavisnost proširili Afrikom, filozofija pokušaja povratka ,,afričkom identitetu” i postavljanje odbrane od buđi sa zapada je ojačala. Kođo-Granvo objašnjava da je takva ideologija ,,povratka korenima” riskantan predlog. PIše: ,,S obzirom na to da filozifija pokušava da se uklopi u ,,regionalni kalup”, [kontinentalni, nacionalni i etnički], ona mora izbeći nekoliko zamki, uključujući klopku homogenizovanog razmišljanja i preterano izražene izolacije”. Ne treba zanemariti ni doprinos zapadnjačke misli i drugih filozofskih strujanja

.
Kođo-Granvo skreće pažnju na raspravu o etnofilozofiji oko koje se duže vreme spore afrički filozofi: ideju da određena kultura ili region poseduje filozofiju koja se razlikuje od drugih filozofskih trendova je kontraverzna sama po sebi. Međutim, brojni savremeni afrički filozofi objašnjavaju da je njihov rad kritički odraz afričkog vođstva i kako ono utiče na svakodnevni život njihovih sunarodnika. Kao rezultat toga, od najveće je važnosti da se afrička filozofija razvija u kontekstu samog kontinenta i da komunicira sa svojom publikom.

2. Sulejman Bašir Dijan (Senegal) 

Souleymane Bachir Diagne, Senegalese philosopher and pionner of the new African philosophy scence - Public Domain

Sulejman Bašir Dijan, senegalski filozof i pionir – Public Domain

Sulejman Bašir Dijan, senegalski filozof i profesor na Univerzitetu Kolumbija, veruje da afrički filozofi moraju napraviti svoj rad pristupačnijim svojim sunarodnicima. Evo šta on misli o tome :  

Nous devons produire nous-mêmes des textes en langues africaines et un de mes anciens élèves américain travaille en ce sens à une anthologie de textes de philosophes africains auxquels il a demandé d’écrire des articles dans leur propre langue. Des locuteurs de cette langue sont ensuite chargés de les traduire en anglais. 

Potrebno je da stvorimo naše vlastite spise napisane afričkim jezicima i jedan od mojih bivših američkih studenata radi na stvaranju antologije tekstova afričkih filozofa koji su zamoljeni da pišu svoje članke na svojim maternjim jezicima. Onda će ih izvorni govornici prevesti na engleski jezik.

African Ubuntu philosophy via Pencils for Africa - Public Domain

Afrička Ubuntu filozofija preko ,,Pencils for Africa” – Javni domen

3. Leons Ndikumana (Burundi) 

Pored pitanja unapređenja komunikacije sa svojim sledbenicima, kod afričkih filozofa su aktuelne i druge teme. Leons Ndikumana je odrastao u Burundiju i sada je profesor ekonomije na Univerzitetu Masačusets u Amherstu. U svojoj knjizi “Teški dug Afrike: Kako su strani zajmovi i odliv profita iscedili novac iz Afrike”  , Ndikumana pokušava da se suoči sa brojnim petparačkim pričama koje se širom sveta uzimaju za ozbljno kao što je uverenje da Afrika dobija subvencije u vidu strane pomoći. U stvari, odliv profita iz Afrike (1.44 triliona je nestalo bez traga, završavajući u poreskim rajevima i bogatim zemljama) uveliko premašuje pomoć od 50 milijardi koliko dobija Afrika). 

Ndikumana je jedan od vodećih mislilaca u Africi koji kritikuje savete međunarodnih agencija koje često rade protiv volje afričkih građana.

4. Kvasi Viredu (Gana)  

Odgovaranje na petparačke priče predstavlja rastući trend među afričkim intelektualcima. Kvasi Viredu, filozof iz Gane, je jedan od onih koji pokušavaju da učine baš to. On objašnjava da često smatranje višepartijskog sistema osnovom demokratije nije pouzdan put do jedinstva i stabilnosti. Konsenzus oko nekog pitanja kao simbol demokratije više odgovara afričkom društvenom okviru:

S obzirom na to da se u demokratskom sistemu vlada bira voljom naroda, pitanje je da li je moguće stvoriti sistem koji je manje kontradiktoran od partijskog sistema, koji je povezan sa donošenjem odluka voljom većine. Važna je činjenica da razumni ljudi mogu doći do dogovora o onome što se može ostvariti putem kompromisa bez saglasnosti o pitanjima morala i istine.

5. Kvame Entoni Apija (Gana)

Međutim, Kvame Entoni Apija, filozof iz Gane koji predaje na Univerzitetu Nju Jork, se protivi trendu afrocentrizma afričkih filozofa.  On objašnjava da je afrocentrizam zastareo koncept. On smatra da treba podsticati transkulturalni dijalog, a ne regionalizam:

Antički filozof Diogen je odbacio konvencionalan stav da svaka civilozovana osoba pripada jednoj zajednici među mnoštvom drugih. Globalna zajednica kosmopolita će posedovati želju da nauči o drugim načinima života putem radija, emisija na TV-u, kroz antropologiju i istoriju, kroz ekranizovane romane, vesti i časopise, kao i putem interneta.  

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.