Kako su ulice i vojska društvenih medija dovele Lulu do istorijske pobede u Brazilu

Lula waves Brazil's flag surrounded by a crowd of supporters in São Paulo, during the campaign.

Luiz Inasio Lula da Silva maše brazilskom zastavom okružen gomilom pristalica u Sao Paolu, tokom predizborne kampanje 2026. Fotografija: by Ricardo Stuckert/Lula Oficial na Flickr-u (CC BY-SA 4.0).

7. aprila 2018., Luiz Inasio Lula da Silva, koji je dva puta bio predsednik Brazila, čekao je u zgradi Sindikata metalskih radnika u Sao Bernardu do Kampu, u državi Sao Paulo, gde je njegov politički život počeo 1970-ih, da ga uhapsi savezna policija nakon osuda za korupciju i pranje novca.

Žilberto Karvaljo, jedan od njegovih najstarijih saveznika, kasnije se prisetio da su se nadali gomili od 50.000 ljudi, ali da je napolju čekalo samo 10.000 ljudi. Lula Lula je pogledao kroz prozor, zgrabio ga za ruku i rekao: „Žilbertinjo, idemo u rat sa vojnicima koje imamo“.

Osam godina i šest meseci nakon tog dana, 25. oktobra 2026. godine, Lula je po četvrti put izabran za predsednika Brazila, uz podršku miliona ljudi na ulicama i sopstvene vojske na internetu.

Presude protiv njega kasnije je poništio Savezni vrhovni sud (STF), koji je presudio da niži savezni sud nema nadležnost i da je pristrasan. Lula je proveo 580 dana u zatvoru.

Njegova poslednja pobeda je takođe bila prvi put da je kandidat izabran nakon što je izgubio u prvom krugu u Brazilu. Za 20 dana, Lula, član Radničke partije, uspeo je da prednost Flavija Bolsonara od 2,2 miliona glasova pretvori u pobedu sa 4,4 miliona glasova razlike.

Kako je objasnio BBC, oba kandidata su povećala broj glasova u drugom krugu, na izborima sa najnižom stopom apstinencije od 2006. godine. Pobeda levičara došla je od pet miliona novih birača, uz pad broja izostanaka, praznih i poništenih glasova, navodi novinski portal UOL. Takođe, ostavilo je svet u strahopoštovanju, pitajući se kako je to uradio.

Na ulicama i onlajn vojska

Lula gathered support of massive crowds in the streets and an online army led by federal deputy André Janones, who poses with him during a livestream

Lula je okupio podršku ogromnih masa na ulicama i onlajn vojske koju je predvodio savezni poslanik Andre Žanones, koji pozira sa njim tokom prenosa uživo. Fotografije: Rikardo Stuckert/Lula Oficial na Flickr-u. Kolaž: Globalni glasovi na Canva Pro.

Lula je resetovao svoju kampanju u drugom krugu, dovodeći nove ljude u svoj tim i oslanjajući se na takozvani R-faktor — ruas e redes, portugalski za „ulice i mreže“ — koji je počeo organski i koji je njegov tim prihvatio. 5. oktobra, dok su mnogi bili obeshrabreni rezultatima prvog kruga, studenti sa UFF-a (Federalnog univerziteta Fluminense) izašli su na ulice grada Niteroi, u državi Rio de Žaneiro, kao podrška Luli, i to se proširio širom zemlje u narednim nedeljama.

Lulini zvanični događaji su takođe napustili scenu iako su bili korišćeni u prvom krugu i umesto toga su se preselili na ulice gde su se održavali masovni marševi, tokom kojih je predvodio mase iz kamiona i razgovarao sa pristalicama o svojim predlozima, sopstvenoj istoriji i pretnjama koje je izneo njegov protivnik, sve dok je mahao brazilskom zastavom.

7. oktobra, savezni poslanik Andre Žanones objavio je o inicijativi koja bi hakovala društvene mreže i doprinela preokretu izbora . Na X-u, Žanones je napisao da je regrutovao 1,5 miliona ljudi za WhatsApp kanal, pozivajući još njih da se pridruže i rekavši: „Ovo je JEDINI način da pukne balon, jer Meta organski isporučuje samo desničarski sadržaj“. Nakon pretnji da će ga izborni sud ukinuti, do dana glasanja, javni kanal je imao 11 miliona ljudi.

Žanonesov vodič za društvene mreže, nazvan „kulturni Žanonizam”, uključivao je ignorisanje objava protivnika i postavljanje koordinisanih akcija, poput viralnog trenda Lulinih navijača koji nose žuti dres nacionalnog tima, simbol koji je desnica otela više od 10 godina.Svaku komandu izdatu vojnicima „Luline armije“ — novi haštagovi, objava za interakciju, prenos uživo za gledanje — Žanones bi velikim slovima ispisao naređenje: „EKSPLODIRAJ”. Metodologija već inspiriše ljude u Španiji i Francuskoj. (prevod onoga što sledi: PAŽNJA! Ljudi pogrešno prevode ono što sam rekao!
NIKADA nisam rekao da ljudi treba da blokiraju krajnje desničarske naloge. Rekao sam da treba da IGNORIŠU NJIHOVE OBJAVE!
Blokiranje zapravo funkcioniše protiv ove strategije jer će algoritam shvatiti da niste videli sadržaj jednostavno zato što ste blokirali nalog.
Međutim, kada se objava pojavi u vašem fidu, a vi je ignorišete, ne čitate je, ne lajkujete je, ne komentarišete je ili ne interagujete sa njom na bilo koji način, algoritam će taj sadržaj protumačiti kao nerelevantan jer vam je prikazan, a vi ste odlučili da ne preuzimate nikakve korake!
POSTOJI OGROMNA RAZLIKA IZMEĐU BLOKIRANJA SADRŽAJA I NJEGOVOG IGNORISANJA!)

Tokom kampanje, korisnici su optuživali Metu da utiče na njihov angažman prilikom objavljivanja sadržaja koji podržava Lulu. Dana 16. oktobra, Folja de S. Paulo je objavio da su zaposleni u Meti priznali da su Lulini nalozi „bili natovareni ograničenjima“. Tehnološka kompanija je negirala bilo kakvu političku pristrasnost nakon što joj je izborni sud naložio da jednako tretira oba kandidata.

Kampanju je takođe podstakla promena retorike, kaže antropološkinja Rosana Pinjeiro-Mačado. „Ovo nije bila mobilizacija u vakuumu. Lula se manje fokusirao na suverenitet, a više na konkretne brige ljudi“.

Na dan glasanja, mobilizacija za Lulu je takođe bila vidljiva pojavljivanjem Brazilaca starijih od 70 godina, koji nisu obavezni da glasaju, a neke su doveli rođaci, u pozivu na demokratiju.

Rizik Bolsonarosa

S druge strane, bolsonaristi su započeli drugi krug proslavljajući velike pobede svojih kandidata na mestima za državne vlade, savezni senat, donji dom i državne parlamente od severa do juga. Izabrana su dva sina Žaira Bolsonara, njegova supruga i jedan od njegove braće.

Ali u narednih 20 dana, scene sa bolsonarističkih događaja navele su mnoge Brazilce da se zapitaju kakvu zemlju žele. U činu Flavijeve kampanje, na aveniji Paulista u Sao Paolu, tradicionalnom mestu za političke proteste, njegove pristalice su nosile naduvni projektil sa porukom „Trampe, baci nuklearno na Brazil“, što su mnogi videli kao izdajničku izjavu. Na drugom događaju u Riju, viđen je belac kako drži crnca u plastičnim lancima, sa Lulinim imenom na leđima. Čovek je rekao policiji da je ideja bila da se levičarski lider predstavi kao Satana. Došlo je i do eskalacije političkog nasilja, uključujući pretnje, batine i ubistva.

Dodajte tome težinu same istorije Bolsonarosovih, zajedno sa rastućim anti-bolsonarističkim raspoloženjem. Žair, otac, je u kućnom pritvoru zbog pokušaja puča koji je uključivao plan za ubistvo Lule, njegovog potpredsednika Džeralda Alkmina i sudije Vrhovnog suda. Sam Flavio se zakleo da će promeniti Ustav iz 1988. godine, stvoren nakon vojne diktature, nakon što bude izabran.

Četrdesetpetogodišnji Flavio je uvek smatran manje radikalnim od svoje mlađe braće i sestara, uprkos tome što se prodavao kao protivnik establišmenta, čak i kao izabrani političar od 2002. godine. To mu je uvek garantovalo privilegovan forum i zaštitu kada su se istrage približile. Godine 2020, bivši sudija Sergio Moro, koji je osudio Lulu, podneo je ostavku na mesto ministra pravde Žaira Bolsonara nakon što je predsednik pokušao da interveniše u saveznoj policiji kako bi zaštitio Flavija, tada osumnjičenog za šemu „pronevere i pranja novca“ u okviru njegove kancelarije državnog zamenika.

Tokom kampanje 2026. godine, brazilska štampa je razotkrila Flavijeve veze sa drugim skandalima. Među njima je i novac koji je dobio od osramoćenog bankara za biografski film o svom ocu „Mračni konj“ (Dark Horse), a da nikada nije dokazao konačnu namenu sredstava.

Flavio je trenutno pod istragom u tri različita postupka pred Vrhovnim sudom. Nakon što je izgubio na izborima, pobegao je u SAD nakon što je savezna policija zatražila da mu zapleni pasoše (ima i italijansko državljanstvo), smatrajući ga rizikom od bekstva.

Lulin polednji ples

Brazilians waiting in line to vote, in Brasília, the country's capital, on October 25.

Brazilci čekaju u redu za glasanje u Braziliji, glavnom gradu zemlje, 25. oktobra Fotografija: Fabio Rodrigues-Pozzebom/Agencija Brazil; koristi se uz dozvolu.

Na dan glasanja, obe kampanje su zatražile od izbornog suda (TSE) da produži period glasanja. Lulina kampanja je zatražila produženje nakon izveštaja da su gradonačelnici koji podržavaju Bolsonaroa smanjili javni prevoz u nekim prestonicama, dok je Flavijeva tvrdila da su oluje u državama gde je imao veću podršku uticale na izlaznost birača. Nakon što TSE nije uspeo da odluči o zahtevima, oni su prosleđeni Vrhovnom sudu, gde je sudija Kristijano Zanin, Lulin bivši advokat odbrane, koga je on imenovao u sud, presudio da biračka mesta treba da ostanu otvorena još dva sata. Zanin je nasumično izabran za ovaj slučaj.

Uprkos tome što je njegov zahtev uslišen presudom, Flavio je to koristio kao motiv da ospori rezultate, iako ih je priznao predsednik izbornog suda Kasio Nunjes Markes, sudija Vrhovnog suda koga je imenovao Žair Bolsonaro, nakon Flavijevog predloga. Njegova stranka — PL, Liberalna stranka — takođe je objavila belešku kojom se priznaje Lulina pobeda na izborima. Oko 34.000 glasova je registrovano tokom produženog perioda, što je imalo mali uticaj na konačne brojke.

Kandidatura 2026. godine bila je Lulina sedma kandidatura za predsednika i njegov četvrti izbor. Iako je poznat kao popularni lider, još u avgustu, 43 odsto Brazilaca nije odobravalo njegovu vladu. Kampanja je potcenila frustraciju fiskalnim učinkom vlade, javnim dugom, stopom inflacije i načinom na koji ljudi i dalje povezuju korupcijske skandale sa levicom, čak i kada su ličnosti povezane sa desnicom u centru.

Flavijev kontralek na početku kampanje bilo je obećanje supermakazičnog reza na svu javnu potrošnju, po uzoru na korake Havijera Mileija u Argentini. Jedan od ljudi imenovanih u njegov ekonomski tim otvoreno je govorio o privatizaciji. To je privuklo mnoge investitore i više klase na njegovu stranu. Međutim, u drugom krugu, gledajući uoči izbora, smirio je ton i počeo da obećava da će zadržati sve socijalne programe od Luline vlade, bez objašnjavanja matematike svog stvarnog vladinog plana.

Sa većinom bolsonarista i desničarskih političara i u Senatu i u Donjem domu, Lula će sledeće godine započeti najzahtevniji od svoja četiri mandata.

Pored toga što će se baviti saveznim dugom od 11 biliona brazilskih reala (oko 2 biliona američkih dolara), u svom pobedničkom govoru je obećao: „Ovo će biti mandat u kojem ću najviše slušati brazilski narod o tome šta žele da uradim u ovoj zemlji. Radićemo na tome da ojačamo našu digitalnu komunikaciju. Čak sam i dobio mobilni telefon. Spremite se“.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se пријави се »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.