El Ninjo ubrzava klimatsku krizu i stavlja na probu prehrambenu sigurnost Latinske Amerike

A man in a deserted landscape with a dead sheep, and a bright sun in the back, showing a heated and dry environment. Illustration made by Connectas. Used with permission.

Ilustracijay Connectas; Koristi se uz dozvolu.

Ovaj članak koji je napisala Fabiole Čambi (Fabiola Chambi) prvobitno je objavljen na portalu CONNECTAS, na španskom jeziku, 2. septembra 2026. godine. Globalni glasovi ponovo objavljuju uređenu verziju u okviru sporazuma o partnerstvu u razmeni sadržaja.

„Tužni smo, potpuno očajni. Izgubili smo lame, alpake, ovce — još uvek nismo uspeli ni sve da ih prebrojimo […] Od toga živimo. Školujemo decu i prodajemo svoje proizvode u gradu.” Poslednje obilne snežne padavine kojih se Rene Luna seća zatekle su ga nespremnog pre skoro 25 godina, ali nikada nije doživeo ništa slično ovome. Snežni pokrivač je prekrio pejzaž, a stotine životinja ostale su zatrpane u njegovoj opštini u centralnoj Boliviji, koja je sada proglašena zonom katastrofe.

Prema mišljenju stručnjaka, ova situacija je posledica fenomena naučno poznatog kao El Ninjo – Južna oscilacija (ENSO), koji u Latinskoj Americi izaziva ekstremne temperature ili nedostatak padavina tokom kišne sezone. To dovodi do gubitka useva u ruralnim zajednicama, gde poljoprivrednici bespomoćno posmatraju kako nestaju rezultati višemesečnog ili čak višegodišnjeg rada.

Egzistencija latinoameričkih porodica zavisi od teškog rada na poljima, sistema distribucije i pristupa hrani. Nažalost, taj lanac postaje sve ranjiviji kako ga klimatski događaji remete i pogoršavaju uslove u pojedinim podregionima.

U izdanju izveštaja „Stanje prehrambene sigurnosti i ishrane u svetu” (“State of Food Security and Nutrition in the World”) za 2026. godinu, pet međunarodnih organizacija izvestilo je da je „25,8 procenata svetske populacije (oko 2,1 milijardi ljudi) 2025. godine iskusilo umerenu ili ozbiljnu nesigurnost u snabdevanju hranom, što znači da su u pojedinim trenucima bili prinuđeni da biraju hranu lošijeg kvaliteta ili u manjim količinama”. Paradoksalno, podaci su pokazali pad stope gladi treću godinu zaredom, što znači da su poboljšanja moguća, ali ostaju krhka i neujednačena.

Lena Saveli, regionalna direktorka Svetskog programa za hranu (WFP), objašnjava da, da bi se razumeo ovaj fenomen u vezi sa bezbednošću hrane, moraju se uzeti u obzir tri faktora: prvo, uslovi na poljima; drugo, cene i dostupnost na tržištu; i treće, kupovna moć i ishrana porodica.

„Ono što ćemo verovatno videti u narednim mesecima”, predviđa ona, „jeste da će suše ili ekstremne padavine […] smanjiti prinose ključnih kultura kao što su kukuruz, pasulj, pirinač, pa čak i kakao i kafa, što će dovesti do smanjenja njihove ponude i rasta cena na tržištima i u prodavnicama […] Dakle, to znači da će se jesti skuplja hrana manje raznovrsnosti, posebno kada je reč o onima sa niskim primanjima. Porodice bi mogle da se suoče sa povećanjem troškova osnovne potrošačke korpe i otežanom kupovinom.”

Međutim, Latinska Amerika i Karibi suočavaju se sa paradoksom, kaže Saveli: „To je region koji izvozi hranu, ali istovremeno ima najviše troškove zdrave ishrane na svetu: skoro pet dolara — tačnije 4,91 USD — po osobi dnevno. A ljudi u ovom regionu nemaju prihode potrebne da prehrane svoje porodice; milioni ne mogu sebi da priušte kvalitetnu ishranu. Zbog toga se suočavamo sa dvostrukim teretom: glađu, ali i gojaznošću, što utiče na ekonomiju.”

Prema podacima praćenja koje sprovodi Svetski program za hranu (WFP), nekoliko zemalja je već proglasilo vanredno stanje, a očekuje se da će se fenomen El Ninjo intenzivirati tokom druge polovine godine. Za Dženifer Mohiku, stručnjaka za poljoprivredu i bivšu ambasadorku Kolumbije pri Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), „mala porodična poljoprivredna gazdinstva, uključujući ona koja vode domorodački narodi i lokalne zajednice, predstavljaju okosnicu snabdevanja hranom, ali postoji mala svest o tome koliko od njih zavisimo”. Ona navodi da 80 odsto prehrambene sigurnosti u zemljama Latinske Amerike zavisi upravo od ovakvih malih proizvođača.

„Pojedinačni proizvođač teško može sam da se izbori sa ovim i ono što ćemo videti jesu ogromni gubici, kao što ih već i vidimo”, dodaje Mohika. „Na primer, šumski požari ovde u Tolimi, regionu koji je pretežno poljoprivredni i u kojem se uzgajaju kafa, kakao, voće i povrće. Za poljoprivrednu porodicu, žetva nije samo žetva — to je gubitak porodične imovine.”

El Ninjo podiže uzbunu

Ovaj fenomen obuhvata tri faze: El Ninjo, kada površinske vode ekvatorijalnog Pacifika doživljavaju anomalno zagrevanje, koje se javlja u proseku svake dve do sedam godina i obično traje devet do dvanaest meseci; La Ninja, kada te vode postaju hladnije nego što je normalno; i treća faza koju karakteriše prelaz između dve, sa prosečnim temperaturama — ili temperaturama unutar njihovog uobičajenog raspona — koje traju između jednog i šest meseci.

Za Kristijana Domingeza, istraživača na Institutu za atmosferske nauke i klimatske promene Nacionalnog autonomnog univerziteta u Meksiku (Universidad Nacional Autónoma de México (UNAM)) ovaj fenomen je oduvek postojao jer je deo prirodne klimatske varijabilnosti. Međutim, tokom vremena je pretrpeo sve intenzivnije promene.

Prema podacima Svetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization (WMO)), područja koja su najviše izložena klimatskim rizicima biće „Suvi koridor” u Centralnoj Americi (pojas koji se proteže kroz Kostariku, Nikaragvu, Honduras, El Salvador i Gvatemalu), zatim Karibi i severni deo Južne Amerike; ova područja će biti posebno pogođena sušama, nestašicom vode i toplotnim talasima.

Istovremeno, pacifičke obale Ekvadora i Perua mogle bi se suočiti sa ekstremnim padavinama i poplavama, dok će jugoistočni deo Južne Amerike zabeležiti količinu padavina iznad proseka i snažne oluje.

Teška budućnost

Mnoge vlade preduzimaju brze mere za reagovanje u vanrednim situacijama, ali kada je reč o efikasnoj prevenciji, pred njima je dug put. Saveli se zalaže za rešavanje strukturnih uzroka problema: „Nije reč samo o povećanju proizvodnje. Moramo se suočiti sa upornom nejednakošću, slabom društvenom mobilnošću i lošom ishranom. Nekoliko zemalja u regionu i dalje se bori sa visokim stopama neuhranjenosti dece, a potrebno je da ojačamo lokalne sisteme ishrane kako bismo osigurali da proizvodi zaista stignu do tržišta”.

Pojavili su se i neki ohrabrujući primeri u „Suvom koridoru” Centralne Amerike, gde sistemi za rano upozoravanje sada obaveštavaju poljoprivrednike o tome kada treba da sade useve, uz istovremeno pružanje praktičnih saveta za prevenciju. Klimatsko osiguranje predstavlja još jednu opciju koja štiti ljude, preduzeća i vlade od ekonomskih gubitaka izazvanih ekstremnim vremenskim prilikama.

Rizici obuhvataju i pristup osnovnim uslugama, zdravlje (usled širenja populacije komaraca), infrastrukturu, transport i radna mesta. Prema izveštaju Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization (ILO) pod nazivom „El Ninjo 2026-2027, i svet rada u Latinskoj Americi i na Karibima”, radnici u neformalnom sektoru, ruralnim područjima i na otvorenom prostoru spadaju u najugroženije kategorije. Kako se navodi u izveštaju: „El Ninjo 2026–2027. predstavlja, pre svega, test institucionalne otpornosti Latinske Amerike u trenutku kada se spoljni šokovi neprestano gomilaju”.

El Ninjo se vratio u junu, a njegovi efekti su već vidljivi iz svemira. Nove mape pokazuju da su koncentracije hlorofila u ekvatorijalnom delu Pacifika znatno niže nego prethodnih godina, što ukazuje na promene u fitoplanktonu koji čini osnovu morskog lanca ishrane.

Kako Domingez dodaje: „Takođe moramo imati u vidu da klimatske promene intenziviraju pojave koje su nam već bile poznate: suše, obilne padavine, toplotne talase, pa čak i talase hladnoće. One su postojale i mnogo ranije, ali sada, usled promena u našoj životnoj sredini i atmosferi, suočavamo se sa njihovim posledicama. Dakle, kako živeti sa tim? Moramo naučiti da se prilagodimo i da reagujemo putem sistema za rano upozoravanje”.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se пријави се »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.