#StoriesThatInspire (#PričeKojeInspirišu). Upoznajte 10 aktivista koji koriste digitalne medije za jačanje i promociju majanskih jezika u Meksiku.

Sastanak aktivista u Oahaki. Jun 2024. / Fotografija: Hulio Sezar Lopez Gomez. Koristi se uz dozvolu.
Pročitajte inspirativnu priču jednog od dobitnika stipendije za Digitalni Aktivizam na majanskim jezicima za 2024. godinu, koju dodeljuje Podizanje glasova. U ovom postu, autor priča o svom iskustvu u aktivizmu i o projektu kroz koji nastoji da promoviše svoj maternji jezik unutar svoje zajednice i na internetu.
Ja sam Manuel de Jesus Perez Perez, poreklom iz Paraje Jibeljoj, u opštini Čenalho, Čiapas, Meksiko. Trenutno živim u San Kristobal de las Kasas, Čiapas, multikulturalnom gradu u kojem koegzistiraju različite kulture i jezici, uključujući španski, tzotzil i tzeltal. Moj maternji jezik je batsi kop ili tzotzil.
Radim na očuvanju i jačanju svog jezika jer ga smatram blagom koje u sebi nosi istoriju, mudrost i znanje o svetu i univerzumu. Zbog toga moj lični doprinos projektu uključuje kreiranje materijala kako bi deca iz moje zajednice mogla da uče svoj jezik kroz igre i digitalne medije, jer se mnogi od njih identifikuju kao Tzotzil, ali više ne govore svojim jezikom.
Moj ulazak u digitalni aktivizam za promociju majanskih jezika započeo je 2004. godine, kada sam zbog posla postao deo radne grupe za podučavanje Tzotzil jezika deci u predškolskim ustanovama i osnovnim školama. Međutim, u to vreme nisu postojali nastavni materijali za autohtone jezike, tako da sam počeo da dizajniram materijale za bojenje na tzotzilu, a kasnije sam radio na kreiranju pesama koristeći elektronske instrumente.
Godine 2013. dobio sam priliku da predstavim nastavni materijal koji sam razvio na interaktivan i animiran način, a koji je bio objavljen na veb-stranici gde je bio dostupan široj javnosti. Tokom tog perioda uspeo sam da kreiram i jednostavne igrice i video zapise za učenje fraza, termina za vrste voća, kućnih predmeta, pozdrava i drugih pojmova. Ovaj materijal bio je dostupan samo godinu dana, koliko je trajao i sam projekat.
Moje interesovanje za podršku maternjem jeziku dovelo me je i do rada na audiovizuelnim materijalima koji omogućavaju očuvanje usmene tradicije naroda Tzotzil. Tako sam 2018. godine radio na kratkom filmu pod nazivom Jalan Beket, a kasnije sam kreirao i veb-aplikaciju pod nazivom Jchantik za učenje jezika tzotzil.
Očuvanje Tzotzil pogleda na svet kroz video igrice
Kao deo Programa za Digitalni Aktivizam na majanskim jezicima za 2024. godinu, trenutno radim na kreiranju video igre pod nazivom “ALO 2.0″, koja oživljava priče iz usmene tradicije naroda Tzotzil. To će biti platformska igra sa dva glavna lika: devojčicom i dečakom, koji će se suočavati sa zlim likoviima koji nanose štetu čovečanstvu. U priči će likovi biti kreirani na osnovu pogleda na svet naroda Tzotzil. Na primer, dečak se zove Koks, što znači “mali,” i on će kasnije postati sunce, dok će njegova majka postati mesec. Ispod se nalazi video sa pričom o Koksu.
Devojčica se zove Maruč (María). Ovaj lik je prvobitno kreiran od strane prvih dvojezičnih učitelja koji su koristili lutkarsko pozorište s ciljem da zabave decu. Kroz smešne teme na tzotzil jeziku nastojali su da podučavaju i nasmeju svoju publiku. Tada su je učitelji nazvali Petul Ksun. U ovoj igri, Maruč je omaž tim prvim dvojezičnim učiteljima koji su se trudili da očuvaju upotrebu jezika tzotzil.
Jedan od zlih likova sa kojim će se Maruč i Koks suočiti je Jalan Beket (‘meko meso’), koji skida svoje meso kako bi postao skelet, leti i plaši ljude, uzrokujući teške bolesti, pa čak i smrt. Koks i Maruč će sticati posebne moći dok napreduju kroz igru, zahvaljujući pomoći osnovnih namirnica naroda Tzotzil, poput tortilja, pasulja, pozola, paprike i ostalog lokalnog povrća. Ove moći će im omogućiti da se suoče sa zlim protivnicima i poraze ih. Podrška od strane Podizanje glasova omogućiće mi da radim na demu i razvijem prve nivoe igre, ali moja namera je da nastavim sa razvojem i stvorim još likova i nivoa.
Ovaj projekat biće rezultat zajedničkog rada u kojem će učestvovati učenici osnovne škole Katištik, u opštini San Huan Čamula, Čiapas, i oni će pomoći u izradi određenih delova video igre. Cilj ovog projekta je da se deca upoznaju sa pogledom na svet naroda Tzotzil i shvate njihove vrednosti i mudrosti, jer su im dugo govorili da su autohtoni narodi neuki.
Upotreba digitalnih alata za prenošenje znanja
U toku svog rada sa digitalnim aktivizmom, susreo sam se i sa određenim izazovima. Jedan od njih je finansijski aspekt, jer ovakvi projekti zahtevaju opremu, licence, a treba pokriti i troškove transporta. Osim toga, mnogim školama nedostaju računari i tehnologije potrebne da bi deca i mladi mogli da uče o digitalnim medijima i organizuju aktivnosti koje bi im omogućile da nauče više o svojoj kulturi.

Radionica za razvoj veb-aplikacija za kreiranje edukativnih materijala za nastavu jezika. Sastanak aktivista u San Kristobal de las Kasas, Čiapas. Manuel de Jesus Perez Perez. Koristi se uz dozvolu.
Ovim projektom želim da obrazovne institucije shvate da je moguće razviti materijale za podučavanje i učenje autohtonih jezika, da promovišu ovakvu vrstu rada i razvijaju sopstvene alate. Pored toga, želim da više dece iz autohtonih zajednica prepozna znanje svojih predaka, mudrost svojih zajednica i razume da je svaka kultura drugačija i važna.
Jedan od aspekata koji smatram ključnim jeste da deca vide tehnologiju kao način prenošenja svog znanja, a da pri tome ne izgube svoje poreklo i identitet. Zalažem se za podsticanje više dece, roditelja i učitelja da prepoznaju značaj jezika i priliku da koriste tehnologiju za učenje novih stvari i alata koji će im biti korisni u budućnosti. Život autohtonih zajednica se menja, i moramo usvojiti nove tehnološke i digitalne alate, ali bez gubitka našeg jezika i vrednosti.