
Slika sa govora Džimija Kartera 15. decembra 1978. godine o uspostavljanju diplomatskih odnosa sa Kinom sa YouTube kanala Miller Center.
Džimi Karter, bivši predsednik SAD (1977–1981) i dobitnik Nobelove nagrade za mir (2002), preminuo je 29. decembra 2024. godine u svojoj stotoj godini života.
U Sjedinjenim Američkim Državama Kartera pamte kao lidera posvećenog očuvanju svetskog mira u skladu sa principima demokratije, ljudskih prava i hrišćanskih vrednosti.
„Stari prijatelj Kine”
U kontinentalnoj Kini, Kartera često nazivaju „starim prijateljem Kine” zbog njegove ključne uloge u prekidu odnosa s Republikom Kinom (poznatom i kao Tajvan) i uspostavljanju diplomatskih odnosa između SAD i Narodne Republike Kine (NRK) tokom svog predsedavanja.
Kineski predsednik Si Đinping je povodom Karterove smrti pohvalio njegov doprinos diplomatiji u svojoj poruci saučešća upućenoj američkom predsedniku Džou Bajdenu. Kineski ambasador u SAD, Šije Feng, dodao je da je Karterov potez ka normalizaciji odnosa s Kinom bio „jedna od najispravnijih odluka” koje je ikada doneo:
I would like to extend my sincere condolences to the family of President Jimmy Carter over his passing. President Carter saw establishing diplomatic relations with China as one of the most correct decisions he had ever made in his life. His historic contribution to the… pic.twitter.com/CaCkczIZWb
— Xie Feng 谢锋 (@AmbXieFeng) December 30, 2024
“Želeo bih da izrazim svoje iskreno saučešće porodici predsednika Džimija Kartera povodom njegove smrti. Predsednik Karter je smatrao uspostavljanje diplomatskih odnosa s Kinom jednom od najispravnijih odluka koje je doneo u svom životu. Njegov istorijski doprinos… pic.twitter.com/CaCkczIZWb
— Xie Feng 谢锋 (@AmbXieFeng) December 30, 2024
Diplomatski odnosi između SAD i NRK uspostavljeni su kroz tri zajednička saopštenja koja su izdata između 1972. i 1982. godine.
Prekid odnosa s Republikom Kinom
Prvo saopštenje objavljeno je u februaru 1972. godine tokom istorijske posete tadašnjeg američkog predsednika Ričarda Niksona Kini u čijoj se pozadini odvijao kinesko-sovjetski raskol. SAD su u zajedničkom diplomatskom dokumentu izjavile da „svi Kinezi s obe strane Tajvanskog moreuza smatraju da postoji samo jedna Kina i da je Tajvan deo Kine.”
Nakon što je Kuomintang (KMT), tadašnja vladajuća stranka Republike Kine, poražena od strane Komunističke partije Kine (KPK) u kineskom građanskom ratu (1927–1949), zvaničnici KMT-a su pobegli na Tajvan i nastavili da tvrde suverenitet nad kontinentalnom Kinom.
Prvo saopštenje naglasilo je da bi se pitanje Tajvana trebalo rešiti „mirnim putem” među samim Kinezima.
Diplomatski odnosi između SAD i NRK uspostavljeni su drugim saopštenjem, koje je objavljeno 15. decembra 1978. godine, a potpisano tokom zvanične posete SAD-u tadašnjeg kineskog potpredsednika vlade Denga Sjaopinga 1. januara 1979. godine. Diplomatski dokument potvrđuje vladu NRK kao jedinu zakonitu vladu Kine i priznaje stav NRK da je Tajvan deo Kine. Istog dana, Karter je prekinuo odnose s Republikom Kinom ukidanjem Ugovora o međusobnoj odbrani između SAD i Republike Kine.
Međutim, Karterova odluka naišla je na protivljenje članova Senata i Kongresa SAD, što je na kraju dovelo do toga da je 29. marta 1979. Kongres SAD usvojio Zakon o odnosima s Tajvanom. Ovaj zakon garantuje de fakto, ali ne i zvanične diplomatske odnose i razmene (uključujući i vojne) između Tajvana i SAD. Zakon je potpisao predsednik Karter 10. aprila 1979. godine, a retroaktivno je stupio na snagu 1. januara 1979. godine.
U to vreme, Karterov diplomatski potez izazvao je burne reakcije od strane Republike Kine. Zvanični KMT nalog na platformi X nije mogao a da ne pomene taj bolni istorijski trenutak u svojoj poruci saučešća:
Our condolences to the family of former President Jimmy Carter on his death. Although he will be remembered in Taiwan for his decision to derecognize the Republic of China, we admire his advocacy worldwide for affordable housing, conflict resolution, refugees, and other causes.
— 中國國民黨 KMT (@kuomintang) December 30, 2024
Naše saučešće porodici bivšeg predsednika Džimija Kartera povodom njegove smrti. Iako će na Tajvanu biti zapamćen po svojoj odluci da ukine priznanje Republike Kine, mi se divimo njegovom zalaganju širom sveta za pristupačno stanovanje, rešavanje konflikata, pomoć izbeglicama i druge plemenite ciljeve.
— 中國國民黨 KMT (@kuomintang) December 30, 2024
Stare fotografije protesta s transparentima koji optužuju Kartera za izdaju Tajvana ponovo su se pojavile na društvenim mrežama. Jedan korisnik X platforme (nekada Twittera), @Lovelifetaiwan, podelio je ove istorijske fotografije, ali je istakao da Karterova odluka nije omela demokratizaciju i razvoj Tajvana:
美國前總統吉米·卡特今日逝世 終日100歲
任期內與中華民國斷交
卡特毫不猶疑地表示,當年的美國與中國建交的決定是正確的,雖然這個決定對台灣人民不是「完全正面的」,他也很遺憾,但他不應負起這責任,20年來,台灣民主、人權、經濟都有長足改善,他無需為決定斷交向台灣及台灣人民道歉 pic.twitter.com/wdDLIZSSR4— ✞𝘼𝙪𝙜𝙚𝙣𝙨𝙩𝙚𝙧𝙣.🇹🇼 (@Lovelifetaiwan) December 30, 2024
Bivši predsednik SAD Džimi Karter preminuo je danas u stotoj godini života. Govoreći o prekidu diplomatskih odnosa s Republikom Kinom, Karter je bez oklevanja izjavio da je odluka o uspostavljanju diplomatskih odnosa između SAD i Kine bila ispravna, iako nije bila ‘u potpunosti pozitivna’ za Tajvan, zbog čega mu je bilo žao. Ne treba ga smatrati odgovornim za tu odluku, jer su u proteklih 20 godina demokratija, ljudska prava i ekonomija Tajvana dramatično napredovali i zato nije bilo potrebno da se izvinjava Tajvanu i njegovom narodu zbog svoje odluke o prekidu diplomatskih odnosa.
Zapravo, neki komentari ističu da je, s obzirom na to da je Tajvan između 1949. i 1987. bio pod jednostranačkom vojnom diktaturom KMT uz podršku SAD, Karterova odluka otvorila prostor za pokret demokratizacije na Tajvanu.
Karterova vizija koja nestaje
U januaru 2019. godine, povodom 40 godina od objavljivanja Drugog saopštenja, Karter je opisao normalizaciju odnosa između SAD i Kine kao „istorijsko dostignuće” i izrazio uverenje da će ta odluka doprineti miru u Aziji i svetu.
Ipak, Karterova vizija polako nestaje usled eskalirajućeg trgovinskog rata između SAD i Kine, koji traje od 2018. godine, kao i teritorijalnih sporova u Pacifičkom regionu. Bao Pu, izdavač knjiga i sin bivšeg kineskog zvaničnika Bao Tonga, ožalio je Karterovu smrt i nazvao je to krajem jedne ere:
中美的蜜月期竟是50年前;斯人已去。卡特總統試圖將促進人權變成美國對任何國家外交關係的原則,結果失敗,落下雙重標準的病根。鄧的「韜光養晦」也流變成今日「亮劍」明日「藏劍」的應景遊戲。 pic.twitter.com/vxjHPExSHl
— Bao Pu 鮑樸 (@NewCenturyBaopu) December 30, 2024
Period medenog meseca između Kine i SAD postojao je pre 50 godina; tog prijateljstva više nema. Predsednik Karter je pokušao da postavi ljudska prava kao ključni princip u diplomatskim odnosima SAD s drugim zemljama, ali nije u tome uspeo. Zapravo, njegov dvostruki standard je sada koren mnogih problema. Dengova [Sjaopingova] politička strategija skrivanja snage postala je igra „pokazivanja mača” danas i „skrivanja mača” sutra.
„Pokazivanje mačeva“ je politički termin koji često koristi Si Đinping kako bi opisao svoju politiku čvrste ruke, kako u diplomatiji, tako i u unutrašnjim obračunima sa korupcijom i političkim disidentima.
Mnogi stručnjaci za pitanja koja se tiču spoljnih poslova predviđaju da će, nakon inauguracije Donalda Trampa 20. januara, odnosi između Kine i SAD postati nestabilniji i manje predvidljivi, a možda će se i pogoršati.