Srbija zabranjuje festival koji omogućava saradnju umetnika Srbije i Kosova

Protestne plakate koje je podelilo civilno društvo nakon zabrane festivala Miredita, Dobar Dan!. Slika Beogradske inicijative mladih za ljudska prava; koristi se uz dozvolu.

Ovaj članak je zasnovan na izveštaju Meta.mk. Uređena verzija je ponovo objavljena ovde u skladu sa ugovorom o podeli sadržaja između Globalnih glasova i Fondacije Metamorfozis. 

Organizatori Mirëdita, Dobar Dan! („Dobar dan!“ na albanskom i srpskom) su saopštili 27 juna saopštio da su od MUP-a Srbije dobili obaveštenje o zabrani svih događaja u Beogradu, koji su trebali da počnu te večeri. Nemiri vezani za festival počeli su dva dana ranije nakon što je policija dozvolila „različitim huliganskim i neonacističkim grupama“ da slobodno zauzmu prostor i blokiraju obližnje ulice.

Zabrana, koja je prvobitno došla usmeno, a zatim u pisanoj formi, formalno je saopštena kao „naredba o prekidu okupljanja“ i obuhvatala je sve aktivnosti vezane za festival koje promovišu mir između Kosova i Srbije. Ovakvi događaji se dešavaju od 2014. godine u glavnim gradovima Prištini i Beogradu, sa krajnjim ciljem pomirenje i zarastanje rana zaostalih iz prošlog rata.

Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić potvrdio je da je Ministarstvo izdalo naredbe o prekidu festivala „zbog opasnosti po bezbednost ljudi i imovine, a u većoj meri opasnosti od narušavanja javnog reda i mira”.

„Ovim nalogom“, upozorili su organizatori festivala „MUP je prekršio Ustav Srbije, posebno [pravo] na slobodu izražavanja i slobodu okupljanja, kao i niz zakona, uključujući najmanje dva člana Zakona o javnom okupljanju zbog primene nesrazmernih mera“.

Oni se nisu složili sa potezom ministarstva da terete organizatore „umesto obraćanja huliganima“ povezanim sa ekstremističkim i neonacističkim grupama Delije Sever, Narodna patrola, Grupa 451, i Zetropa Srbija, navodeći da „neuspeh da se obezbedi okupljanje kosi se sa pravnim i ustavnim poretkom Republike Srbije, kao i sa standardima i praksom koje podržava Evropski sud za ljudska prava.

Zabrana prekida decenijsku tradiciju

Osnovan 2014. godine od strane Inicijative mladih za ljudska prava, Građanske inicijative iz Beograda i prištinske NVO Integra, Miredita, Dobar Dan! Festival je imao za cilj da promoviše kulturnu razmenu. Okupljajući umetnike, aktiviste za prava i kreatore javnog mnjenja, nadao se da će podstaći „tradiciju saradnje“ koja će doprineti trajnom miru i normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova.

Balkan Insight je izvestio da, iako su desničarske grupe osuđivale festival od njegovog početka, „vlasti u Beogradu su uglavnom puštale da festival prođe bez komentara“ — barem tokom prvih deset godina njegovog postojanja. Ove godine su, međutim, srpski zvaničnici izneli oštre kritike, koje su kulminirale zvaničnom zabranom.

Nemiri u vezi sa festivalom počeli su 25. juna nakon što je „različitim huliganskim i neonacističkim grupama“ dozvoljeno da slobodno zauzmu Dorćol Platz, kulturni prostor gde je festival trebalo da bude održan. Spoljni zidovi zgrade bili su iškrabani pretećim šovinističkim porukama usmerenim ka gostima festivala. Sledećeg dana organizatori festivala su očistili grafite ispunjene mržnjom.

Grupa od oko 150 huligana je 27. juna zaustavila saobraćaj Dobračinom ulicom i blokirala ulaz na Dorćol plac tako da gosti ili organizatori festivala, a da ne govorimo o zaposlenima koji rade u okruženju, nisu mogli da uđu ili izađu iz kompleksa (IIHRS Srbija, gradjanske, i NVO Integra, organizatori Miredita, Dobar Dan! Festival pomirenja Srbija-Kosovo, saopštio je da je zabranom manifestacije Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije prekršilo Ustav Srbije „posebno slobodu izražavanja i slobodu okupljanja”.):

Organizatori festivala su saopštili da u okolini nema dovoljno policije, a pored toga, MUP nije poslao pojačanje, „što ostavlja utisak da uopšte nije bilo volje da se festival održi“. Nakon što je zabrana proglašena, desničarski nacionalistički ekstremisti koji su blokirali mesto događaja naslavili su vatrometom i paljenjem baklji.

Za kampanju mržnje protiv festivala organizatori su posebno okrivili ministra kulture Nikolu Selakovića, ministarku za porodičnu zaštitu i demografiju Milicu Đurđević Stamenkovski, potpredsednika Vlade Aleksandra Vulina, gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića, i ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića. Takođe su smatrali ironičnim da su promocija mržnje i netolerancije od strane onih čija je odgovornost da štite ljude i promovišu mir, bili ti koji su podstakli neprijateljstva, što je u osnovi dovelo do zabrane festivala

Mirëdita, Dobar Dan! nije neprijatelj države, već huligani koji su uz nju stali, a zbog kojih nije ispunila svoje obaveze. Osnovna dužnost države je da obezbedi slobode i prava zagarantovane zakonom i da na odgovarajući način sankcioniše one koji krše ili se organizuju protiv ovih sloboda i prava građana.

Odbor festivala je takođe otkrio da im je „naređeno, pod pretnjom posledica“, da obezbede da svi strani učesnici napuste Srbiju. Autobus koji je prevozio učesnike sa Kosova zaustavljen je na periferiji Beograda i primoran da se vrati na Kosovo pod policijskom pratnjom (Kosovsku delegaciju koja je trebalo da učestvuje na @MDDfestival zaustavila je #srpska policija, nekih 20 milja pre nego što je stigla u Beograd. Kako prenosi @portalikohanet, rečeno im je da postoji naredba da im se ne dozvoli ulazak u Beograd.):

„Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vlada Srbije su zabranom festivala još jednom pokazali da sloboda okupljanja važi samo za huliganske grupe, a ne i za učesnike i goste festivala“, ističe se u saopštenju festivala. Posetioci koji su došli u Beograd zbog ovog događaja takođe su bili primorani da odu:

Organizatori su takođe izrazili „duboku zabrinutost za stanje u društvu koje karakteriše nasilje, mržnja i netolerancija — model ponašanja koji zvaničnici i institucije ne prepoznaju kao sporan i opasan“.

Osuda zabrane

Vodeće srpske organizacije civilnog društva, uključujući CRTAFondaciju Slavka Ćuruvije, Fond za humanitarno pravo, YUCOM, Helsinški odbor za ljudska prava i Centar za nenasilnu akciju, izrazile su solidarnost sa festivalom.

Dana 2. jula, 91 organizacija civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Severne Makedonije i Srbije objavila je zajednički proglas osuđujući odluku o zabrani festivala, za koji se navodi da je bio meta „napada kriminalnih struktura [i] pripadnika ekstremno desničarskih grupa, koje ugrožavaju bezbednost i ozbiljno ugrožavaju njene organizatore i učesnike”.

Reagovala je i međunarodna zajednica, počev od Delegacije Srbije u Evropskoj uniji. Srbija je kao kandidat za članstvo u EU dužna da poštuje ljudska prava (Razočaravajuće je čuti da je danas zabranjen festival „Miredita, Dobar Dan“ koji se finansira od EU, a koji se održava od 2014. godine. Ova hvale vredna inicijativa OCD gradi mostove između naroda, što je važan deo napora za normalizaciju Beograda i Prištine.):

Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava takođe je izrazila ozbiljnu zabrinutost (ODIHR je zabrinut zbog zatvaranja godišnjeg festivala izgradnje mira u Beogradu. Pozivamo vlasti #Srbije da poštuju osnovna prava na #SloboduIzražavanja i na mirno okupljanje i da garantuju bezbednost svih branitelja #LjudskihPrava.):

Inicijativa mladih za ljudska prava je 4. jula izrazila zahvalnost svima koji su pružili podršku putem društvenih mreža.

Dok se angažuje u dijalogu uz posredovanje EU radi normalizacije odnosa sa Kosovom, aktuelna srpska vlada ne priznaje njegovu nezavisnost, koja je proglašena 2008. Sastavljena od koalicije populističkih partija koje koriste srpski nacionalizam i regionalnu hegemoniju izraženu kroz iredentističku političku ideologiju takozvanog „srpskog sveta” — po uzoru na Putinov „ruski svet” — mnogi najviši zvaničnici bili su pripadnici režima Slobodana Miloševića 1990-ih. Otkako su ponovo došli na vlast 2012. godine, došlo je do pomaka ka autoritarizmu, uključujući represiju nad domaćom opozicijom i civilnim društvom.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se prijavi se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.