- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Poštujte je onakvu kakva jeste

Kategorije: Karibi, Trinidad i Tobago, Ljudska prava, Prava homoseksualaca (LGBT), Žene i ravnopravnost među polovima, Most
[1]

Fotografija od Canva Pro [1].

Autorka Dr. Gabrijel Hosein

Ovaj članak, prvobitno objavljen [2] na portalu Trinidad and Tobago Newsday, ponovo se objavljuje u nastavku uz dozvolu.

Međunarodni dan žena [3] (IWD), koji se sada obeležava više od stotinu godina, slavi doprinos žena i feministkinja društvenom napretku. On priznaje pitanja roda i seksualnosti i političke i ekonomske borbe koje još uvek definišu živote žena i devojaka. On afirmiše stalnu solidarnost sa unapređenjem ženskih prava.

To je poziv da se podstaknu gnev, radost i nada kolektivnih pokreta koji traže kraj patrijarhalnih verovanja i sistema koji se ukrštaju sa drugim hijerarhijama, nejednakostima, isključivostima i organizovanim oblicima nasilja, uključujući ratno nasilje i ono usmereno protiv prirode.

Ukratko, IWD uključuje komemoraciju, proslavu, revitalizaciju, priznanje i solidarnost, bilo sa našim sestrama koje se bore protiv verskog fundamentalizma u Iranu [4], ili sa domorodačkim ženama koje se bore [5] za amazonske ekosisteme i njihov tradicionalni način života, ili sa majkama koje se bore za opstanak svojih porodica na opasnim prekomorskim putovanjima iz Sirije u Evropu [6] ili iz Venecuele u Trinidad [7].

To je i dan za izražavanje solidarnosti sa trans ženama. Trans žene se ne rađaju kao žene, već se u nekom trenutku svog života identifikuju kao žene. One su manjina među devojkama i ženama u svetu i suočavaju [8] se sa specifičnim poteškoćama. To uključuje nedostatak prihvatanja od strane drugih koji mobilišu stereotipe koji predstavljaju trans žene u smislu perverzije, pretnje i straha, i koji se fokusiraju na biološke, reproduktivne ili društvene razlike između trans žena i žena koje su rođene kao takve.

Zašto to naglašavamo danas? Kada jedna grupa shvati šta znači biti isključena, podvrgnuta stereotipima, pa čak i demonizovana, kao što su žene sa Kariba [9] bile vekovima još od perioda kolonizacije, postoji veća odgovornost da se na saosećajan način omogući da drugi žive bez takve nepravde [10].

Kao drugo, feministička borba u osnovi je usmerena na binarnu podelu pola, roda i seksualnosti koju održavaju patrijarhat i njegovi poslušnici: homofobija [11], seksizam [12], nasilje [13] i seksualna podela rada. Ova binarnost nas sve konstruiše u dva pola – muški i ženski; dva roda – ženski i muški; i dve seksualnosti – heteroseksualnu i neheteroseksualnu.

U zapadnom društvu, ova binarnost je uvek reprodukovala podređenost žena, definišući to kako se žene mogu pojavljivati, ponašati i vršiti moć, koji rad mogu da obavljaju, koga mogu da vole, i koliko nasilja (i njegove stalne pretnje) moraju da podnesu. Trans žene, baš kao i žene u istorijskim feminističkim borbama, opiru se toj binarnosti. Moramo se boriti rame uz rame.

Biti rođena kao žena ne daje ženama pravo da isključe trans žene iz kategorije „žena“. Postoji mnogo vrsta žena sa različitim biološkim i društvenim iskustvima. Takođe, na kraju krajeva, sve žene su stvorene, a ne rođene, jer svi se moramo oblikovati u prihvatljive reprezentacije našeg pola ili platiti cenu.

Neke koje su biološki rođene kao žene možda čak i ne žele da se identifikuju kao žene, već kao nebinarni ljudi ili kao muškarci. One koje jesu žene i izgledaju ženstveno od rođenja će imati specifična iskustva nejednakosti i ranjivosti zbog svog pola i roda. Druge koje postanu žene ili ženstvene u drugim fazama života imaće sopstvena iskustva. Sve one postoje. Sve su jednako vredne. Ne prete jedne drugima.

Trans žene su još jedna manifestacija ženstvenosti, sa svim njenim protivrečnostima, izazovima i složenostima. U različitim kontekstima, mnoge vrste žena su bile ili se ne smatraju pravim ženama – one sa invaliditetom, bez dece, migrantkinje, siromašne, crnkinje, starosedelačke žene, lezbejke, „jamette [14]“, muškobanjaste [15], one koje obavljaju „muške“ poslove, one krupne ili koje se smatraju debelim [16], one sa previše dlaka na telu ili licu, one sa mentalnom bolešću [17], one bez menstrualnog ciklusa ili seksualne radnice.

Za ovu istoriju, kontekste i ponekad teške razgovore koji se vode širom sveta o tome šta znači biti žena bio bi potreban 12-nedeljni UWI [18] kurs samo da bi se sve to objasnilo, tako da nemojte žuriti da formirate mišljenje ako treba još da učite o debatama i aktivizmu koji su veoma nijansirani i, na kraju krajeva, ukorenjeni u pravdi.

Ako se neko identifikuje kao žena, čak i ako vi mislite da ne bi trebalo, samo poštujte to. To nije vaše putovanje. Ako se neko ne identifikuje kao žena, čak i ako vi mislite da bi trebalo, samo poštujte to. To nije vaše putovanje. Ako neko nije ona vrsta žene koja se od nas očekuje da budemo, ni to nije vaše putovanje.

Vaše putovanje jeste da stvorite bolji svet u kome su žene (i svi ljudi) bezbedne, jednake, slobodne i voljene, gde biti žena ili žensko nije izvor ranjivosti, isključivosti ili nejednakosti, i gde smo prevazišli procenjivanje koherentnosti pola, roda ili seksualnosti drugih osoba.

Borite se za putovanje svake žene da postane ono što joj je suđeno da bude. Takav zagrljaj pun ljubavi je jedan od načina da se obeleži IWD.