Da li Kina može da deluje kao mirovni posrednik u rusko-ukrajinskom ratu?

Sliku kreirala Oivan Lam

Nekoliko nedelja nakon što se kineski predsednik Sji Đinping rukovao sa njim i izrazio svoje prijateljstvo „bez ograničenja” sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom početkom februara 2022. godine, Rusija je pokrenula svoju neslavnu invaziju na Ukrajinu. Godinu dana kasnije, Rusija je obelodanila da Sji Đinping planira posetu Moskvi ovog proleća, usred jednogodišnjice invazije. 

Iako Kina još uvek nije potvrdila Sijev sastanak sa Putinom, u poslednjih nekoliko meseci bilo je čestih diplomatskih razmena između Rusije i Kine. Fokus među posmatračima u Kini je na tome da li Kina može da deluje kao mirovni posrednik i okonča rat.

Perspektiva ne izgleda dobro.

Nepotvrđeni izveštaji tvrde da je američki predsednik Džo Bajden izneo predlog o prekidu vatre Ukrajini i Rusiji koji su obe strane odbacile prošlog meseca pre nego što su SAD obećale da će Kijevu obezbediti tenkove Abrams. 

Od početka februara ruska vojska je preduzela ofanzivne poteze i pokrenula kontranapade u brojnim gradovima uključujući Bakhmut i Vuhledar u regionu Donetsk.  

Što se tiče Ukrajine, istraživanje je pokazalo da građani žele da uzmu nazad Krim, koji je 2014. okupirala Rusija: („Samo 8 posto ispitanih Ukrajinaca reklo je da bi bilo spremno da prihvati tekuću rusku okupaciju Krima kako bi se okončao rat,” piše @Mariia_Zolkina u #UkraineAlert) 

Prošle nedelje, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je boravio u iznenadnoj poseti Londonu, Parizu, i Briselu, moleći za veću podršku u naoružanju, uključujući borbene avione.

Uoči poseta Zelenskog, Kina je upozorila Evropsku uniju da ne podržava udar Ukrajine za “potpunu pobedu”, ideju koju glasno podržavaju mnoge baltičke i istočnoevropske zemlje.

Nekoliko dana kasnije, 13. februara, Kina je saopštila da će Vang Ji, šef diplomatije te zemlje posetiti Francusku, Italiju, Mađarsku i Rusiju od 14–22. februara.  

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će Vang imati „detaljnu stratešku komunikaciju” sa evropskim političkim liderima kako bi unapredio bilateralne odnose i međusobno poverenje.
Jedna od ključnih tačaka dnevnog reda, kao što se videlo u Vangovom sastanku sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, bila je da se unaprede „
mirovni razgovori” između Rusije i Ukrajine.

Kina je odbila da osudi rusku invaziju na Ukrajinu, tvrdeći da je ta zemlja posvećena neutralnosti i diplomatskom rešenju rata. Ipak, nakon što je izbio rat, proruska ratna propaganda koja podržava vojnu akciju Moskve preplavila je velike kineske platforme društvenih medija. Jedan od primera bila je tvrdnja da se Rusija brani od agresivnih pokušaja proširenja NATO-a u Evropi. 

Kineski narativi: SAD iskorišćavaju rat

Dok Kina nastoji da obnovi bilateralne odnose sa zemljama u EU, bilo je manje proruske ratne propagande protiv NATO-a i Evrope na kineskim društvenim medijima uoči godišnjice invazije. Umesto toga, kako u medijskim kućama koje finansira država, kao što je Global Tajms, tako i među uticajnim osobama na kineskim društvenim medijima, SAD su izdvojene kao proratna zemlja koja je iskoristila prednosti Ukrajine i Evrope (Kineski Global Tajms piše da Sjedinjene Države ne žele prekid vatre u Ukrajini, vojni sukob je koristan da oslabi Rusiju. Ukrajina će biti najveća žrtva, a Evropa druga žrtva!):  

Kružila je teorija zavere koja sugeriše da su SAD imale ulogu u sabotaži gasovoda Severni tok I i II, ključnih gasovoda koji transportuju gas iz Rusije u Nemačku, a koji su napadnuti 26. septembra 2022. godine. Podvodne eksplozije dovele su do curenja gasa iz Severnog toka, a u početku su, zvaničnici SAD i EU verovali da iza eksplozije stoji Rusija. Međutim, neke desničarske grupe u EU i proruski uticajnici na društvene medije šire teoriju da su SAD odgovorne za uništavanje gasovoda. Ove tvrdnje su mesecima kružile kao činjenica na kineskim platformama društvenih medija i citirane su kao dokaz koji podržava tvrdnju da bi SAD nanele štetu EU iz strateškog razmatranja.

Nedavno nakon što je 85-godišnji nagrađivani novinar Sejmor Herš odobrio tu tvrdnju, oba kineska državna medijska tela, uključujući CCTV News, China Daily, i portparol kineske vlade prihvatili su tu teoriju i zatražili detaljnu istragu incidenta. (Vašington i ti „slobodni i profesionalni” američki i evropski mediji misteriozno su nemi o #Hershovom otkrivanju o #Severnomtoku. Da li je to zato što su to znali sve vreme, ili ih jednostavno nije briga za istinu sve dok ljudi veruju u njihovu verziju priče? Biti neprijatelj Amerike može biti opasno, ali biti prijatelj je fatalno. Henri Kisindžer):

Pitanje neutralnosti Kine

Međutim, istovremeno, „neutralnost” Kine je takođe pod znakom pitanja jer je zemlja navodno obezbedila ruskoj vojsci vojna sredstva, uprkos sankcijama zbog ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Volstrit džurnal (Velika @WSJ priča danas — „„Podaci sa carine pokazuju da kineske državne odbrambene kompanije isporučuju navigacionu opremu, tehnologiju za ometanja i borbeno-mlazne delove sankcionisanim odbrambenim kompanijama ruske vlade.”):

Drugi primer koji dovodi u pitanje tvrdnju Kine o neutralnosti bile su nedavne pomorske vežbe između Južne Afrike, Kine i Rusije. Vežba koja počinje 20. februara će trajati više od nedelju dana u Indijskom okeanu kod obale Durbana.  I Kina i Južna Afrika su tvrdile da je kontroverzna vojna vežba uoči godišnjice rata između Rusije i Ukrajine trebalo da pokaže da pripadaju „porodici BRICS” — Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.

Aktivisti za ljudska prava poput Keneta Rota takođe su istakli veliko interesovanje Kine za tekući rat jer su Kina i Rusija izgradile ekonomski odnos bliže nego ikada zahvaljujući zapadnim sankcijama Rusiji (Kineski ministar spoljnih poslova poručuje Makronu da je Peking „neutralan” po invaziji Rusije na Ukrajinu uprkos tome što je ogroman naručilac ruske nafte i gasa i otuda veliki finansijer Putinovih ratnohušakaških napada na ukrajinske civile. Čudna vrsta „neutralnosti.”):

Za sada, Kina tek treba da zvanično potvrdi prolećni sastanak Sji Đinpinga sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, iako svet pažljivo prati kako će se Kina ponašati na ovom političkom konopcu.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.