Klimatska kriza je kriza vode na Himalajima

U proteklih 30 godina, glečer Imdža u Kumbuu u Nepalu prerastao je u jezero dugo 2km dok se permafrost i led tope. Foto: Kiril Rusev preko Nepali Times. Koristi se uz dozvolu.

U proteklih 30 godina, glečer Imdža u Kumbuu u Nepalu prerastao je u jezero dugo 2km dok se permafrost i led tope. Foto: Kiril Rusev preko Nepali Times. Koristi se uz dozvolu.

Ovaj članak Sonje Avale prvobitno je objavljen na portalu Nepali Times, a uređena verzija se ponovo objavljuje na Globalnim Glasovima u sklopu ugovora o podeli sadržaja.

Himalaji su najveće skladište vode u formi leda posle polarnih regiona, zbog čega se nazivaju Treći pol. Najviši planinski lanac na svetu naziva se i Vodotoranj Azije, ali na krovu sveta ponestaje vode.

Nebeske reke donose vlagu iz okeana i talože je kao kišu ili sneg na planinama. Veliki deo prodire u zemlju, a planine se ponašaju kao džinovski sunđeri. Ostatak se skladišti kao led i polako se topi leti kada glečeri sruše led.

Ali klimatske promene zagrevaju Himalaje brže od globalnog proseka, remeteći ovaj ciklus vode. Kiša postaje sve nestalnija, ili dolazi u bujicama ili uopšte ne pada, podzemne vode se iscrpljuju, a glečeri su se smanjili.

Reke koje potiču sa Himalaja i Tibetanske visoravni napajaju stanovnike planina, kao i 1 milijardu Azijata nizvodno, koji će imati manje vode tokom sušne sezone u narednim decenijama.

Ako se ne smanje emisije gasova staklene bašte, naučnici predviđaju da će dve trećine himalajskih glečera nestati tokom ovog veka. Već postoji reka koja teče kroz bazni kamp Everesta, a kanali u ledenom vodopadu Kumbu mogu ga pretvoriti u pravi vodopad u ne tako dalekoj budućnosti.

Kim Lal Gautam, koji je bio deo tima koji je izmerio visinu Mont Everesta sa većom preciznošću 2020. godine, dva puta se popeo na najvišu planinu sveta i primetio je promene.

Morena i permafrost ovde u baznom kampu Everest opasno se tope. Glečer se ruši, svaki put kada dođem ovde, sve je manje leda“, kaže Gautam.

On dodaje: „Ubrzano topljenje znači da ova velika reka sada teče kroz bazni kamp. Prosečna temperatura ovde se povećala u poslednjih šest godina.“

Južno lice planine Saipal (7.031m) u oktobru 2008, 2018 i u oktobru 2020. Fotografije: Vanda Vivekin i Basanta Pratap Sing preko Nepali Times. Koristi se uz dozvolu.

Južno lice planine Saipal (7.031m) u oktobru 2008, 2018 i u oktobru 2020. Fotografije: Vanda Vivekin i Basanta Pratap Sing preko Nepali Times. Koristi se uz dozvolu.

Širom Himalaja, legendarni ledeni vrhovi poput planine Mačapučare pretvaraju se u golu stenu tokom nekih godišnjih doba. U periodu od oktobra 2008. godine do oktobra 2020. godine, planina Saipal, na 7.031m na dalekom zapadu Nepala, izgubila je većinu svog leda, što je šokiralo planinare, naučnike i lokalno stanovništvo.

Godine 2006. serak ispod vrha Ama Dablam koji je ovoj planini dao ime odlomio se, ubivši šest penjača. „Ama Dablam znači majčina ogrlica, a komad ovog velikog bloka leda se srušio i zgromio“, kaže ekolog i preduzetnik Dava Stiven Šerpa. „Ne gubimo samo naše planine, već i veliki deo našeg identiteta i onoga što nam one znače.“

Istraživači su došli do sličnih zapažanja u Karakorumu u Pakistanu, na Tibetanskoj visoravni, u Butanu i Indiji, gde se permafrost topi, a glečeri povlače.

„U prošlosti su glečeri u Karakorumu bili stabilniji nego na drugim mestima na Himalajima… ali sada su se čak i ovi glečeri počeli topiti“, kaže pakistanski specijalista za daljinsko detektovanje Šer Muhamed, koji radi u Međunarodnom centru za integrisani razvoj planina sa sedištem u Katmanduu ( ICIMOD).

Ubrzano topljenje takođe znači da se povećava broj glacijalnih jezera. Najduži glečer u Nepalu, Ngozumpa, ispod planine Čo Oju, sada podseća na švajcarski sir, prožet otopljenim lokvama i otpadom. Glečer Imja se za samo 30 godina pretvorio u glacijalno jezero.

„Imja ranije nije bio jezero, nekada je bio čvrst glečer“, dodaje Dava Šerpa. „Moj otac je kampovao na tom glečeru pre 60 godina sa jednom japanskom ekspedicijom. Danas nam je potreban gumeni čamac da bismo bili tamo gde je on bio tada.”

Imja Tsho Lake in Khumjung, Nepal. Image by Joakim Gec. CC BY-NC-ND 2.0.

Jezero Imdža Tšo u Kumdžungu, Nepal. Autor fotografije Joakim Gec. CC BY-NC-ND 2.0.

U Nepalu postoji 3.252 glacijalnih jezera, koja se smanjuju tri puta brže nego 1998. godine. Mnoga od njih se pune otopljenom vodom i preti im opasnost od pucanja. Poplave zbog izbijanja glacijalnih jezera (GLOF) predstavljaju pretnju ne samo za ljudska naselja već i za infrastrukturne projekte, od kojih su mnogi hidroelektrane koje se grade nizvodno duž reka.

Ogroman tok otpada na reci Melamči u junu 2021. godine koji je ubio najmanje 30 ljudi, potopio naselja i skoro uništio najveći infrastrukturni projekat Nepala za snabdevanje Katmandua vodom, bio je izazvan jakim monsunskim pljuskom koji je srušio glacijalne sedimente koji više nisu cementirani permafrostom.

Dok su planine koje se tope vidljivije, mnogo više ljudi širom Himalaja je pogođeno sušenjem izvora i smanjivanjem rečnih tokova. Ljudi napuštaju sela i imanja zbog dugotrajnih suša i sušnih proleća.

Žene koje ostaju moraju da snose teret domaćih poslova, uključujući donošenje vode izdaleka, čak iako ima manje vode za navodnjavanje terasastih farmi. U nekim delovima Nepala, ovo je dovelo do povećanja dečjih brakova i stope napuštanja škole među devojčicama, što podriva prethodna dostignuća ove zemlje.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana planina 11. decembra je „Žene pomeraju planine“. Klimatske promene u planinama nisu samo kriza već i prilika da se osnaže žene i lokalne zajednice. Od sakupljanja kišnice, oživljavanja ribnjaka i navodnjavanja po sistemu kap po kap do setve šećerne trske i tropske trave na obalama reka radi smanjenja rizika od poplava, u Nepalu postoji mnogo uspešnih primera lokalnog prilagođavanja. Ali, slično kao i sa zagađenjem vazduha, za borbu protiv uticaja klimatskih promena na Himalajima potrebna je prekogranična i regionalna saradnja. U stvari, pogoršanje regionalnog zagađenja vazduha dovodi do ubrzanog otapanja. Crni ugljenik i čestice čađi iz emisija koje potiču od vozila, industrije i požara dostižu veće nadmorske visine i povećavaju stopu topljenja glečera koji se već otapaju zbog globalnog zagrevanja.

Foto: Gudmundur Pall Olafson preko Nepali Times. Koristi se uz dozvolu.

Foto: Gudmundur Pall Olafson preko Nepali Times. Koristi se uz dozvolu.

Generalni direktor ICIMOD-a Pema Gjamtšo iz Butana rekao je: „Moramo više da se fokusiramo na izgradnju prekogranične saradnje. To je oduvek bio naš mandat, ali mislim da sada moramo da ubrzamo ove inicijative.”

Himalaji imaju više biodiverziteta nego bilo koje drugo mesto na zemlji zbog svoje nadmorske visine i raspona vlage. Istraživači kažu da ih ovo čini izuzetnim mestom za procvat vrsta. Ali klimatske promene utiču na raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta koji se razvio u ovom osetljivom planinskom ekosistemu. Mnoge vrste nikada nisu proučavane i mogle bi imati ogromnu medicinsku i utilitarnu vrednost.

Na nedavno završenom samitu o klimatskim promenama COP27 u Egiptu dogovoren je mehanizam za kompenzaciju siromašnijim zemljama za gubitak i štetu od klimatskih promena, ali nisu dostignuti ciljevi potrebni za dekarbonizaciju. Sada postoji ozbiljna sumnja u to da li se globalna prosečna temperatura može ograničiti na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa.

U drugoj nedelji decembra, naučnici i vlade sastali su se u Montrealu kako bi pronašli načine da spreče ono što nazivaju „šestim izumiranjem“ – najveći gubitak biodiverziteta na planeti od udara meteorita koji je zbrisao dinosauruse pre 65 miliona godina. Nešto od toga je posledica klimatske krize, ali ljudska naselja i potrošnja takođe uništavaju staništa. Baš kao i na samitu COP27 u Egiptu, Konferencija UN o biodiverzitetu (COP15) u Montrealu će takođe postaviti ciljeve za globalni okvir biodiverziteta.

Himalajski geograf Alton K. Bajers, koji proučava uticaj klimatskih promena na ekosistem regiona Kangčendžunga, upozorava: „Ljudi misle da su planine neranjive, nepobedive. One to nisu, one su neki od najkrhkijih ekosistema na svetu, zbog čega im moramo posvetiti posebnu pažnju i zaštitu.”

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.