Turske Subotnje majke, 27 godina kasnije, i dalje traže pravdu i zatvaranje

Slika YouTube videa posvećenog Subotnjim majkama.

Kada je 20. novembra 2022. umrla liderka i suosnivačica argentinskog pokreta Majke Plaza de Majo, Hebe de Bonafini, svet je upamtio Bonafinijin život i njen rad kao aktivistkinje, uprkos njenoj ukaljanoj reputaciji poslednjih godina. Pokret koji je Bonafini pomogla da se osnuje inspirisao je druge pokrete širom sveta, uključujući i onaj u Turskoj poznat kao Subotnje majke. Slično kao i Majke sa Plaza de Majo, Subotnje majke pozivaju na pravdu i traže odgovore o sudbini svojih nestalih najmilijih.

Baš kao i Majke sa Plaza de Majo koje su se 1977. okupile okupile ispred glavne vladine palate u Buenos Ajresu, Subotnje majke su se prvi put okupile 1995., na aveniji Istiklal, u Istanbulu, tražeći odgovore o tome gde se nalaze njihovi najmiliji koji su nestali 1980-ih i 1990-ih dok su bili u policijskom pritvoru. Prema Centru za pamćenje pravde (HAHM), lokalnoj organizaciji za ljudska prava osnovanoj 2011. godine, otprilike 1.352 osobe bile su žrtve prisilnih nestanaka u Turskoj od strane snaga sigurnosti i paravojnih grupa između vojnog udara 1980. i 2013. Ovi nestanci počeli su nakon vojnog udara 1980. i sukoba koji je usledio „između vlade i zabranjene kurdske separatističke grupe, PKK“, navodi Glas Amerike. PKK je priznata kao teroristička organizacija u Turskoj i od strane njenih zapadnih saveznika, uključujući SAD i EU.

„Prvom skupu prisustvovalo je tridesetak ljudi, uključujući porodice koje su tvrdile da su njihovi najmiliji privedeni vansudskim postupcima i da su nestali. Poziv je bio da se redovno okupljaju u tihim sedenjima kako bi se pronašle nestale osobe. Skupovi su se povećavali svake nedelje kako je sve više porodica i aktivista za ljudska prava saznalo za Subotnje majke“, napisao je istraživač i naučnik Nisan Alici.

Slika sa YouTube videa posvećenog Subotnjim majkama.

Majke Plaza de Majo su se okupljale svakog četvrtka, baš kao što su to činile Subotnje majke svake subote u podne, držeći bdenje, sedeći u tišini. Tokom svog postojanja, Subotnje majke su se rutinski suočavale sa policijskim nasiljem. Godine 1999. pokret je napravio deceniju dugu pauzu kao rezultat policijske brutalnosti. Majke su se ponovo okupile 2009. Alici je opisao povratak Subotnjih majki u vezi sa vojnim suđenjima koja su se u to vreme odvijala:„Okupljanja su se nastavila deceniju kasnije, 31. januara 2009, kao odgovor na suđenja Ergenekonu, koja je Vlada predstavila kao važan korak za okončanje dominacije vojske političkim životom. Među optuženima je bilo onih koji su povezani sa prisilnim nestancima 1990-ih, što je motivisalo majke da ponovo počnu da protestuju.”

U avugustu 2018, kada je guverner okruga Bejoglu zabranio 700. bdenje, Subotnjim majkama je zabranjen pristup trgu Galatasaraj, njihovom uobičajenom mestu okupljanja na aveniji Istiklal od 1995. godine.

Ministar unutrašnjih poslova, Sulejman Sojlu, opravdao je policijsku intervenciju koja je usledila nakon zabrane u avgustu 2018. godine, rekavši, „Želeli smo da stanemo na kraj ovoj zloupotrebi [i obmanjujućoj upotrebi majčinstva].” Kako navodi Glas Amerike:

Policija je zauzela trg u ulici u srcu Istanbula, gde su se skoro dve decenije tiho okupljale Subotnje majke, držeći slike nestalih najmilijih. Privedeno je 47 osoba. Neke su bile žene u 70-im i 80-im godinama. Neke su obuzdane dok je policija čistila ulicu, hapseći pristalice i koristeći suzavac da rastera demonstrante. Lokalni zvaničnici su rekli da je protest narušio javni red.

Aktivisti za ljudska prava kritikovali su obračun.

Subotnje majke poriču bilo kakve veze sa PKK.

DW News (@dwnews), 17.09.2018: Njihovi sinovi, muževi i braća su nestali pre više od 20 godina. Nikada im nije rečeno zašto.

Nedavno je grupa bila izložena policijskom nasilju u avgustu 2022. godine, kada je policija privela 14 članica grupe dok su se članovi grupe pripremale da daju izjavu ispred groblja.

Od razbijanja 2018. godine, grupa se sastaje ispred istanbulske kancelarije Udruženja za ljudska prava. Drugde u Turskoj, gradski zvaničnici su ograničili ili potpuno zabranili skupove.

Ali dok Subotnje majke nastavljaju da pozivaju na pravdu, na meti su i članovi njihovih porodica. Nedavno je, Jian Tosun, ćerka nestalog Fehmija Tosuna, čija je majka jedna od članica Subotnjih majki, bila prvo na meti na mreži, a kasnije van mreže zbog svojih navodnih veza sa terorističkom grupom odgovornom za eksploziju u aveniji Istiklal.

Pravda još uvek nije zadovoljena

Uprkos godinama kampanje, govorima pred Komisijom za istraživanje ljudskih prava turskog parlamenta 2011. i sastanku sa tadašnjim premijerom Redžepom Tajipom Erdoganom 2011. godine, postignut je mali ili nikakav napredak u dobijanju odgovora od države. Takođe nema stalnih spomen obeležja. Prema lokalnoj inicijativi pod nazivom Obeleži Tursku spomenikom, projektu koji „ističe primere obeležavanja sećanja među mnogim grupama i pojedincima koji su pretrpeli štetu ili pritužbu u proteklih 100 godina u kasnom Otomanskom carstvu i Republici Turskoj”:

Problematična je i činjenica da ovaj dinamični napor na komemoralizaciji nije bio praćen trajnim poduhvatima sećanja. Ovo stvara ozbiljna ograničenja. Naročito u Istanbulu, ne postoji konkretna memorijalna lokacija, poput spomenika, muzeja ili mesta savesti, koja posebno obeležava sećanje na nestale. Odsustvo bilo kakvog trajnog napora na komemoraciji koji se fokusira na uzrok Subotnjih majki razlikuje se od pristupa, na primer, argentinskih majki. Iako bi Subotnje majke želele da policijske stanice u kojima su nestala njihova deca budu pretvorene u „Muzeje srama“, još uvek nije učinjen nikakav konkretan napor u tom pogledu. Odsustvo ovakvih lokaliteta ograničava mogućnost prenošenja sećanja na državni teror na nove generacije u Turskoj, a samim tim i borbu za prevazilaženje nekažnjivosti.

Ali majke su odlučne. Sada, u 27. godini postojanja, rešene su da dođu do pravde za svoje porodice, svoje najmilije i da konačno nađu mir.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.