Gubitak i Šteta na Karibima: vidimo, osećamo, znamo

Premijerka Barbadosa Mia Motli na COP27 u Egiptu, 7. novembra 2022, postavlja pitanje: „Kada će lideri voditi?“ Fotografija UCL Instituta za inovacije i javne svrhe na Flickr-u (CC BY-NC 2.0).

Istorijski potez napravljen je na početku ovogodišnje Konferencije partija (COP27) Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (UNFCCC), u Šarm el Šeiku, Egipat: Gubitak i Šteta (G&Š) su konačno stavljeni na dnevni red.

Šta je zapravo G&Š? Ovaj koncept pokriva uticaje klimatskih promena koji nastaju uprkos naporima za prilagođavanje i ublažavanje. „Gubitak“ se odnosi na negativne uticaje za koje je reparacija ili restauracija nemoguća; „Šteta“ na negativne uticaje za koje je reparacija ili restauracija moguća. Uzroci ovih negativnih efekata uključuju kako ekstremne događaje tako i događaje koji nastupaju sporo.

Onog trenutka kada sam saznala da će ovo pitanje biti na stolu na COP27, imala sam momentalni flešbek na COP21 u Parizu, kada su se okupile horde mladih ljudi kako iz zemalja u razvoju tako i iz razvijenih zemalja, masovno, stojeći na ledenom vetru, protestujući i zahtevajući da Gubitak i Šteta budu prioritet.

Godinama su zemlje globalnog severa (one bogate zemlje koje imaju koristi od industrijskog razvoja i koje su neki od najvećih emitera gasova staklene bašte koji doprinose klimatskim promenama) postavljale barikade, sprečavajući bilo kakvu diskusiju o G&Š, na veliku ogorčenost globalnog juga (onih zemalja koje se već suočavaju sa teretom klimatske krize).

U svom obraćanju na otvaranju Nedelje klime u Njujorku, novi Izvršni sekretar UN za klimatske promene, Sajmon Stajl, opisao je COP27 kao „prvu priliku za svet u eri primene Pariskog sporazuma da se demonstrira napredak“.

Za mnoge, ovaj COP ne bi se mogao smatrati ni izdaleka efikasnim da G&Š nije predmet diskusije. Bez razgovora o G&Š, kako bi se mogla postići implementacija za suočavanje sa klimatskim uticajima? Za karipske zemlje, misiju COP27 vodi zastava klimatske pravde, posebno kroz agendu Gubitka i Štete (G&Š).

Pa zašto su Gubitak i Šteta toliko važni za karipske nacije? Razmislite o preostalim uticajima klimatskih promena za koje napori za ublažavanje i prilagođavanje nisu dovoljni da ih spreče ili olakšaju — uključujući dezertifikaciju ili porast nivoa mora. G&Š je u suštini direktan odgovor na neadekvatnost napora za puko prilagođavanje i  ublažavanje.

Alijansa malih ostrvskih država (AOSIS) je prva počela da se zalaže za G&Š 1991. godine, uoči pregovora oko uspostavljanja UNFCCC11. AOSIS je imala vodeću ulogu sa predlogom za stvaranje međunarodnog osiguravajućeg fonda koji bi pomogao u nuđenju kompenzacije najugroženijim i najnižim priobalnim zemljama u razvoju, kao što su Mauricijus, Sejšeli, Maldivi, Samoa, Palau, itd., kada se radi o Gubitku i Šteti koji proizilaze iz porasta nivoa mora. Od tada, AOSIS se dosledno zalaže za mehanizam koji bi imao sposobnost i delotvornost da zemljama pruži naknadu.

Ideja je da se dobije podrška za klimatski ugrožene zemlje, koje snose veći teret kada je u pitanju klimatska kriza. Znajući sasvim dobro šta ova kriza znači za njihove ekonomije, društva i sredstva za život njihovih građana, male ostrvske nacije su bile ključne u zagovaranju koncepta G&Š od njegovog početka — i nisu odustale, nedvosmisleno pozivajući na povećanje ambicija po pitanju G&Š finansiranja.

Poslednjih godina stalno raste pritisak da se institucionalizuje mehanizam UNFCCC za G&Š kao odgovor na nedostatke politike ublažavanja i neadekvatnu podršku prilagođavanju za zemlje koje već doživljavaju najgore posledice klimatskih promena. Zbog toga su karipski lideri nastojali i nastavljaju da streme ka pravljenju velikih iskoraka na COP27 u pogledu G&Š.

Za karipske i ostrvske nacije, G&Š je iscrpljujuća prepreka koja stoji na putu postizanja razvoja i podsticanja ekonomskog prosperiteta. Kako izveštava CCRIF, očekuje se da će godišnji gubici od posledica katastrofa izazvanih takvim opasnostima biti u rasponu od jednog do devet procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2030. godine, u zavisnosti od zemlje i stope klimatskih promena.

Klimatska kriza se manifestuje kroz štetne uticaje na kompletan život na Karibima, uključujući efekte na poljoprivredu i proizvodnju hrane, zdravlje ljudi, ekosisteme, turizam, dostupnost sveže vode, proizvodnju energije, sredstva za život, ljudsku produktivnost, kritičnu infrastrukturu i ekonomski razvoj.

Prema izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, Karibi su doživeli direktne i indirektne gubitke od preko tri milijarde američkih dolara zbog prirodnih katastrofa povezanih sa vremenskim i klimatskim događajima samo između 1970. i 2000. godine.

Dok kucam ovaj izveštaj iz kompjuterskog centra ispred glavne plenarne sale COP27 gde su se svi uzvišeni govori održali pre nekoliko dana, zabrinuta sam zbog ogromnih gubitaka i šteta sa kojima se trenutno suočavaju moji sugrađani u Trinidadu i Tobagu zbog masovnih, rasprostranjenih poplava tokom noći.

Gubitak i Šteta. Na Karibima to vidimo, osećamo, znamo.

U svetlu profita od desetina milijardi koje su naftne kompanije ove godine ostvarile jer su cene sirove nafte vrtoglavo porasle posle ruske invazije na Ukrajinu, grupa malih ostrvskih nacija pridružila se pozivu 8. novembra, tražeći uvođenje poreza na neočekivane prihode koji bi primorao naftne kompanije da nadoknade zemlje u razvoju za štetu uzrokovanu prirodnim katastrofama koje izazivaju klimatske promene.

„Krajnje je vreme da se ove kompanije nateraju da plate globalni COP porez na ugljenik za ove profite kao izvor finansiranja za gubitak i štetu“, izjavio je Gaston Braun, premijer Antigve i Barbude i trenutni predsednik AOSIS-a. „Dok oni profitiraju, planeta gori“, dodao je on, govoreći u ime 39-člane Alijanse malih ostrvskih država, od kojih je mnogima postojanje ugroženo porastom nivoa mora i sve intenzivnijim tropskim olujama. U međuvremenu, premijerka Barbadosa Mia Motli založila se za deset odsto poreza za naftne kompanije radi finansiranja Gubitka i Štete.

Ostrvske nacije nisu došle u Egipat da bi vrtele palčevima. Njih više neće opstruirati Sjedinjene Države i Evropska unija, koje su u prošlosti zajedno odugovlačile diskusiju o G&Š. „Radujemo se osnivanju i ozvaničenju fonda do 2024. godine“, rekao je Braun.

U srži stvari, Gubitak i Šteta su pitanje pravde.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.