Vlada Nikaragve zatvara katoličke sveštenike i kalja njihov imidž

Slika Eparhije Matagalpa na Fejsbuku uživo 4. avgusta 20222.

Ovu priču, koja je deo Pregleda građanskih medija*, napisao je saradnik koji je želeo da ostane anoniman iz bezbednosnih razloga.

Devet katoličkih sveštenika je sada u zatvoru u Nikaragvi, jedan biskup je u kućnom pritvoru, a nekoliko sveštenika je pobeglo iz zemlje kako bi izbegli zatvor. Posle gašenja stotina organizacija civilnog društva u poslednjih nekoliko godina i hapšenja političkih aktivista, nikaragvansko sveštenstvo je bilo jedan od retkih preostalih kritičnih glasova u zemlji. Hapšenja sveštenika podigla su broj političkih zatvorenika u Nikaragvi na 205. 

Prema istraživanju Pregleda građanskih medije Globalnih glasova, nekoliko jakih narativa je u igri u nikaragvanskim medijima, koji se bore za pažnju. Za vladu Ortega-Muriljoa — koju međunarodni posmatrači smatraju autoritativnom — razbijanje sveštenika je legalno jer ih smatraju „silovateljima“, „batinašima“ i delom plana za destabilizaciju zemlje. Iz perspektive sveštenstva, katoličkog stanovništva i nezavisnih medija, vlasti Nikaragve progone religiozne ljude kako bi dalje kriminalizovali neslaganje.

Društvenopolitička kriza je izbila 2018. godine kada je vlada potisnula masovne proteste građana koji su zahtevali da zadrže svoj sistem socijalnog osiguranja. Nakon prekomerne upotrebe policije, demonstranti su tražili da predsednik Ortega podnese ostavku — Ortega je na vlasti već 15 godina zaredom. Tokom ovog nasilnog obračuna, oko 350 ljudi je poginulo, stotine je poslato u zatvor i suočilo se sa onim što se u medijima i organizacijama za ljudska prava smatra lažnim suđenjima. Od tada je Nikaragva postala zemlja sa drugim najvećim brojem emigranata koji traže azil, posle Avganistana.

U to vreme, lideri Katoličke crkve postali su formalni posrednici između Ortege i opozicije. Ali njihove preporuke o prekidu represije i humanitarnoj pomoći, nisu naišle na dobar prijem od strane režima: Ortega je 19. jula te godine rekao da je Katolička crkva deo pokušaja državnog udara protiv njega i nazvao sveštenike „sinovima đavola“ i „teroristima.”

Od tada, Ortega je pretio i maltretirao sveštenike koji su na kraju pobegli iz zemlje, proterao apostolskog nuncija (prim.prev.: papin poslanik pri nekoj stranoj vladi, odnosno stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice pri nekoj državi s kojom ona ima regularne diplomatske odnose) i časne sestre iz reda Majke Tereze iz Nikaragve, zatvorio nekoliko katoličkih medija i neprofitnih organizacija i koristio je sandinističke paravojne snage za napad na crkve i biskupe.

Narativi u ekosistemu društvenih medija Nikaragve

Nekoliko snažnih i kontradiktornih narativa kruži društvenim mrežama. Opservatorija za građanske medije Globalnih glasova radi na njihovoj identifikaciji i analizi, kao i njihovom uticaju, kroz duboku analizu medijskih priloga. Pogledajte analizu sledećih narativa u skupu podataka istraživanja (na engleskom).

Vladini kanali i njihovi pridruženi mediji i korisnici društvenih medija dele sledeće narative:

Demokratski aktivisti, sveštenstvo i nikaragvanski katolici dele ove narative:

Poslednji talas represije protiv Katoličke crkve počeo je 1. avgusta ukidanjem sedam katoličkih radio-stanica< koje su pripadale biskupiji Matagalpa na severu zemlje, navodno, jer nisu dostavile pravnu dokumentaciju. Tokom mise, biskup Rolando Alvarez, vođa biskupije Matagalpa, opovrgao je ovo i rekao da su ova zatvaranja politički motivisana. Nakon njegovih izjava, nekoliko policajaca sprečilo je Alvareza da se vrati u crkvu blokirajući njegovu rezidenciju.

Nekoliko dana kasnije, Alvarez je izašao, kleknuo, i molio se pred policajcima da ih zamoli da prestanu da ga maltretiraju. Slika se masovno delila na inernetu. Cafe con Voz, nezavisni onlajn medij, objavio je na Tviteru: 

Slika koja obilazi svet. Biskup Matagalpe, @DiocesisdeMat, na kolenima na vratima Kurije grada, moli se okružen sandinističkim stražarima koji ga opsedaju i drže pod opsadom od juče.

Opsada je trajala dve nedelje, do 19. avgusta, kada je teško naoružana policija upala u Alvarezovu rezidenciju i uhapsila njega i druge sveštenike koji su tamo živeli. Nikaragvanski biskup Silvio Baez, prognan u Majamiju, napisao je na Tviteru: 

Sa ogorčenjem i bolom u srcu, osuđujem otmicu biskupa Alvareza tokom noći. Ako neko zna gde se nalazi moj brat vladika, neka se javi! Neka njegovi kidnaperi poštuju njegovo dostojanstvo i oslobode ga! Opet, diktatura prevazilazi sopstveni zao i đavolski duh..

Policija Nikaragve objavila je saopštenje u kojem obaveštava da je Alvarez odveden u glavni grad Managvu, gde je suočen sa istragom zbog „organizovanja nasilnih grupa i podsticanja na vršenje dela mržnje prema stanovništvu… sa ciljem da destabilizuje državu Nikaragvu.” Provladini korisnici društvenih medija podržali su hapšenje i gurali narativ da to nije bila represija, već težnja za nezavisnošću od mešanja SAD i bezbednosti. Ortega je svoju političku karijeru izgradio tokom Hladnog rata i narativa protiv uticaja SAD u Centralnoj Americi. 

Facebook stranica „Tierra Prometida 2.0″ (Obećana zemlja 2.0) deli ovu sliku:

Na slici: UHAPŠEN Nacionalna policija Nikaragve uhapsila političkog agitatora i stranog agenta Rolanda Alvareza
Naslov: #Najnovija vest: Nacionalna policija uhapsila političkog agitatora Rolanda Alvareza
Policija osujetila novu zaveru u pokušaju državnog udara koju finansiraju SAD (…)

#VictoryStrength (SnagaPobede)

I zapamti!!
👇 Ti zločinci NISU crkva…

Alvarez je trenutno u kućnom pritvoru, nedostupan, u kući svojih roditelja, a policija nije dala najnovije informacije o istrazi. Apelovao je na veru i molitvu u jednom od svojih poslednjih tvitova:
“Oremos intensamente por los sacerdotes”. Mons. Rolando José.

— Monseñor Rolando José Alvarez L. (@DiocesisdeMat) 15. avgust 2022

„Molimo se intenzivno za sveštenike”. Mons. Rolando Jose.

Papa Franja je kritikovao ćutanje, blagost

Sukob države Nikaragve sa Katoličkom crkvom dostigao je međunarodne nivoe, sa reakcijama neverice katoličkih sveštenika širom sveta, poput SAD-a, Kostarike, i Hondurasa. Situacija je takođe izvršila pritisak na papu Franju da da izjavu, ali je njegovo dugo ćutanje navelo ljude da dovedu u pitanje njegovu posvećenost katoličkom sveštenstvu Nikaragve.

Tišina pape Franje izazvala je spekulacije o tome da li podržava režim Ortege-Muriljo (pošto je nedavno priznao da lično poznaje kubanskog predsednika, Raula Kastru). Drugi misle da je njegovo ćutanje u javnosti strategija da se nikaragvanski sveštenici sačuvaju ne dolivanjem ulja na vatru. Posle višemesečnog pritiska na društvenim mrežama, papa Franja je 21. avgusta progovorio:

Sa zabrinutošću i bolom pratim situaciju u Nikaragvi. Želeo bih da izrazim svoje uverenje i nadu da kroz otvoren i iskren dijalog možemo da nastavimo da iznalazimo osnovu za poštovan i miran suživot. #Pomolimo se zajedno

Nakon papine izjave pojavilo se mnogo kritika. Nikaragvanski novinar Karlos Fernando Čamoro je tvitovao: 

Kakav dijalog papa Franja predlaže u Nikaragvi? Otvoren i iskren dijalog je moguć samo bez političkih zatvorenika, bez policijske države i uz međunarodne garancije. 

Zvaničnici Nikaragve iskoristili su papinu apolitičnu poruku za svoje ciljeve, navodeći da papa želi da se sveštenicima sudi. Nikaragvanski digitalni aktivista je tvitovao šta je šef Ministarstva porodice rekao:

MIFAM podseća nikaragvansko katoličko sveštenstvo na uzastopne pozive Njegove svetosti pape Franje na nekažnjivost sveštenika koji počine zločine protiv pristojnosti, protiv ljudskog dostojanstva #Ujedinjeni u pobedi #Blagoslovena i slobodna zemlja

Nejasno je da li će ova najnovija kriza dodatno pokopati bilo kakvu šansu za miran dijalog u Nikaragvi.

*Ova priča je deo Praćenja građanskih medija Globalnih glasova. U Praćenju radimo na dekodiranju nijansi narativa unutar složenih i haotičnih medijskih ekosistema. Ova priča povezuje nedavna istraživanja medijskog ekosistema Nikaragve i pruža kontekst i podtekst iza događaja od javnog interesa. Možete videti skup javnih podataka istraživanja ovde.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.