- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Projekti digitalnog povezivanja smanjuju uticaj klimatskih promena u Gran Čaku u Južnoj Americi

Kategorije: Južna Amerika, Argentina, Bolivija, Paragvaj, Građanski mediji, Humanitaran Odgovor, Katastrofe, Mediji i novinarstvo, Okolina, Tehnika, Urođenici, Žene i ravnopravnost među polovima, Green Voices

Autor fotografije Mihail Miranda, koristi se uz dozvolu.

Ovaj članak je prvobitno objavio bolivijski digitalni časopis Muy Waso [1] a ponovo ga objavljuju Globalni Glasovi kao deo medijskog partnerstva.

Niz inovativnih digitalnih projekata koristi tehnologiju kako bi pomogli lokalnom stanovništvu da postane otpornije na efekte klimatske krize u jednoj od šuma sa najvećim biodiverzitetom ​​u Latinskoj Americi. Region Gran Čako je druga najveća i najvažnija šuma u ​​Južnoj Americi. Njegova površina obuhvata četiri zemlje i pokriva više od 100 miliona hektara. Na ovoj teritoriji živi više od osam miliona ljudi.

Zbog svojih prirodnih uslova i ljudske intervencije, Gran Čako je jedan od regiona koji su najosetljiviji na efekte klimatske krize u Latinskoj Americi. Erozija tla, dezertifikacija i izmena hidrološkog režima su neki od problema koji već utiču na ovu teritoriju.

U narednih 30 godina očekuju se još veće posledice, posebno suše i poplave, kao i porast ekstremnih vremenskih pojava.

Fundación Vida Silvestre Argentina [2] smatra da bi, ako se krčenje šuma i menjanje namene zemljišta u Gran Čaku nastave kao do sada, rezultati bili katastrofalni. Do 2028. godine ovaj region bi mogao da izgubi 200 puta veću površinu od grada Buenos Ajresa.

Kako je Veronika Kiroga, koja je doktorirala na biološkim naukama, objasnila portalu Mongabay [3], „ciklusi ekstremnih poplava i suša su prirodni u Čaku“, ali sada se suše i poplave dešavaju mnogo češće. „Ovi ciklusi su bili mereni decenijama, a sada se mere godinama“, dodala je Kiroga.

Život u Gran Čaku

Prema najnovijim izveštajima [4], više od osam miliona ljudi živi u Gran Čaku. Skoro 300 hiljada njih je u Boliviji. Među ovom populacijom ima najmanje pet zajednica starosedelačkih naroda.

Većina muškaraca i žena iz Čaka „bave se poljoprivredom [5], stočarstvom, pčelarstvom i zanatima“. Međutim, agroindustrijski razvoj i proizvodnja velikih razmera ugrožavaju mnoge od ovih aktivnosti.

Ovi lokalni problemi, pogoršani lokalnim klimatskim promenama, ugrožavaju opstanak stanovnika Gran Čaka.

„Ova nova klimatska varijabilnost već utiče na populacije i njihove proizvodne sisteme, uz gubitak agroproduktivnosti, smanjenje kvaliteta i dostupnosti vode, izlivanje reka i požare“, upozorava Maurisio Moresko [6], koordinator za Gran Chaco Proadapt [7].

Za Moreska, hitno je potrebno „ubrzati stvaranje novih kapaciteta, alata, znanja, proizvodnje i modela komercijalizacije koji omogućavaju zajednicama Gran Čaka i njihovim ekosistemima da smanje nivo ranjivosti“.

Povezanost i tehnologija tokom krize

Reka Pilkomajo [8] prelazi Gran Čako kroz tri zemlje. Ona putuje više od hiljadu kilometara od svog izvora u Boliviji do Argentine. Pilkomajo je jedna od reka sa najvećom količinom prenosa sedimenta na svetu, i tokom poplava do trećine njenog ukupnog volumena [9] čini sediment.

Tokom kišnih sezona, ova karakteristika kao i njena nepredvidiva putanja dovode do toga da mnoge kuće i usevi u okolnim gradovima budu zatrpani blatom.

Satelitski snimak gornjeg toka reke Pilkomajo, 40 kilometara od mesta Vilja Montes. Izvor: Oton Barros/Wikimedia

Da bi se suočili sa ovim rizicima, početkom 2000. godine, starosedelački narodi su počeli da primenjuju regionalni participativni proces koji uključuje Argentinu, Boliviju i Paragvaj. Od tada, ovaj proces je ojačan i podržan od strane raznih organizacija kako bi postao sistem za rano upozoravanje preko digitalnih medija. WhatsApp je aplikacija koja se najčešće koristi, jer je najpristupačnija aplikacija za komunikaciju u ovoj oblasti, ali se u projektu koriste i Telegram, Tviter i Fejsbuk.

Sistem za rano upozoravanje, takođe nazvan SAT, je inicijativa koja podrazumeva saradnju različitih sektora, kao što su tehničari i lokalno stanovništvo, ali njime upravlja lokalno stanovništvo. Prema Globalnoj komisiji za prilagođavanje [10], u slučajevima oluja u okolini, obaveštenje dato samo 24 sata ranije može smanjiti štetu za 30 procenata.

Marko Karasko iz Fundación Avina [11], organizacije koja podržava ovu inicijativu, kaže da je to „široki proces saradnje koji rezultira prilagođavanjem, rešavanjem konflikata, akcijama upravljanja kriznim situacijama i stalnim klimatološkim podacima“.

NANUM žene

Nanum: Mujeres Conectadas [12] (Povezane žene regiona Američki Gran Čako) je tronacionalni projekat sastavljen od javnih i privatnih organizacija iz Argentine, Bolivije i Paragvaja koji se sprovodi od kraja 2019. godine kroz akcije i saveze za digitalno povezivanje pet hiljada žena širom Gran Čaka.

Kroz ovu inicijativu, žene mogu da formiraju mreže za upozoravanje u vanrednim situacijama, klimatske informacije i programe za komunikaciju o životnoj sredini [13], pa čak i da plasiraju svoje proizvode.

„U današnjem svetu (…) informacije su ključne za donošenje ispravnih odluka kada ste suočeni sa ovim uticajima. Zajednice su svesne hitnosti preduzimanja akcije za ublažavanje klimatskih promena, prilagođavanje njihovim posledicama i praćenje njihovih uticaja“, kaže Marsela Samora, državna menadžerka organizacije NANUM Mujeres Conectadas u Boliviji i šef za konzervaciju organizacije Fundación Nativa [14].