- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Porast tenzija između platformi i države u Brazilu i Indiji

Kategorije: Južna Amerika, Južna Azija, Brazil, Indija, Censorship, Izbori, Ljudska prava, Politika, Prava, Protesti, Sloboda govora, Tehnika, Vlade, GV Podrška, Unfreedom Monitor

Slika ljubaznošću Ameja Nagarajan

Tokom prošle decenije, platforme društvenih medija su imale ogroman uticaj na demokratije Indije i Brazila. Njihovo prisustvo u tim zemljama, njihovo široko usvajanje i kasnija upotreba ovih prostora i alata od strane orkestriranih, štetnih aktera doveli su do pada osnovnih prava. U Brazilu, treba podsetiti na opšti izborni proces 2018. godine, kada je otkriveno da je kampanja Jaira Bolsonara koristila WhatsApp alate za masovnu razmenu poruka [1] za širenje pogrešnih/dezinformacija o njegovom protivniku iz Radničke partije.

Slično tome, opšti izbori u Indiji 2019. popularno su nazvani „WhatsApp izbori [2],” s obzirom na široku upotrebu platforme za masovni pristup od strane političkih partija. Tokom godina, uticaj koji su ove platforme imale, posebno Fejsbuk, izašao je na videlo u različitim oblicima. Na primer izveštaj Wall Street Journal-a objavljen 2020. godine otkrio je da se stvara bliska veza između Fejsbuka i vladajuće stranke. U izveštaju se navodi da su najviši rukovodioci tražili od svojih zaposlenih da ne preduzimaju mere protiv lidera BJP jer bi to moglo da naškodi poslovnim interesima kompanije u zemlji, i uklonili su stranice koje su propagirale lažne vesti protiv stranke.

S druge strane, odnos indijske vlade sa Twitterom bio je buran. U različitim periodima do 2021. godine, gigant društvenih medija nije se pridržavao vladinih pravila i pravnih zahteva za uklanjanje [3] sadržaja, tvrdeći da bi to bilo štetno za slobodu izražavanja na mreži. Vlada je odgovorila uz prezir, pravna obaveštenjia i pretnjama da će zapleniti Twitter-ovu kancelariju. U skorije vreme, u julu 2022, Twitter je preduzeo pravne mere protiv naloga indijske vlade da ukloni sadržaj.

Indija i Brazil se često upoređuju zbog sličnosti autoritarnih stilova upravljanja njihovih lidera Narendre Modija i Jaira Bolsonara. Ono što ove zemlje takođe čini pogodnim za poređenje je uloga koju su društveni mediji igrali u potkopavanju ovih demokratija. Pored toga, obe zemlje su među najvećim tržištima za neke od giganata društvenih medija.

Kada je reč o tehnološkoj politici, takođe je primetno da su u dve zemlje u poslednjih nekoliko godina platforme počele da preduzimaju mere protiv ove zlonamerne upotrebe njihovih usluga od strane štetnih i često koordinisanih aktera; međutim, još uvek je daleko od dovoljnog da obuzda negativne uticaje.

U slučaju Brazila, ovi akteri koji su sve više bili na meti akcija moderiranja platformi, kao što su uklanjanje sadržaja, grupne suspenzije i zabrane naloga, staju na stranu predsednika Bolsonara i imaju uticajnu ulogu među njegovom bazom pristalica. Jedan primer je bloger krajnje desnice Alan dos Santos, kome je ugašena platforma po nalogu Vrhovnog suda i trenutno je u bekstvu u Sjedinjenim Državama. Takođe, u poslednje dve godine, platforme su preduzele snažne mere protiv samog Bolsonara, uključujući uklanjanje prenosa uživo i uklanjanje potencijalno lažnih publikacija. Još jedna vađžna stvar je da je, uoči opštih izbora 2022. godine, Vrhovni izborni sud (TSE) sklopio sporazume o saradnji sa velikom većinom kompanija društvenih medija koje posluju u zemlji. Pošto je Bolsonaro protiv TSE-a, i smatra da je to prevarantska, nelegitimna institucija, to znači da ovaj sporazum posmatra kao zaveru protiv njega i njegove vlade, što nije slučaj. Ovaj sporazum o saradnji odvija se kao deo programa borbe protiv izbornih dezinformacija.

Jedan od neposrednih uticaja je potencijalno mešanje vlade u način na koji platforme funkcionišu u određenoj zemlji kako bi služile interesu određene osobe ili grupe. U indijskom scenariju, nagoveštaji ovoga mogu se videti u optužbama da Facebook favorizuje vladajuću stranku na račun puštanja govora mržnje protiv manjina bez kontrole.   Twitter osporio vladinu naredbu da ukloni nekoliko tvitova u kojima se navodi da naredbe predstavljaju „zloupotrebu ovlašćenja“.

Nema sumnje da su društveni mediji jedno od bojnih polja digitalnog autoritarizma, tako da možemo očekivati više sukoba sa državama i državnim akterima kako platforme učvršćuju svoju vlast širom sveta.


Posetite stranicu projekta za više tekstova iz Monitora neslobode [4].