Hrvatsko udruženje LGBTK+ studenata normalizuje razlike na Pravnom fakultetu u Zagrebu

Šetalište duge u Zagrebu, Hrvatska, 11. oktobar 2021 2021. Fotografija iz privatne arhive ZA-Pravo private archive, koristi se uz dozvolu.

Ovaj članak Anje Zulić prvobitno je objavljen na Balkan Diskursu, projektu Post-konfliktnog istraživačkog centra (PKIC). Globalni glasovi ponovo objavljuju uređenu verziju po ugovoru o podeli sadržaja.

Hrvatsko LGBTK+ udruženje ZA-Pravo, koje je osnovano pre dve godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, predstavlja pozitivan primer za susedne zemlje poput Bosne i Hercegovine (BIH), gde takve organizacije nisu registrovane. Ovo udruženje se bori protiv diskriminacije i radi na promovisanju vidljivosti homoseksualnih osoba u univerzitetskom okruženju.

Za studente iz udruženja ZA-Pravo, konzervativizam unutar fakulteta je glavni razlog njihovog aktivizma. Zapravo, moglo bi se reći da je njihovo isključenje iz akademske zajednice pokrenulo osnivanje udruženja. U izjavi za Balkan Diskurs, ZA-Pravo je objasnio: 

„Kao što se očekivalo, neki ljudi su bili protiv te ideje. Nailazili smo na razne prepreke oko registracije i osnivanja udruženja, ali sa ponosom možemo reći da nismo odustajali. Kada se čuju glasni glasovi sa jedne strane i kada ti glasovi aktivno dovode do ugrožavanja nečijih prava, dela netolerancije ili neprimerenih komentara – važno je da im se suprotstavite.”

Emina Bošnjak, izvršna direktorica Sarajevskog otvorenog centra (SOC), istakla je da ni na jednom fakultetu širom BiH ne postoji studentska LGBTK+ organizacija. Međutim, saznala je o pokušajima osnivanja takve organizacije na državnom univerzitetu u Tuzli.

Emina Bošnjak, izvršna direktorica Sarajevskog otvorenog centra (SOC). Fotografija: privatna arhiva, koristi se uz dozvolu.

„Kada bih morala da predvidim gde bi se to prvo moglo dogoditi, pretpostavila bih da bi to bilo na nekom od filozofskih fakulteta. Možda u Tuzli, verovatno u Sarajevu,” dodala je Bošnjak.

Kada je reč o situaciji na pojedinim fakultetima u BiH i položaju LGBTK+ studenata, Bošnjak ističe informacije koje je dobila od ljudi koji kontaktiraju SOC, dolaze na događaje koje organizuju ili učestvuju u njihovom radu. Rekla je:

„Mislim da ne bih napravila veliku grešku da za one fakultete na kojima vlada mizoginija i na kojima su zabilježeni slučajevi seksualnog uznemiravanja i nasilja nad studenticama kažem da su daleko od toga da budu prijemčivi za pitanja različitosti u kontekstu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Nisu to još uvijek mjesta koja će ohrabriti LGBT+ osobe da budu out tijekom studiranja, niti će pružiti efikasnu zaštitu u slučajevima nasilja i diskriminacije i jasno osuditi homo/bi/transfobiju.“

Koncept gej–strejt alijanse

ZA-Pravo je osnovano 16. novembra 2020. godine, na Međunarodni dan tolerancije, uz podsticaj Antonija Petričušić, profesorice na Katedri za sociologiju zagrebačkog Pravnog fakulteta. Udruženje je osnovano u skladu sa konceptom gej-strejt saveza na koledžima u Sjedinjenim Državama.

Antonija Petričušić, profesorica na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Fotografija: privatna arhiva, koristi se uz dozvolu.

„Ono što me je oduševilo je to što su se javili gej i strejt studenti koji su hvalili ideju i rekli da je ovo trebalo da postoji odavno. Nisu znali ko stoji iza ideje, što znači da su zaista verovali u ideju. Posle samo mesec dana organizovali smo osnivačku skupštinu“, priseća se Petričušić.

Udruženje danas broji oko 100 članova, od kojih su većina studenti. Profesorka Petričušić je prvu godinu bila predsednica upravnog odbora, nakon čega je otišla u penziju i rukovodstvo prepustila studentima. Sve odluke i aktivnosti su stvar konsenzusa.

Studentski aktivizam je kroz istoriju donosio velike društvene promene. Danas je, prema ZA-Pravo, LGBTK+ aktivizam veoma važan zbog masovnog uspona krajnje desnice poslednjih godina, koja ima za cilj da uništi LGBTK+ prava širenjem dezinformacija i moralne panike.

ZA-Pravo su optimisti u pogledu budućih generacija, jer smatraju da su mladi sve skloniji aktivizmu. Jedina organizacija za LGBTK+ aktivizam u okviru institucije ima sledeća dostignuća:

„Do sada smo organizovali naučnu konferenciju pod nazivom „Razvoj i izazovi zaštite LGBTIK+ prava“, koju smo održali na Dan ljudskih prava. Zatim je održana javna debata „Jesmo li tolerantni?“ kojoj su prisustvovali Alan Bovman, kanadski ambasador u Hrvatskoj, Boris Milošević, potpredsjednik za ljudska prava i socijalna pitanja, i prodekan Pravnog fakulteta, Mario Krešić. Međutim, naš najveći ponos je grupa za podršku vršnjacima za LGBTIK+ studente pod nazivom ‘Qrug.’”

ZA-Pravo promoviše saradnju sa drugim univerzitetima, od održavanja predavanja na Pravnom fakultetu u Rijeci u maju, do saradnje sa univerzitetima u Korku i Roterdamu u projektu institucionalnog dizajna Evropskog univerziteta postindustrijskih gradova (UNIC) za organizaciju Staze Duga za simbolično obeležavanje Međunarodnog dana izlaska.

Postojanje udruženja kao što je ZA-Pravo na Pravnom fakultetu je važno jer nastavni plan i program formalnog obrazovanja ne pokriva teme kao što su aktivizam, učešće građana i angažovanje u udruženjima. Rad ZA-Pravo-a pokazuje studentima da su podržani u oblastima koje nisu pomenute u njihovim zvaničnim kursevima.  Profesorka Petričušić je rekla:

„Na fakultetima studente/ice možemo podržati tako što ćemo na prvi oblik diskriminacije reagirati i osuditi takav čin. Tako što ćemo progovarati o društvenim temama i problemima na način da nismo isključivi, da nikoga ne vrijeđamo, time se studentima/icama LGBT+ populacije daje osjećaj pripadnosti. Podrška je i kada pohvalimo nečiju hrabrosti kada se odluče autati na Vašem predmetu. Meni je ovakve teme puno lakše otvoriti zbog predmeta koji predajem, ali dati neki signal studentima možete i s naprimjer bedžom ili torbom u duginim bojama itd“

Izlazak se obično dešava na koledžu

Prema istraživanju SOC-a iz 2020. godine, LGBTK+ osobe obično izlaze tokom svog vremena na univerzitetu, posebno pojedinci koji dolaze iz manjih zajednica. U užem krugu ljudi izlazi 49 odsto, dok o tome otvoreno govori tek četvrtina.

„Jasno je da bi direktne i kratkoročne mjere na fakultetima trebale biti usmjerene na to da se kreira upravo siguran prostor za LGBT+ studente/ice, koji neće ovisiti samo o individualnoj hrabrosti i solidarnosti LGBT+ osoba već i o otvorenosti, radu i komunikaciji uprave, profesora/ica i podržavatelja/ica.“

Kao iu drugim zemljama u regionu, tako iu Bosni i Hercegovini, aktivnosti inicijative „Nisam Tražila“  iznele su na videlo brojne slučajeve seksualnog nasilja i uznemiravanja koji se dešavaju u akademskim institucijama. Prema Bošnjakovim rečima, univerzitetske mere ublažavanja su otvorile vrata i njima da se bave nasiljem i diskriminacijom LGBTK+ osoba, prvo priznavanjem postojanja takvog nasilja i diskriminacije, a potom i prevencijom.

Sarajevski otvoreni centar je sarađivao sa univerzitetima, kao i sa Sarajevskom akademijom scenskih umetnosti, na mehanizmima za sprečavanje seksualnog uznemiravanja.

Bošnak je ocenila da bi „organizovanje udruženja LGBTIK+ studenata i pristalica fakulteta tada bio pravi odgovor“ za probleme sa kojima se ovi studenti suočavaju, omogućavajući adekvatne i pravovremene antidiskriminativne mere za administraciju, profesore i druge studente.

Normalizacija raznolikosti

Za manje od dve godine postojanja, ZA-Pravo je privukao pažnju ne samo LGBTK+ osoba već i šire javnosti. Ljudi su čuli da su se studenti prava i profesori udružili da bi promenili diskriminatornu kulturu i promovisali toleranciju. Uspeli su da stvore bezbedno mesto gde su prihvaćeni LGBTK+ studenti.

„Mislim da postojanje udruženja menja klimu na Pravnom fakultetu i normalizuje raznolikost, a to je prepoznala i uprava jer su nas pozvali da koordiniramo određene projekte. Ne možemo biti ignorisani. Učenicima se na orijentacionom danu govori o postojanju udruženja Za-Pravo. EO tome su upoznati i Erazmus studenti“, rekla je profesor Petričušić.

Na kraju razgovora naglasila je da ako kroz postojanje i rad ZA-Prava uspeju da osnaže samo jednu LGBTK+ osobu, njihova misija je uspeh.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.