- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Ukrajinski Maršalov plan: Norman Foster, centralne banke, i ruske jahte 

Kategorije: RuNet Echo, Russia invades Ukraine

Slika Алесь Усцінаў [1]. Slobodno se koristi pod Pexels [2] licencom.

Od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, dugi rat je raselio 12,5 miliona [3]. Mnogi neće moći da se vrate svojim starim domovima, koji su sada u ruševinama. Širom zemlje, gradovi Kijev, Mariupolj, Harkov, Černihiv, Sumi, Rubižnje i mnogi drugi su pod teškim granatiranjem više od dva meseca. Kao rezultat toga, veliki deo ukrajinske vitalne infrastrukture, poljoprivredne opreme, industrijskih kapaciteta, energetskih objekata i sredstava za život porodica leži u ruševinama. Izveštaji procenjuju da je u nekim delovima zemlje, posebno na istoku, više od 90 odsto kuća oštećeno [4]

Sa cenom obnove zemlje koja se procenjuje na više od 500 milijardi dolara [5], i koja raste svakim danom, mnogi su pozvali na program oporavka Ukrajine u stilu Maršalovog plana. Ipak, ostaju važna pitanja, kao što su: odakle će doći sredstva, kako će se Ukrajina obnoviti i ko će to uraditi. Planovi su izneti, od korišćenja zaplenjene ruske imovine [6]do oslanjanja na međunarodne arhitektonske firme poput Foster + Partners. Ono što je najvažnije, bez konkretnih bezbednosnih garancija, nijedan plan rekonstrukcije ne može da zaživi. 

Učinjena šteta  

Osnovno opravdanje ruske vlade za rat, da se obezglavi vojna infrastruktura Ukrajine, odbačeno je pošto se vojska okrenula prema stambenim četvrtima, školama i bolnicama. Ovo je taktika na koju se ruska vojska oslanjala i u Čečeniji i u Siriji [7]. 2016. godine, bivši lider Partije pravde i razvoja (AKP), a tadašnji premijer Turske Ahmet Davutoglu rekao je [8] da se Rusija „ponaša kao teroristička organizacija i tera civile da beže“, bombardovanjem „bez ikakve diskriminacije između civila i vojnika, ili dece i staraca“. 

Ruske snage su 9. marta bombardovale porodilište [9] u gradu Mariupolju. Od 14. maja, Sistem za nadzor nad napadima na zdravstvenu zaštitu Svetske zdravstvene organizacije (SSA) zabeležio je 197 ruskih napada na medicinske ustanove [10] širom zemlje. Zamenik ukrajinskog ministra zdravlja Pavlo Kovtuniuk primetio je [11] da, iako je oštećen samo procenat bolnica u zemlji, „objekti se uništavaju upravo u oblastima gde su potrebe najakutnije“. 

Za vikend uoči ruske proslave Dana pobede, bombardovanjem je sravnjena škola [12] u selu Bilohorivka, u blizini Luganska, ubivši 60 ljudi koji su se sklonili unutra. Od 13. maja, Omar Abdi, zamenik izvršnog direktora UNICEF-a, izvestio je da „je 126 obrazovnih institucija potpuno uništeno, [13] a još 1.509 oštećeno“. Sa stotinama dece koja su već mrtva [14], i stotine hiljada koji ostaju bez obrazovanja, UNICEF je [15]upozorio na dugoročne pretnje stabilnosti Ukrajine. 

Gradovi Mariupolj, Harkiv, Černihiv, Sumi i Rubižnje izgubili su 35.2 miliona kvadratnih metara [16]svojih domova. Samo infrastrukturna šteta procenjena je na više od 100 milijardi dolara [17]. Kijevska ekonomska škola zabeležila je uništenje [5] „208 fabrika i preduzeća, 508 zdravstvenih ustanova, 562 vrtića, 156 skladišta, 992 obrazovne ustanove, 295 mostova i mostovskih prelaza, 102 verska objekta, 83 administrativne zgrade, 27 naftnih depoa, 12 civilnih aerodroma i [koji] su oštećeni, uništeni ili zaplenjeni.” 

Ministarstvo ekonomije Ukrajine i Kijevska škola ekonomije procenili su ekonomske gubitke zbog rata između 564 i 600 milijardi dolara (približno šest puta više od godišnjeg budžeta grada Njujorka [18]). Procena uključuje direktne štete kao i indirektne štete: „Pad BDP-a, prestanak investicija, odliv radne snage, dodatni troškovi odbrane i socijalne podrške“. 

Međunarodni monetarni fond je predvideo [19] pad ukrajinskog BDP-a od 10 odsto, ističući da 

Intenzitet sukoba koji je u toku izaziva široko rasprostranjeno uništavanje proizvodnih kapaciteta Ukrajine i brzo pogoršava izglede. Sve veći gubitak zaliha fizičkog kapitala i masovna migracija doveli bi do znatno izraženije kontrakcije proizvodnje, kolapsa trgovinskih tokova, daljeg smanjenja kapaciteta za naplatu poreza i većeg pogoršanja fiskalne i eksterne pozicije.

Pomoć neophodna za rekonstrukciju bi nadmašila Maršalov plan [20], koji je Zapadnu Evropu izveo iz razaranja Drugog svetskog rata sa 13 milijardi dolara američke podrške (135 milijardi dolara prilagođenih inflaciji.) [21] Iako značajan, novac sam po sebi neće rešiti problem. Sjedinjene Države su potrošile 208 milijardi dolara na rekonstrukciju u Iraku i Avganistanu sa malo šta da pokažu za to [22]

Uspeh Maršalovog plana visio je o tri vitalna stuba: efektivnoj birokratiji, bezbednosnim garancijama i samoopredeljenju Tim transnacionalnih Evropljana i Amerikanaca implementirao je [23] administrativnu infrastrukturu za sprovođenje „zamršenih, ponekad nejasnih detalja dugoročnog ekonomskog restrukturiranja, industrijske i poljoprivredne infrastrukture, međunarodnih finansija i trgovine“. NATO, takođe poznat kao vojni evropski program oporavka, obezbedio je spoljnu stabilnost/span> [24]. Konačno, evropske nacije su preuzele na sebe teret planiranja [23].  

Međunarodni planovi oporavka 

Kako se rat nastavlja i razaranja sve više rastu, pojavili su se predlozi za prikupljanje sredstava neophodnih za obnovu. Predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Ukrajini potrebno najmanje 7 milijardi dolara mesečno [25] za plaćanje osnovnih nacionalnih usluga. Evropska unija i SAD su već dale desetine milijardi [26] da bi ukrajinska vlada ostala na površini. Na aprilskom sastanku u Briselu, evropski poslanici su planirali da pripreme instrument dugoročnog finansiranja [27] koji će podržati veći deo obnove i reformi Ukrajine. Ali zabrinutost zbog inflacije i globalne recesije mogla bi da ugrozi tako dugoročne obaveze prema Ukrajini. 

Neki međunarodni predlozi [28] predlažu korišćenje zaplenjene imovine oligarha [29] (u vrednosti od 30 milijardi dolara [30]) i rezervi centralne banke (u vrednosti od 300 milijardi dolara [31]) za obnovu uništene ukrajinske infrastrukture koju je uništila Rusija. Ova šema ne bi bila neobična. Sjedinjene Države su iskoristile polovinu zamrznutih sredstava Centralne banke Avganistana za humanitarnu pomoć. [32]

Postoje očigledni problemi sa takvim predlozima. Prodaja zamrznutih jahti, nekretnina i finansijskih instrumenata ruskih oligarha trajaće godinama [33]. Plan bi takođe dodatno antagonizirao ruske elite i dolio ulje na domaću propagandnu vatru. I američki [34] i ruski [29] pravnici kritikovali su zakonitost i implikacije takve inicijative. Iako je bez presedana, kompenzacioni pristup članovima o odgovornosti država za međunarodno protivpravna dela [35], zajedno sa multilateralnim naporima, mogao bi da ponudi put za pravnu osnovu [36]

Filip Zelikov, profesor istorije na Univerzitetu u Virdžiniji i bivši član predsednikovih savetodavnih odbora za obaveštajne poslove i odbora za odbrambenu politiku, ukazao je na izopačenost argumenta o „nezakonitosti“ [36]

Samo 2022. Rusija je na putu da zaradi najmanje 200 do 300 milijardi USD [37] (ili više) od prodaje energije, a njena zarada je znatno uvećana njenim ilegalnim ratom. Ako, povrh toga, ruska zamrznuta imovina bude samo zaključana umesto da se koristi za obeštećenje Ukrajine i drugih oštećenih država, i ako Rusija takođe dobije pravo veta na izvršavanje obaveze da nadoknadi, onda će cela poenta međunarodnog prava obaveze biti izopačena — takvo tumačenje međunarodnog prava radilo bi u korist agresora odmetnika, uništavajući prava oštećene države, kojima zakon treba da služi.

Uz to, Ukrajina je tražila profesionalnu globalnu podršku.Krajem aprila, šef britanske arhitektonske firmem Foster + Partners, Norman Foster, sastao se sa gradonačelnikom Harkov, Ihorom Terekhovom, kako bi razgovarao o obnovi grada [38]. Foster je izjavio da je njegova namera [38] „da okupi najbolje umove sa najboljim planerskim, arhitektonskim, dizajnerskim i inženjerskim veštinama na svetu koji će doprineti ponovnom rođenju grada Harkova“. Počevši od master plana za grad, kompanija namerava da „kombinuje najomiljenije i najcenjenije nasleđe iz prošlosti sa najpoželjnijim i najzelenijim elementima infrastrukture i zgrada”. U prošlosti, Foster + Partners je dizajnirao master planove za gradove u Vijetnamu [39], Švedskoj [40], Kuvajtu [41], Indiji [42], Nemačkoj [43], i drugim zemljama [44]

Ostaje nejasno koliki će biti međunarodni konsenzus Ukrajine o obnovi ili garantovana posvećenost međunarodnih tela da podrže zemlju iz rata 


 

Slika ljubaznošću Đovane Fleck.

Za više informacija o ovoj temi, pogledajte naše specijalno izveštavanje o napadu Rusije na Ukrajinu [45].