Još uvek ispravljaju krivinu?: Povećan rizik od digitalnog autoritarizma nakon COVID-19

(Za vašu bezbednost i zbog naše radoznalosti) Slika Etienne Girardet koristi se uz Unsplash dozvolu.

Pandemija koronavirusa podstakla je države da koriste digitalne alate za praćenje širenja virusa i nadzor podataka javnog zdravlja. Proširenje državnog pristupa i kontrole nad digitalnim platformama brzo je postalo nova normala, bez ikakvih primedbi zbog anksioznosti pandemije. Iako je proširenje predstavljalo strategiju za „izravnavanje krivulje“, ono sada nosi rizik od digitalnog autoritarizma jer vlade uporno produbljuju svoje mogućnosti digitalne kontrole. 

Jedan od novih rizika sa kojima se sada suočavamo je tehnološki nadzor koji vodi država. Bez obzira na tip režima, države su tokom pandemije koristile različite instrumente za nadzor. Na primer, policijske službe na mnogim mestima, kao što su Kalifornija, Florida i Nju Džersi, koristile su dronove da posmatraju ljude i upozoravaju ih da poštuju pravila fizičkog distanciranja kada je to potrebno. Izraelska vlada je takođe pokrenula aplikaciju za praćenje kontakata HaMagen (Štit), kako bi pratila da li su korisnici ukrstili puteve sa bilo kim ko je bio pozitivan na COVID-19. Dok su građani dobrovoljno postali korisnici ovih tehnologija za svoje zdravlje, oni su nesvesno otvorili vrata budućim kršenjima ljudskih prava.

Glavni razlog za povećanje državnog nadzora bio je da se efikasno uhvati u koštac sa pandemijom kako bi se spasili životi ljudi. Ipak, države nisu baš voljne da napuste ove digitalne alate, iako se pandemija smanjuje. Umesto toga, odlučni su da sačuvaju svoje kapacitete za nadzor pod izgovorom nacionalne bezbednosti ili pripreme za buduće pandemije. Međutim, suočeni sa sve većim državnim nadzorom, trebalo bi temeljno da razgovaramo o riziku od digitalnog autoritarizma i mogućoj upotrebi tehnologija nadzora za narušavanje privatnosti, ućutkavanje političke opozicije i ugnjetavanje manjina. Na primer, sofisticirana tehnologija praćenja kontakata u Južnoj Koreji koja uključuje snimke nadzornih kamera, podatke o lokaciji mobilnog telefona i kupovine kreditnom karticom otkrila je lične podatke pacijenata, kao što je nacionalnost. To je izazvalo zabrinutost za privatnost, posebno za etničke manjine, i podvuklo rizik od etničkog mapiranja i diskriminacije uz pomoć tehnologije.

Eksperti UN-a su 2020. objavili izjavu o uticaju pandemije na privatnost, upozoravajući da „sveprožimajući nadzor nije lek za COVID-19“. Kako se navodi u saopštenju, sveprisutna upotreba tehnologije praćenja kontakata tokom pandemije otvorila je put nekontrolisanom nadzoru u mnogim zemljama, što se u dokumentu naziva uznemirujućim trendom. Saopštenje UN takođe naglašava potrebu za zakonskim propisima kako bi se osiguralo da države koriste tehnologije nadzora u meri koja je proporcionalna pandemijskoj situaciji ovim rečima: „Ako država odluči da je tehnološki nadzor neophodan kao odgovor na globalnu pandemiju COVID-19, mora da obezbedi da, nakon što dokaže neophodnost i proporcionalnost konkretne mere, ima zakon koji eksplicitno predviđa takve mere nadzora. Zakon mora da sadrži zaštitne mere, koje se, ako nisu dovoljno detaljno navedene, ne mogu smatrati adekvatnim prema međunarodnom pravu.”

Ograničenje pristupa i cenzura su još dva nova rizika koja su pogoršana tokom pandemije. Vlade često ograničavaju ili blokiraju pristup nezavisnim onlajn izvorima vesti pod maskom sprečavanja širenja lažnih vesti o koronavirusu. U mnogim zemljama, dok su provladine novinske kuće nastavile da šire lažne informacije o pandemiji, vlade su pritvarale ljude pod lažnim optužbama za dezinformacije. Na primer, Vijetnam je pokrenuo 654 pravna slučaja i sankcionisao 146 ljudi, a Kambodža je privela više od 30 aktivista i opozicionara zbog širenja lažnih vesti u prvim mesecima 2020. Citizen Lab-ovo istraživanje takođe ukazuje na saradnju države sa tehnološkim firmama u autoritarne svrhe. Istraživanje Laboratorije o tome kako je kineska vlada upravljala informacijama u vezi sa pandemijom na društvenim medijima pokazuje da je VeChat sa sedištem u Kini cenzurisao sadržaj, uključujući kritiku politike kineske vlade u vezi sa pandemijom. 

U svetlu ovih incidenata, možemo zaključiti da je digitalna represija dostigla vrhunac i u demokratijama i u nedemokratijama sa lošim stanjem ljudskih prava. Suočeni sa državnim nadzorom, kontrolom i cenzurom, potreban nam je čvrst plan da vratimo naša digitalna prava i razvijemo odgovarajuće političke i pravne propise da ih zaštitimo tokom budućih kriza i vanrednih situacija. Ključna strategija za postizanje ovog cilja može biti politička transparentnost. 

Otvorenost i transparentnost su dva glavna stuba demokratskih procesa kreiranja politike jer garantuju odgovornost i grade poverenje između kreatora politike i javnosti. Ako obezbedimo transparentno kreiranje politike, možemo sprečiti buduća kršenja pre nego što se dogode.Druga strategija je poboljšanje tehnološke pismenosti kako bi se pomoglo građanima da steknu znanja o svojim digitalnim pravima. Uprkos brzom usvajanju tehnološkog razvoja, većina ljudi nema jasno razumevanje svojih digitalnih prava, stepena državnog pristupa njihovim podacima ili načina da traže svoja digitalna prava. Ovaj nedostatak znanja naglašava potrebu za tehnološkom pismenošću za ljude svih uzrasta i porekla. U tom cilju, škole, istraživački centri, organizacije civilnog društva i volonterske grupe mogu igrati ključnu ulogu organizovanjem aktivnosti obuke i javnih događaja i proizvodnjom edukativnih materijala. Povećani nivoi tehnološke pismenosti takođe mogu stvoriti svest javnosti da se odupru ili umanje stepen digitalnog autoritarizma kroz građansku akciju i inicijative.


Molimo vas da posetite stranicu projekta za više članaka Nadgledanje neslobode.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.