- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Klimatska pravda za ženska prava

Kategorije: Istočna & Centralna Evropa, Bugarska, Ekonomija i poslovanje, Okolina, Žene i ravnopravnost među polovima, Most
[1]

‘Majka Zemlja je deo ženske borbe!’ bila je jedna od poruka na Maršu za prava žena u Sofiji, Bugarska, 8. marta 2020. godine, naglašavajući vezu između ženskih prava i ekoloških problema. Fotografija: Darina Kokonova/lična arhiva, koristi se uz dozvolu preko BlueLink-a.

Ovaj članak Veline Barove prvobitno se pojavio u BlueLink Stories [2], elektronskom časopisu koji pokriva Centralnu i Istočnu Evropu. Malo prerađena verzija se ponovo objavljuje ovde kroz partnerstvo sa Globalnim Glasovima za razmenu sadržaja.

Borba za smanjenje emisija štetnih za klimu je borba za prava žena. Do ovog zaključka dolazi sve više zagovornika oba cilja širom sveta, uključujući i Bugarsku. Uoči Konferencije UN o klimi u Glazgovu, pozvali su na pregovore i uspostavljanje politike koja ženama daje glas i traži rešenja za specifične negativne efekte koje klimatske promene imaju na njih.

Na Maršu za prava žena u Sofiji 8. maja 2020. godine, među svim sjajnim porukama vezanim za ovaj cilj, izdvojio se jedan poster. Prekoračio je uobičajene granice razgovora o pravima žena i pozvao na širu diskusiju – „Majka Zemlja je deo ženske borbe“.

„Možda se prema obe strane postupa sa jednakim prezirom“, rekla je autorka postera godinu i po kasnije. Mlada aktivistkinja Darina Kokonova objašnjava da je kroz igru reči predstavila Zemlju kao majku koja je rodila ljude i koja brine o njima — kao sve žene i majke. Kokonova je pripremila poster za proteste omladinskog pokreta „Petkom za budućnost Bugarske“ [3], što je deo međunarodnog klimatskog pokreta koji je pokrenula Greta Tunberg [4] 2018. godine.

Kao učesnik u raznim aktivističkim grupama, Kokonova je uključena u borbu za mnoge ciljeve. Često, dok demonstrira na ulici za neki cilj, nailazi na pitanja o tome zašto ne protestuje za nešto drugo ili treće. “Ja protestujem!” njen je uobičajen i iskren odgovor. „Veoma je neugodno što ljudi ne vide vezu između različitih ciljeva; za mene su oni delovi nečeg većeg“, objašnjava ona. I smatra da ova perspektiva nedostaje ženskim pokretima u Bugarskoj.

[5]

Klimatske promene i ženska prava su teme jedne rasprave, smatra aktivistkinja Darina Kokonova (desno). Fotografija: Darina Kokonova/lična arhiva, koristi se uz dozvolu preko BlueLink-a.

Svi mi dolazimo iz prirode i svi se u nekoj meri odvajamo od nje, podseća Kokonova, ali ona smatra da je veza žena sa prirodom jača zbog njihove drevne uloge u brizi o deci i domu. Ona je 2020. godine naslikala četiri portreta žena [6] iz građanskih pokreta širom sveta, u čast njihove borbe i kućnog rada koji je prati. Portreti su naslikani ugljem na čaršavima, sa mrljama boja od potpuno prirodnih materijala koji imaju veze sa kućnim poslovima — cvekla, paprika, kurkuma, soda bikarbona, spanać. Ona je primetila:

„Žene su često prve koje vide negativne efekte klimatskih promena jer rade sa zemljištem i zavise od njega, posebno izvan gradova.“

Ženska perspektiva

[7]

Ženska prava su snažno povezana sa klimatskom pravdom, smatra Rada Elenkova iz Bugarskog ženskog fonda. Fotografija: Bugarski ženski fond, koristi se uz dozvolu.

Ženska prava su snažno povezana sa klimatskom pravdom, rekla je Rada Elenkova iz Bugarskog ženskog fonda. „Klimatske promene u velikoj meri utiču na žene, lišavajući ih prava i pristupa resursima.“ A ovo su samo neke od specifičnih posledica klimatskih promena:

„Siromaštvo, kako u Bugarskoj tako i širom sveta, je feminizovano — mnogo veći deo siromašne populacije su žene. To im uskraćuje pristup informacijama i adekvatnim rešenjima za njihovo zdravlje i zaštitu njihovih prava.“

Veća je verovatnoća da će žene i porodice na čijem su čelu žene živeti u neodgovarajućim stambenim zgradama niske vrednosti, što ih čini ranjivim na poplave, oluje, zemljotrese i klizišta, prema „Opštoj preporuci br. 37 [8] o rodnim dimenzijama smanjenja rizika od katastrofa u kontekstu klimatskih promena“, koju je objavila Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) 2018. godine. Prema UN, „80% ljudi raseljenih zbog klimatskih promena su žene [9]“.

Istovremeno, uništavanje osnovne infrastrukture moglo bi da umanji kvalitet i dostupnost usluga seksualnog i reproduktivnog zdravlja, što bi dovelo do neplaniranih trudnoća i smrti pri porođaju, navodi Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava [10]. Žene i devojke su takođe izložene povećanom riziku od rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje i eksploataciju, nasilje u porodici i rane ili prisilne brakove, tokom i nakon prirodnih katastrofa, saopštio je CEDAW. Klimatske promene teraju devojčice u severnoj Keniji na povratak tradicionalnim praksama kao što su rani brak i genitalno sakaćenje [11], izvestio je Pulicerov centar u martu 2020. godine [12]. Istraživanje opisuje kako, na primer, tri sezone suše praćene najezdom skakavaca povezanom sa klimatskim promenama dovode do iscrpljivanja resursa i smrti među životinjama; ovo, zauzvrat, primorava očajne porodice da svoje ćerke povuku iz škole, pošalju ih u inostranstvo na ceremonije obrezivanja u zemlje gde je to moguće, a zatim ih udaju u Keniji za novac.

Klimatske promene takođe mogu da pogoršaju nejednakosti na tržištu rada, gde se žene suočavaju sa brojnim izazovima. Kao posledica prirodnih katastrofa od njih se može očekivati da ispunjavaju uvećana očekivanja i potrebe svojih porodica, što će im otežati povratak na tržište rada, rezimira Kancelarija visokog komesara za ljudska prava.

Žene u poljoprivredi

Pre godinu dana Darina Kokonova je sa bakom otišla na pijacu u malom gradu u Dobruđi. Slušajući razgovore među ljudima tamo, mogla je da oseti njihovu zabrinutost — žetva je bila slaba jer je godina bila sušna. „Vrlo često se ti razgovori ne vode u gradovima, ali ljudi na selu doživljavaju tu realnost — i suše i poplave“, primetila je Kokonova.

„Možda su žene koje su najviše pogođene klimatskim promenama one koje rade u poljoprivredi kao mali proizvođači, uključujući i organske proizvođače“, rekla je Radostina Slavkova iz ekološkog udruženja „Za Zemlju“ [13]. Izuzetno im je važno da imaju sistem za blagovremeno upozoravanje na prirodne katastrofe, posebno na ekstremne padavine ali i na sušu, zaključuje Slavkova. „Ako se u Bugarskoj očekuje suša, usevi koji se seju moraju biti otporniji na sušu. Imamo oblasti u kojima je ovo glavni izvor prihoda za život.“

Slavkova skreće pažnju i na žene koje žive u oblastima koje se bave eksploatacijom uglja i koje su tokom čitavog života trpele negativne posledice rada u ovoj industriji. Istovremeno, izložene su i negativnim efektima prirodnih katastrofa, koje su uzrokovane klimatskim promenama, rekla je ona. Zato zahtevi za klimatsku pravdu pokrivaju i borbu za ljudska prava i prava žena, rekla je ona.

Pravosudna politika

Jedan od Ciljeva održivog razvoja UN za borbu protiv klimatskih promena fokusira se na izgradnju kapaciteta u najmanje razvijenim zemljama, sa posebnim fokusom na žene, mlade i lokalne i marginalizovane zajednice. Podrška ovim zajednicama je izuzetno važna u Bugarskoj, smatraju aktivistkinje Bugarskog ženskog fonda.

Početkom 2021. godine, fond je pokrenuo novi program „Jednakost i klimatska pravda“ [14]. On nudi stručnu obuku onima koji su zainteresovani za suočavanje sa klimatskim promenama i društvenim nejednakostima i omogućava strankama da se takmiče za projekte koji se bave ovim pitanjima, kao i da angažuju lokalne zajednice da ih rešavaju. Program ima za cilj da uključi žene i ljude iz ugroženih grupa, udaljenih naselja i marginalizovanih zajednica u debatu o klimatskim promenama, dajući im informacije o klimatskim promenama i njihovim društvenim posledicama.

„Dugoročno, ovi ljudi će biti najteže pogođeni klimatskim promenama. Oni najmanje doprinose klimatskim promenama i lišeni su niza prava kao što je pristup informacijama i resursima. Sve ih to dovodi u nezgodan položaj da su ljudi bez prava glasa, koji su daleko od procesa odlučivanja“, objašnjava Rada Elenkova, koordinatorka programa.

Značaj rodnih aspekata naglašen je i Pariskim sporazumom o klimi, koji je Bugarska ratifikovala [15] 2016. godine. U decembru 2019. godine stranke su odlučile da imenuju nacionalne koordinatore za rodnu ravnopravnost i klimatske promene. Međutim, Bugarska nije među zemljama koje su imenovale takvog koordinatora [16].

Radostina Slavkova iz ekološkog udruženja „Za Zemlju“. Fotografija: Ivan Dončev uz podršku Građanskog udruženja „Equal BG“, koristi se uz dozvolu preko BlueLink-a.

Među klimatskim aktivistima i stručnim organizacijama ima više žena, primetila je Radostina Slavkova. Međutim, žene su i dalje nedovoljno zastupljene u klimatskim pregovorima na najvišem nivou. Desetog decembra 2020. godine, više od 400 žena klimatskih lidera potpisalo je otvoreno pismo [17] britanskoj vladi u kojem se poziva na „uravnoteženu zastupljenost“ muškaraca i žena u timu na visokom nivou Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP26) [18] u novembru 2021. godine u Glazgovu. U trenutku slanja ovog otvorenog pisma, manje od 25 odsto ključnih pozicija [19] za predstojeću konferenciju zauzimale su žene, izvestio je Euronews.

Slavkova vidi jedno od mogućih rešenja za ovaj problem u Evropskom zakonu o klimi, koji je Evropski parlament usvojio u junu 2021. godine. On ima za cilj da ograniči evropske emisije ugljenika za 55 odsto do 2030. godine i da postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine:

„Što brže uspemo da smanjimo emisije, veće su šanse da sve ugrožene grupe, uključujući žene, trpe manju štetu.“

„Evropski zakon o klimi obavezuje države da uključe sve pogođene grupe, a svaka država članica EU je posvećena tome kroz svoje lokalne zakone“, dodao je Plamen Peev, viši analitičar u BlueLink fondaciji za ekološku politiku. U martu 2021. godine BlueLink je uporedio Evropski zakon o klimi sa bugarskim klimatskim zakonodavstvom i formulisao preporuke za njegovo poboljšanje.

Jedna od inicijativa koja ima za cilj da podrži sprovođenje Evropskog zakona o klimi je uspostavljanje Evropskog pakta o klimi, koji poziva ljude, zajednice i organizacije da učestvuju u klimatskim akcijama i grade zeleniju Evropu. „Biće mnogo lakše da se čuje glas žena iz pogođenih područja, profesija i sektora i da one imaju veće pravo glasa i ulogu u donošenju odluka“, rekla je Slavkova, napominjući da još nije jasno kako će tačno ovaj mehanizam funkcionisati.

Kako bi o odlukama raspravljao što je moguće širi krug ljudi, klimatski aktivisti preporučuju da se to organizuje u formatu građanskih klimatskih skupština, na kojima i stručnjaci i građani mogu da učestvuju i dele svoje perspektive, uključujući i one o pravima žena, dodala je Slavkova.

U međuvremenu, razgovori o klimatskim promenama vode se ne samo na forumima na visokom nivou, već i na ulicama — na događajima sa navodno drugim ciljevima. Darina Kokonova skreće pažnju na ideju razmišljanja o Zemlji ne samo kao o majci, već i kao o sestri — sa osećajem solidarnosti i međusobne povezanosti: „Ljudi su generacijama imali vezu sa svojom okolinom jer shvataju da od nje zavise.”