- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

„Novi dogovor“ za Afriku: da li je ovo najbolja šansa za jednu generaciju?

Kategorije: Podsaharska Afrika, Zapadna Evropa, Francuska, Ekonomija i poslovanje, Međunarodni odnosi, Politika, Razvoj, Most

Četiri bistre afričke dame (s leva na desno: Gledis Asare, Rita Mensa, Šelija Asamoa i Avgustina Mensa) izlažu svoju modernu odeću na prodaju na Kvame Nkruma Sirkl marketu, Akra, Gana, 13. avgusta, 2015. Fotografija uz zahvalnost Džonatanu Torgovniku/Getty Images/Images of Empowerment [1], neka prava zadržana, [2] (CC BY-NC 4.0 [3]).

Svake godine se šefovi država i vlada okupljaju na globalnim samitima, što je suštinski deo tokova međunarodne diplomatije. Pariski samit kome su prisustvovali afrički lideri u maju 2021. godine [4] obećava da će biti jedan od onih retkih — samit o promeni Afrike, a ne o promeni retorike o Africi.

Ali iskreno govoreći, lako je biti skeptičan u vezi sa time šta postižu globalni samiti – oni obično predstavljaju skupe prilike za fotografisanje i ceremonijalne govore koji podržavaju mlake birokratske izjave da bi pogurali stvari do sledećeg samita. Bez obzira na to, samiti su i dalje važni [5], iako su oni sa pravim, dugotrajnim ishodima retki.

Predsednik Francuske Emanuel Makron ugostio je afričke lidere i šefove globalnih finansijskih institucija na samitu koji je imao za cilj da podrži afričke ekonomije teško pogođene pandemijom COVID-19. Na vrhu dnevnog reda su se našla pitanja otpisa duga i finansijske podrške kroz obezbeđivanje specijalnog prava vučenja za afričke zemlje koje je odobrio Međunarodni monetarni fond (MMF). 

Vreme će suditi o uspehu samita: pozitivno, ako se dugovi otpišu ili ukinu i izgradi se novi ciklus održivog rasta u ovim ekonomijama. I mada dugovi predstavljaju veliki problem, mnogo veći problem je to što afričke zemlje plaćaju previše kamate [6] na te dugove. Na primer, otplate servisiranja duga u proseku ostaju izdatak sa najbržim rastom [7] u fiskalnom budžetu podsaharske Afrike. Rastuće otplate servisiranja duga su razlog za veliku zabrinutost.   

Ali u Parizu, na samitu o ekonomskom oporavku nakon pandemije COVID-19, većina afričkih i evropskih šefova država na čelu sa predsednikom Evropskog saveta Čarlsom Mišelom objavila je autorski tekst koji poziva na novi dogovor za Afriku [8], novi okvir za bavljenje problemom slabljenja institucija koji podstiče međunarodnu solidarnost i saradnju među zemljama.

Kao prva inicijativa u ovom “novom dogovoru,” najsiromašnije afričke zemlje koje nemaju pristup vakcinama protiv COVID-19 bile bi podržane korišćenjem MMF-ovih specijalnih prava vučenja kako bi se rešio problem nejednakosti u nabavci vakcina. Kao drugo, dogovor bi se fokusirao na velike investicije u zdravstvo, obrazovanje i borbu protiv klimatskih promena kako bi se podržao oporavak kontinenta i napredak u smeru Ciljeva održivog razvoja do 2030. godine [9]. Ova druga inicijativa bi se ostvarila uz jačanje uloge afričkih finansijskih institucija u okviru nove međunarodne finansijske arhitekture. Kao treće, u fokusu bi bio preduzetnički dinamizam kontinenta kroz bolji pristup finansiranju za afričke preduzetnike.

Pandemija i izgledi za ovaj novi dogovor nesumnjivo su povećali pritisak na Evropu, na razvijene zemlje i na vlade da iskoriste ovu priliku za sprovođenje generacijske promene u Africi. Pouke proteklih meseci su da razvijene zemlje, zarad sopstvenog interesa, ne mogu da ignorišu druge zemlje i kontinente.

Zaraze [10] udaljene hiljadama kilometara koje dovode do vanredne zdravstvene situacije mogu da pogode sve nas. Stoga, iz ličnog interesa kao i zbog pristojnosti, vlade u razvijenom svetu više ne mogu da okreću leđa Africi. Zbog toga bi ovaj novi dogovor mogao da bude trenutak koji predstavlja pravu priliku i najbolju šansu za jednu generaciju u Africi. Evo kako:  

Kao prvo, Afrika se menja — i to nabolje. Mnogi mladi ljudi započinju privatne poslove; jedno istraživanje iz 2020. godine [11] je pokazalo da je polovina mladih Afrikanaca izjavila da bi započeli privatan posao ako bi im neko ponudio 100 američkih dolara. To je dobar znak za ovaj kontinent. Stasala je nova generacija Afrikanaca koji su posvećeni preduzetništvu, i sa kojima ostatak sveta može da radi. Prema tome, inicijativa da se finansiraju preduzetnici je dobrodošla.

Ali, da bi ova inicijativa uspela, ruku pod ruku sa finansiranjem poslovanja mora ići i pristup novim tržištima. Afrički preduzetnici moraju imati pristup razvijenim tržištima da razmenjuju ili prodaju svoje proizvode i da kupuju sirovinske materijale ako je cilj da budu deo istinski globalnog sveta. Stvaranje Afričke kontinentalne zone slobodne trgovine (AfCFTA) [12] ukazalo je na nameru da se uspostave novi trgovinski odnosi sa ostatkom sveta. A Evropa će imati ogroman uticaj na uspeh AfCFTA-e jer je Evropa vodeći, i istorijski uticajan [13], trgovinski partner Afrike.

Kao drugo, ako su protekle godine odnosa sa Afrikom bile definisane neodrživim rastom, uspeh ovog novog sporazuma će biti definisan kvalitetom upravljanja u Africi. To je ono što Afrikanci ove generacije žele — čiste i transparentne vlasti posvećene poboljšanju života svojih građana. Kao što je dobro poznato, prava pomoć u kombinaciji sa pravim vođstvom [14] može doprineti da zemlje prevaziđu ogromne izazove sa kojima se suočavaju. Prema tome, moraće da se izgradi kapacitet Afrike za dobru i transparentnu vlast kako bi se podržalo bilo kakvo nastojanje da se postigne održivi rast. A kako Afrika nastavlja da raste i poboljšava svoje upravljanje, postoji šansa da se suštinski promeni odnos između Afrike, Evrope i ostatka sveta.

Konačno, pored vlada koje funkcionišu, Africi su potrebne tehnologije koje funkcionišu. Novo doba digitalne revolucije je pred nama i ova generacija Afrikanaca ne namerava da ostane u pozadini. Ova generacija namerava da igra ključnu ulogu u oblikovanju digitalne revolucije. Afrika je dom nekima od najmlađih svetskih populacija [15] koje sve više koriste mobilne telefone [16]. Snažan i stabilan digitalni ekosistem je od ključne važnosti za uspeh budućeg razvoja jer pristup digitalnim uređajima poboljšava informisanje potrošača i finansijsku ravnopravnost. Prema tome, kako se novi dogovor priprema da finansira ulaganja u Africi, ulaganje u digitalni ekosistem mora da zauzme centralno mesto.

U današnjem globalizovanom svetu ima mnogo toga što može da ohrabri sve koji su skeptični i predviđaju propast. Ideali izneseni u autorskom tekstu [17] koji su objavili afrički i evropski lideri za vreme pariskog samita o ekonomskom oporavku nakon pandemije COVID-19 u maju 2021. godine predstavljaju izuzetno ambiciozan izazov svetu. Ipak, taj novi dogovor je očigledno izvodljiv. Ne treba potcenjivati probleme sa kojima bi se suočili — ali ovo je najbolja šansa za Afriku u jednoj generaciji. Da li će se ona ostvariti ili ne, sada zavisi od rukovodstva Afrike i Evrope. Ne postoji garancija za uspeh, ali neuspeh ne bi trebalo da bude posledica toga što se nije pokušalo.