- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Severna Amerika ima mustange, Bosna i Herzegovina ima divlje konje u Livnu

Kategorije: Istočna & Centralna Evropa, Bosna i Hercegovina, Dobre Vesti, Fotografija, Okolina
[1]

Divlji konji u Livnu, Bosna i Herzegovina. Foto: Armin Durgut/Balkan Diskurs, koristi se uz dozvolu.

Ova priča Sanelae Tufekčić je prvobitno objavljena na Balkan Diskursu, [2] projektu Centra za Postkonfliktna Istraživanja [3] (PCRC). [4] Globalni Glasovi objavljuju uređenu verziju kao deo sporazuma o deljenju sadržaja

Podnožje brda Cincar [5], nedaleko od grada Livno, u serverozapadnoj Bosni i Hercegovini (BiH), skoro 50 godina je dom za oko 400 divljih konja. Životinje su uspele sa se svih ovih godina prilagode teškim vremenskim uslovima i da prežive lovokradice i predatore. U pejzažu koji čine ogromni pašnjaci i šuma, ove veličanstvene životinje su jedinstvena pojava u ovom delu Evrope.

Slično mustangzima [6] koji lutaju po američkim prerijama i potomci su pobeglih pripitomljenih životinja koje su u Severnu Ameriku doveli španski kolonizatori, divljivi konji u Livnu su tehnički divlji konji [7]. Jedina stvarna pasmina divljih konja koja danas preživljava u svetu je konj Przewalski [8], ili mongolski divlji konj, retki i ugroženi konj, rodom iz stepa centralne Azije.

Sve do 1950-ih njihovi preci su se koristili u poljoprivredne svrhe, ali kada su njihovi vlasnici počeli da koriste mehanizovanija sredstva poljoprivredne proizvodnje, održavanje konja je postalo preskupo i oni su bili napušteni.

Iako se divlji konji u Livnu uglavnom okupljaju u oblasti visoravni Krug ispod planine Cincar, primećeni su i kako prolaze planinskim prelazom Borova Glava na granici između Livanjskog i Kupreškog regiona.

Tokom letnjih meseci, ljudi koji putuju preko planine Cincar imaju šansu da vide konje koji kreću na put kako bi pronašli hranu. Konji moraju da pređu i glavni put, duž koga se nalaze dva udubljenja sa vodom — jedini izvor vode u oblasti bez reka i jezera. Pošto je vodu tako teško pronaći, ovakvi bunari su posebno napravljeni za konje od strane članova Planinarsko-ekološkog društva Borova Glava [9].

[10]

Divlji konji Livna na udubljenju sa vodom. Foto: Armin Durgut/Balkan Diskurs, koristi se uz dozvolu.

[11]

Konjsko krško [12] stanište uglavnom je bez izvora vode, pa se okupljaju oko raspoloživih udubljenja sa vodom, koje su napravili i održavaju aktivisti za zaštitu životne sredine. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.

Prelazak magistralnog puta, međutim, predstavlja rizik. U julu 2015. godine, komunalno vozilo kojim se prevozio gradonačelnik Knina, grada u susednoj Hrvatskoj, udario je jednog od konja [13], ostavivši ga sa polomljenom nogom. Konju je veoma teško da se oporaviti od slomljene noge, pa je, kao što je često slučaj u ovoj situaciji, životinja morala biti uspavana.

Ali ovaj inače tragični događaj imao je i nešto dobro u sebi. Naime, izazvao je veliku pažnju javnosti za stado, a livanjsko planinarsko-ekološko društvo Borova Glava preduzelo je dodatne mere da osigura zaštitu i brigu o konjima.

Smeđe-belo-crno ždrebe stoji u prvom planu, sa belim konjem u pozadini, na planini blizu Livna u Bosni i Herzegovini. [14]

Ždrebe divljeg konaj u Livnu. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.

2013. godine, lokalna uprava [15] u Livnu je usvojila regulaciju po kojoj je lov na konje nezakonita aktivnost. Ranije su krivolovci ubijali konje zbog njihovog mesa, ali otkad je uredba donesena, nije bilo izveštaja o krivolovu. Međutim, krivolovci i dalje predstavljaju problem za ove konje, a bilo je i nekoliko slučajeva kada su vukovi napali stado.

Ova uredba je privremeno suspendovana u decembru 2017. godine [16], kada je opština tražila od državnih institucija da daju sredstva za zaštitu konja. Razlog su bili povećani zahtevi za nadoknadu štete [17] od strane vozača koji su imali saobraćajne nesreće u vezi sa stadom. Rizik se povećava tokom zime, jer konji dolaze na put da ližu so koju putari postave za topljenje leda.

Broj divljih konja u Livnu se povećao sa 286 u 2013 na 418 u 2019, a 65 novih ždrebadi rođeno je samo 2019. godine. Oni su postali atrakcija za veliki broj posetilaca koji dolaze da ih gledaju i fotografišu.

Konji trenutno imaju 145 kvadratnih kilometara određenih za ispašu i život, što je dovoljno za održavanje trenutne populacije. Takođe je u toku stvaranje novog udubljenja sa vodom koje se nalazi u podnožju planine Cincar.

[18]

Divlji konji pasu na planini Cincar u blizini istorijskog grada Livno. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.

Horse silhouettes with a background of blue sky and white clouds on Mount Cincar, near Livno in Bosnia and Herzegovina. [19]

Livanjski divlji konji pasu na planini Cincar, blizu oblaka. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.

Livanjski divlji konji su postali jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija tog područja i mnogi posetioci iz celog sveta dolaze da vide jedan od retkih primera divljih konja koji još uvek postoji u Evropi. Identifikovano je sedam različitih stada, a neki su se konji odvojili od svojih stada kako bi sami lutali pejzažima.

[20]

Divlji konj iz Livna na planini Cincar, Bosna i Herzegovina. Foto: Armin Durgut/Balkan Diskurs, koristi se uz dozvolu.