- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Ljubitelji stripa u Južnoj Evropi proslavili trostruku godišnjicu kultnih izdanja 2019. godine

Kategorije: Istočna & Centralna Evropa, Zapadna Evropa, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Italija, Kosovo, Makedonija, Slovenija, Srbija, Dobre Vesti, Mediji i novinarstvo, Umetnost i kultura
Comics magazines from Croatia and Serbia on a table. [1]

Časopisi sa stripovima Strip Revija Večernjeg Lista (Hrvatska), Politikin Zabavnik i Stripoteka (Srbija) sa člancima o 50-godišnjicama Alana Forda, Dikana i Stripoteke. Foto: Globalni Glasovi, CC BY.

Za ljubitelje stripa u južnoevropskim zemljama, 2019. godina će ostati upamćena kao godina trostrukog nostalgičnog jubileja kultnih izdanja: 50-ogodišnjicu objavljivanja uticajnog italijanskog stripa ‘Alan Ford’, ‘jugoslovenskog Asterika’ Dikana, i srpskog časopisa Stripoteka.

Alan Ford, italijanski strip s kultnim statusom širom bivše Jugoslavije

Alan Ford [2], komičnu parodiju ispunjenu pričama o tajnim agentima, stvorili su maja 1969. godine pisac iz Milana Luciano Secchi (Lućano Seki), poznatiji pod nadimkom Max Bunker [3] i umetnik Roberto Raviola, poznatiji kao Magnus [4]Max Bunker kompanija [5] je objavila jubilarni broj, broj 600 u Italiji u maju 2019. godine.

Alan Ford kombinuje italijansku tradiciju komedije umetnosti [6] sa satiričnim nepoštovanjem kroz teme nepravde i zaostalosti, od politike i ekonomije do ljudske gluposti, bahatosti i pohlepe. Ovaj strip je dostigao veliku popularnost dve godine nakon prvog broja kada je uveden negativac Superciuk [7] (poznat kao Superhik [8] u bivšoj Jugoslaviji) u 27-oj epizodi. Ta ‘alcoholna suprotnost Robin Hudu,’ anti-superheroju koji bukvalno ‘krade od siromašnih da bi dao bogatašima’ jer kao čovek sa ulice, on prezira nedostatak higijene nižih klasa, učinio je seriju bestselerom u svojoj zemlji.

Iako su propali pokušaji da se ova serija stripova izveze u Francusku, Dansku i Brazil, Alan Ford, zajedno sa drugim italijanskim stripovima poput Korto Maltezea [9], je postao okosnica urbane kulture Jugoslavije u 1970-im i 1980-ima.

Billboard in Zagreb, Croatia, advertising the book "Halo Bing" dedicated to the 50th anniversary of the cult comics Alan Ford. Photo by Meta.mk News Agency, CC BY. [10]

Pano u Zagrebu, Hrvatska, reklamira knjigu “Halo Bing” posvećenu 50. godišnjici kultnog stripa Alan Ford, koja prikazuje glavni lik. Fotografiju je objavila u maju 2019. godine novinska agencija Meta.mk [11], CC BY.

Prvi broj Alan Forda je objavljen u Jugoslaviji 1972. godine, kao deo izdanja Superstripa hrvatske novinske kompanije Vjesnik. Veoma brzo je stekao veliku popularnost i zadobio kultni status, uglavnom zbog toga što je originalni humor imao koristi od izvrsnog prevoda urednika i novinara Nenada Briksija a kasnije i njegovog sina. Obojica su zamenili čitave segmente teksta vlastitim zrelim šalama koristeći posebne hrvatske idiome. Grad Varaždinske Toplice je čak 2015. godine postavio spomen-ploču [12] Briksiju [12] zbog doprinosa promociji hrvatskog jezika.

Ovaj strip imao je ogroman uticaj na popularnu kulturu u Jugoslaviji, na više jezika koji se govore u zemlji. Inspirisao je produkciju komičnih serija poput srpskih filmova (Maratonci trče počasni krug, Balkan Express [13]), bosanskohercegovačke televizijske serije “Top lista nadrealista, [14]”, kao i političke satire u slovenačkom listu Mladina [15] (koja je izmislila ‘apokrifnu’ epizodu stripa [16] u kojoj se pojavljuje jugoslovenski vođa Josip Broz Tito [17]) i muzika podzemlja sa kritičkim tekstovima makedonskog ska-punk benda Superhiks. [18]

50. godišnjica je obeležena javnim izložbama koje prikazuju originalne panoe i rekvizite u Milanu [19], ali i u Ljubljani, Zagrebu [20], Dubrovniku [21], Sarajevu [22], kao i na dva [23] događaja [24] u Beogradu.

Neki od ovih događaja bili su prilično prefinjeni, poput izložbe “Alan Ford trči počasni krug” [25] (referenca na ime domaćeg filma Maratonci trče počasni krug) koja je održana u Nacionalnoj galeriji Slovenije i može se videti u sledećem videu:

Popularnost stripa Alan Ford su proučavali sociolozi, stručnjaci za medije i komunikacije iz gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Autor jedne od tih knjiga, Lazar Džamić, objasnio je [26] njegovu popularnost u jednom od svojih članaka:

Razlog zbog kog je Alan Ford jedino na prostoru bivše Jugoslavije postao to što jeste, postao je naš i nigde u svetu nije bio toliko popularan, uključujući i rodnu Italiju, je u tome što je rezonovao sa tom bivšom zemljom i to na razne načine. U sebi ima veliku količinu nadrealne farse, ima veliku količinu satire koja satiriše svako nekompetentno, korumpirano, propagandističko društvo, u ono vreme je bilo smešteno u vreme Hladnog rata.

Nova knjiga po tom pitanju pod nazivom “Zdravo Bing”, koju su napisali hrvatski autori Ivan Sršen i Antonija Radić, je promovisana [11] u aprilu 2019. godine u Zagrebu. Naslov knjige dolazi od jedne fraze u stripovima. Sadrži intervju sa 80-godišnjim autorom i izdavačem Maksom Bunkerom, i eseje o značenju i tajnim istorijama ovog mračnog humor klasika koji ilustruju prekograničnu prirodu fenomena.

I Dikan, ‘mladi drevni Sloven’, je napunio 50 godina

[27]

Izdanje Politikinog Zabavnika broj 3506 od 19 aprila, 2019 godine, proslavilo je 50-ogodišnjicu stripa Dikan uz naslov “Pustolovna mladost starog Slovena.” Foto: Globalni Glasovi, CC BY.

Zamišljen kao jugoslovenska verzija francuskog klasika Asteriks [28] a prvi put ga je objavio srpski časopis Politikin Zabavnik 1969. godine, strip Dikan je smešten na Balkan tokom takozvanog perioda migracija [29] u ranom srednjem veku. Predstavlja komične avanture dvoje ranih Slovena [30], koji se smatraju precima savremenih Južnih Slovena [31] (Srba, Hrvata, Slovenaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Makedonaca i Bugara). Glavni likovi su junački visok, plavokos i zgodan Dikan; i njegov ujak, nizak, lukav Vukoje.

Stripovi o Dikanu [32] su bili popularni širom bivše Jugoslavije, a nove epizode su dodavane svakih nekoliko godina do sredine 1980-ih. Jubilarni tekst koji je izašao u Politikinom Zabavniku (broj 3506, 19 april 2019 [33] – nije dostupan na mreži) je zabeležio da je tiraž stripa bio visok, dok su Dikanove slike korišćene kao maskote tadašnjih masovnih akcija dobrovoljnog rada [34], u komercijalnim oglašavanjima i da je čak postojala inicijativa da se usvoji kao maskota Partizana [35], jednog od četiri najbolja fudbalska kluba u zemlji.

U tom tekstu Nemanje Baćkovića takođe se primećuje da je izdavač dobio pismo od institucije na Kosovu sa većinskim albanskim stanovništvom, u kojoj protestuje zbog nedostatka Ilira [36] u stripovima. Iliri su drevni narod koji neki smatraju precima savremenih Albanaca.

U međuvremenu, Dikan je citiran u mnogim radovima i knjigama, a tokom 2019. godine njegova izdanja su ponovo objavljena u Politikinom Zabavniku i njegovom časopisu za decu Mali Politikin Zabavnik [37].

Stripoteka, jedan od najstarijih časopisa sa stripovima na svetu

[38]

Jubilarno izdanje povodom 50-ogodišnjice Stripoteke (broj izdanja 1173, maj 2019). Fotografija: Globalni Glasovi, CC BY.

Stripoteka, jedan od najstarijih časopisa za stripove na svetu, proslavio je 50. godišnjicu u maju 2019. Prvobitno je objavljivan u Novom Sadu, glavnom gradu Vojvodine u Srbiji, kao posebno mesečno izdanje već uglednog časopisa Panorama. Postao je toliko popularan da je između 1972. i 1985. izlazio svake nedelje.

Namera mu je bila da služi kao “pregled svetskih stripova,” koristeći format magazina od 60 stranica [sličan Spirou [39], 2000 AD [40] ili Heavi Metalu [41]], da predstavi–cele ili u nastavcima isečenes–vrhunske grafičke romane i druge formate stripa. U celini, uzet kao presek ili arhiva medijuma [42], balansirajući klasiku i savremene hitove stekao je status ‘enciklopedije’ [43] ili ‘akademije nauka za strip.’

Na naslovnoj strani izdanja za 50-ogodišnjicu (broj 1173, maj 2019) bili su neki od najpopularnijih likova, od francusko-belgijskog Oumpah-pah-a [44], Gastona,  [45] Laki Luka [46], Axle Munshina [47] i poručnika Blueberri-a [48]; do Amerikanca Tarzana [49]Mandrake Magičara [50], Fantoma [51], Hagara Strašnog [52], Marvelovog Thora [53] i Konana [54];  do italijanskog Forto  Maltezea [55] i Cocco Bill-a [56]; do španskog Torpedo-a [57] i britanskog Modesti Blejza [58].

U uredničkom članku tog broja, urednik Milan Jovanović je napomenuo da kroz svu svoju raznolikost, Stripoteka u velikoj meri zaostaje u jednom važnom trendu svetskog stripa – manga [59]. Zato je u tom izdanju predstavljena priča japanskog umetnika Jira Tanigučija [60] (1947-2017).