- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Jugoslavija nije bila saveznik SSSR-a—pa zašto onda još uvek postoji ta zabluda u zapadnim medijima?

Kategorije: Istočna & Centralna Evropa, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija, Srbija, Istorija, Mediji i novinarstvo, Politika
Tito, American Flag, Stalin, Churchill [1]

Proslava jugoslovenskih partizana kojoj je prisustvovao Josip Broz Tito [2] (verzija na srpskom na Wikipedia-i dole levo, gde se menjaju jezici, prim.prev) uz zastave svih saveznika: SAD-a, SSSR-a, i Velike Britanije; kao i portreti vođa saveznika (izvan okvira) Ruzevelta, Staljina, i Čerčila [3]. Vis, Hrvatska, 9. novembra 1944. Foto: znaci.net [4], javni domen.

Dok je 22. oktobra u Kongresu SAD-a izveštavao o ratifikaciji protokola o pristupanju Severne Makedonije NATO-u, američka web stranica The Hill [5] je pogrešno navela da je Jugoslavija bila saveznik Sovjetskog Saveza. Mnogi građani postjugoslovenskih zemalja smatraju da je ova istorijska zabluda, koja se često može naći u zapadnim medijima, uvredljivi stereotip.

The Hill je uticajna publikacija u Vašington DC-ju, a čitaju ga oni koji donose važne odluke u Sjedinjenim Državama. Dotični članak je ustvari tvitovao bivši američki potpredsednik, senator Džo Bajden.

Snažno podržavam odobrenje Senata za članstvo Severne Makedonije u NATO-u. Zemlje Zapadnog Balkana zaslužuju da budu deo evropske celine, slobodne i u miru, a mi bismo trebali da podržimo evroatlantske integracije u celoj regiji. https://t.co/UUyOWL20z7 [6]

— Džo Bajden (@JoeBiden) 24. oktobra 2019. godine
Iako je članak većim delom tačan, jedan njegov deo sadrži sledeću rečenicu:

U prošlosti deo sovjetske savezničke Jugoslavije, Severnu Makedoniju, NATO je službeno pozvao u julu 2018. na početak pregovora o pridružiavnju, a 22 zemlje su ga ratifikovale.

Većinu svog postojanja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija [8] nije bila sovjetski saveznik – naprotiv, njena nezavisnost i od istočnog i od zapadnog bloka bila je ključna karakteristika nacionalnog identiteta te zemlje.

Jugoslavija je postavljena 1943. na vrhuncu Drugog svetskog rata od strane jugoslovenskih partizana [9], antifašističkog otpora koji su vodili komunisti, a koji su podržali saveznici [10]. Dok su im pomagale snage SAD-a, Velike Britanije i SSSR-a, jugoslavenski partizani su samostalno oslobodili velike delove zemlje. Tek u tom širem smislu Jugoslavija je bila formalni saveznik Sovjetskog Saveza – zajedno sa svim ostalim saveznicima.

Posle rata, odnosi između dve komunističke partije su se pogoršavali. Do 1948., Jugosloveni su se odrekli staljinizma kako bi stvorili poseban oblik socijalizma. Između 1948. i 1955., tokom perioda Informbiroa [11], Jugoslavija je bila u direktnoj suprotnosti [12] sa Sovjetima, do tačke pripreme za borbu protiv invazije Varšavskog pakta.

[13]

Nemački vojnici koji prolaze pored antifašističkih grafita “Živeli naši saveznici: SSSR, Engleska, Amerika!” pošto su 2. aprila 1944. privremeno okupirali hrvatsko ostrvo Hvar. Izvor: znaci.net [14], javni domen.

Po informacijama koje je objavila Predsednička biblioteka Džona F. Kenedija [15], Jugoslavija se u velikoj meri oslanjala na američku pomoć tokom posleratnog perioda — na primer, tako što je primala hranu od Sjedinjenih Država za pomoć i rehabilitaciju [16], koja je sprečila masovnu glad 1945. godine. Tokom izvesnog perioda, SAD su dodelile Jugoslaviji status “najprivilegovanije nacije” [17] (gore desno promenite jezik na srpski, prim.prev) u trgovini, što je podstaklo ekonomski rast te balkanske zemlje.

[18]

Mapa Evrope sa Gvozdenom zavesom (crne linije) sa Wikipedia-je, CC BY-SA.

Kao deo ravnoteže između blokova, Jugoslavija je bila jedna od osnivača Pokreta nesvrstanih [19] 1961. Za razliku od Istočne Nemačke, Poljske, Čehoslovačke, Rumunije i Bugarske, bila je na zapadnoj strani Gvozdene zavese [18], takozvana linija koja je delila zonu kojom dominira Sovjetski Savez od ostatka Evrope.

Pogrešna tvrdnja koja izjednačava Jugoslaviju sa Sovjetskim Savezom povremeno se pojavljuje u zapadnim medijima, uglavnom u njenoj desničarskoj sferi. Kad je to namerno, ono je sastavni deo suvremenog diskursa o Crvenom strahu [20] koji degradira ugled političkih aktera iz regiona. Taj se diskurs obično usmerava na konzervativnu zapadnu publiku koja je još uvek osetljiva na “komunističku pretnju.”

Na primer, u okrobru 2015., The Hill je objavio članak [21] koji je napisao jedan lobista kojeg je platio VMRO-DPMNE [22], a to je nacionalistička stranka pogodna za Kremlj [23] koja je vladala Severnom Makedonijom [24] od 2006. do 2017.,  a koja pokušava da uprlja svoje pro-EU i pro-NATO protivnike kao pro-ruske. Piše da je Makedonija bila “država bivšeg sovjetskog bloka” čiju “domaću opozicionnu stranku, SDSM, vodi Zoran Zaev, naslednik bivše vladajuće komunističke partije tokom hladnog rata.”

Članak iz 2016. u istoj publikaciji, nabijen narativima koji se bave desničarskom zabrinutošću zbog migracija, pogrešno [25] je predstavio Zaeva kao “krivca” za balkansku nestabilnost i “vođu ruski naklonjene socijalističke stranke SDSM.”

Ovakav jezik govori mnogo konzervativnoj publici na zapadu, za koju je termin “socijalistički” nabijen negativnim konotacijama i nesumnjivo je povezan sa SSSR-om i, šire, s Rusijom. Međutim, taj jezik nema nikakvog uticaja u samoj Severnoj Makedoniji. SDSM označava Socijaldemokratsku uniju Makedonije, a njena centralno-leva platforma je eksplicitno pro-NATO i proevropska. Dokaz za to je Zaevo potpisivanje Sporazuma iz Prespe 2018. godine, kojim je okončan istorijski spor oko imena s Grčkom, i čiji bi primarni ishod bilo pristupanje Severne Makedonije NATO-u i Evropskoj uniji. U međuvremenu, stvarna Socijalistička partija [26] bila je članica VMRO-DPMNE-ove koalicije narodnih nacionalista, koja je obuhvatala politički spektar.

Jugoslavija između blokova

Osim zablude, izjednačavanje Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom ili njenim blokom mnogi bivši Jugosloveni vide kao negativan stereotip. Skoro tri decenije nakon raspada federacije 1992. godine, nezavisnost od Sovjetskog Saveza i dalje je znak ponosa za mnoge građane postjugoslovenskih zemalja. Kada se postave izazovi, ljudi iz regije često se upuštaju u strastvene diskusije da bi odbranili jedinstvenost jugoslavenskog socijalističkog iskustva, njegovu otvorenost prema zapadu, slobodu putovanja i rada u inostranstvu i relativno visok životni standard.

Neki stanovnici bivše Jugoslavije koji su u to vreme imali priliku da posete Sovjetski blok hvaliće se, sa izvesnom dozom arogancije, da “smo im mi bili poput Amerikanaca!” Ponekad ignorišu činjenicu da su neke od ovih ranije zapuštenih zemalja, poput članica EU Estonije i Poljske, učinile napredak nezamislivim na modernom zapadnom Balkanu.

Debata prevazilazi svađe oko kafe ili piva. Strasti se rasplamsavaju najviše kad političari stave bivše Jugoslovene u isti kazan kao i druge srednje i istočne Evropljane. Ovo može da ilustruje slučaj kada je ministar spoljnih poslova Velike Britanije Džeremi Hant pogrešno okarakterisao [27] Sloveniju kao “sovjetsku podaničku državu” tokom posete Ljubljani u februaru 2019., što je izazvalo burne reakcije slovenačke javnosti [28], ali i šire.

Jugoslavija nije bila iza gvozdene zavese. Jugoslavija nije bila iza gvozdene zavese. Jugoslavija nije bila iza gvozdene zavese. Jugoslavija nije bila iza gvozdene zavese. Jugoslavija nije bila iza gvozdene zavese. (ponovavljajte ad libitum (po volji / koliko god želite)) — Tena Prelec (@tenaprelec), 23. februara 2019. godine

Slični ispadi na mreži su se dogodili kad se u julu 2017. američki novinar Džoi Reid, za koga se smatra da je levičar, zbunio [31] oko Sovjetskog Saveza, Jugoslavije i Čehoslovačke dok je raspravljao o nacionalnom poreklu supruge američkog predsednika Donalda Trampa. Iako se brzo ispravio u tvitu, posledice grešaka traju godinama.

sid (@SuspiciouslySid), 28. mrta 2019. godine
Jugoslavija nikada nije bila deo Sovjetskog Saveza, a tokom Titovih godina vrlo se žestoko protivila sovjetskom uticaju.
Upravo to je razlog zašto ljudi bez rezerve treba da budu skeptični prema novinarima i da uklone skepticizam isključivo na osnovu istinitosti argumenata

Joy Reid
odgovor korisniku @JoyAnnReid
Donal Tramp je oženio jednu Amerikanku (njegovu drugu ženu) i dve žene iz nekad sovjetske Jugoslavije: Ivana-Slovačka, Melania-Slovenija

U maju 2018., Business Insider je objavio članak [34] o teoriji zavere da je Melanija Tramp ruska špijunka, lažno je predstavio istoriju Slovenije, ponovo izazivajući ljutite reakcije:

— Evan (@EvaninScotland),
Slovenija je bila deo Jugoslavije dok se ta zemlja nije raspala. Nikad deo Sovjetskog Saveza ili Rusije. Gde je bio urednik ove priče? Verujem da je novinar otpušten zbog nesposobnost. — Evan (@EvaninScotland), 18. maja 2018. godine

Drugi primer se dogodio u sportskom novinarstvu: u oktobru 2018., članak [36] o istoriji hrvatsko-američkog fudbala od strane internet stranice Protagonist Soccer brzo je ispravljen nakon što je čitalac upozorio urednike časopisa [37] da Hrvatska nikada nije bila deo Sovjetskog Saveza:

Hvala vam na ovom delu o hrvatskom fudbalu. Molim Vas da uradite jednu ispravku. Jugoslavija nije “sovjetska nacija.” Bila je to komunistička država, ali nikad nije bila deo Sovjetskog Saveza. Želeo bih da objavim vaš članak, ali ne želim da se fokusira na ovo pitanje. Hvala lepo. — Luka Misetic (@MiseticLaw), 26. oktobra.2018