Da li će albanska politička kriza odgoditi pregovore za pristupanje Evropskoj uniji?

Jedan od slogana albanske opozicije glasi: “Kraj vladi lopova i oligarha”. Fotografija Demokratske stranke Albanije, za javnu upotrebu.

Dok Albanija tone kroz višemesečnu političku krizu, građani se pitaju da li će ta prepreka uticati na odluku EU o započinjanju razgovora koji bi na kraju mogli dovesti do priključenja ove balkanske zemlje bloku.

Od februara 2019., 58 od 62 poslanika iz opozicione Demokratske partije i Socijalnog pokreta za integraciju podnelo je ostavke nakon objavljivanja Glasa Amerike i Balkanske mreže za istraživačko novinarstvo da su vladini zvaničnici navodno sarađivali sa kriminalnim bandama u programu kupovine glasova za izbore 2017. godine.

Od 9. aprila, 20 novih opozicionih poslanika zauzelo je slobodna mesta, prema podacima Centralne izborne komisije, odbacujući poziv rukovodstva za bojkot.

Hiljade ljudi iz cele zemlje pridružilo se bivšim zakonodavcima u nizu uličnih protesta  u glavnom gradu, Tirani. Oni su zahtevali da premijer Edi Rama podnese ostavku i pozvali na stvaranje prelazne vlade koja će nadgledati nove parlamentarne izbore.

Lider Demokratske stranke, glavne opozicione stranke, Lulzim Basha objavio je 16. marta:

Nema stabilnosti bez demokratije! Albanci su ujedinjeni za slobodu, demokratiju i evropske vrednosti. Zaustavite Raminu nekažnjivost. Zaustavite lopove i vladu kriminalaca! #AlbanijapoputEvrope

Rama do sada nije pokazao znakove da će podneti ostavku. Na nedavnom javnom govoru, on je rekao — bez direktnog obraćanja demonstrantima — da će njegova vlada ostati na vlasti do 2021. godine, što je vreme kada treba da se održe regularni parlamentarni izbori.

Talas protesta zahvatio je Albaniju, članicu NATO-a; samo nekoliko meseci pre nego što je Evropski savet trebalo da objavi da li će otvoriti pregovore o pristupanju.

Kao i neke od njenih suseda na zapadnom Balkanu, Albanija je zvanični kandidat za pridruživanje Evropskoj uniji. EU zahteva od potencijalnih država članica da ispune niz uslova pre nego što započnu proces pristupanja, kao što je osiguranje stabilnosti institucija, nezavisnost vlasti i funkcionalna tržišna ekonomija.

U slučaju Albanije, ključni uslov koji je postavila EU je da sprovede reformu pravosuđa koja, između ostalog, uključuje proveru sudija.

Neki zvaničnici EU su osudili odluku opozicioni poslanika da se odreknu svojih mandata. Nemački poslanik Knut Fleckenstein, koji je ujedno i izvestilac Evropskog parlamenta za Albaniju, objavio je izjavu od 28. februara u kojoj je rekao:

Bojkot Parlamenta ni u kom slučaju nije izlaz iz političkih problema i protivi se demokratskim principima. Parlament je forum na kojem treba razmotriti politička neslaganja. Pozivam na političku odgovornost svih parlamentaraca da ispune svoje dužnosti i nastave rad u parlamentu u interesu zemlje i njene perspektive za integraciju u EU, a ne sa planom za naredne izbore.

Međutim, još nije jasno da li će rešavanje političke borbe biti jedan od uslova za otvaranje pregovora o pridruživanju sa EU.

Govoreći sa predstavnicima Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta 2. aprila, komesar EU za evropsko susedstvo i pregovore o proširenju Johannes Hahn, dao je pozitivne znakove da će Evropska komisija preporučiti početak razgovora s Albanijom.

On je rekao (min 11:47:20):

Očekujem, na osnovu onoga što smo primetili, da ćemo preporučiti Severnu Makedoniju kao i Albaniju da uđu u pripremnu fazu za pregovore o pristupanju. To će se uraditi službeno.

Dodao je:

Ako naši partneri potpuno ispune kriterijume [za otvaranje pregovora], onda to postaje pitanje našeg kredibiliteta i pouzdanosti. I mi moramo da živimo na našoj strani pogodbe. Kada naši partneri ispune kriterijume za početak razgovora o pristupanju, onda moramo da reagujemo pozitivno.

Od zemalja zapadnog Balkana, samo su Srbija i Crna Gora službeno započele pregovore o pridruživanju sa EU, 2014. i 2012. godine. Za Srbiju je na stolu poboljšanje odnosa sa Kosovom — čiju nezavisnost Beograd ne priznaje .

U međuvremenu, Albanija i Severna Makedonija su na putu da započnu razgovore.

Makedonija je nedavno napravila značajne korake nakon što je promenila ime u Severna Makedonija, rešavajući 27-godišnji spor sa Grčkom, susedom članicom NATO-a i EU.

Protesti se nastavljaju

Najnoviji miting opozicije, koji je održan ispred Narodne skupštine 3. aprila, nije izazvao nikakve smetnje u radu parlamenta.

Međutim, opozicija je izjavila da se neće povući sve dok Rama ne podnese ostavku. Takođe je nejasno da li će Demokratska stranka učestvovati na opštinskim izborima zakazanim za 30. jun.

Zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara, Metju Palmer, boravio je u Tirani 8. i 9. aprila, gde se sastao sa premijerom Ramom, opozicionim liderima, Lulzimom Bashom i Monikom Kriemadhi, i predsednikom zemlje, Ilirom Metom. On je tokom sastanka sa novinarima rekao da on nije tu da pregovarao o rešavanju političke krize, ali je apelovao na albansku opoziciju da prisustvuje lokalnim izborima, kako se navodi u transcriptu objavljenom na web stranici američke ambasade u Albaniji.

Na protestima u glavnom gradu, učestvovale su pristalice iz svih krajeva zemlje, dok su neki građani prijavili ometanja na njihovom putu u vidu čestih uličnih blokada i povremenih ispaljivanja suzavca od strane policije. Neki građani ne podržavaju ni proteste ni premijera i kažu da se oni ne razlikuju.

Sledeći miting je zakazan za 13. april ispred kancelarije premijera.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.