- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Egipatski parlament odobrava ustavne amandmane koji bi omogućili Sisiu da vlada do 2034. godine

Kategorije: Bliski istok & Severna Afrika, Egipat, Politika

Abdel Fattah al-Sisi, predsednik Arapske Republike Egipat, obraća se na samitu Ujedinjenih Nacija radi usvajanja razvojnog programa za period posle 2015. godine. Izvor: Ujedinjene Nacije [1]. Imenovanje-Nekomercijalno-Nema izvedenica 2.0 Generički.

Članak koji sledi, napisao je egipatski novinar koji je iz sigurnosnih razloga izrazio želju da ostane anoniman.

Od 596 članova egipatskog parlamenta, 485 je glasalo za proširenje vladajućeg mandata egipatskog predsednika Abdelfattah al-Sisija koji bi mogao da postavi 64-godišnjeg vođu na vlast do 2034. godine.

Ustavni amandmani su potekli iz predstavničkog doma, a njih je predložila [2] Sisijeva snažna stranka “Tahja Masr” početkom februara 2019., i to je otvorilo prostor za parlamentarnu raspravu.

Kao rezultat toga, dobila je inicijalno odobrenje posle tri uzastopne sednice koje su trajale 10 sati 14. februara. Parlamentarna zakonodavna komisija primila je amandmane koje je trebalo izraditi u zakone i dostaviti parlamentu uz 60 dana za odlučivanje. Ako vlada obezbedi glasove od dve trećine članova parlamenta, održaće se [3] nacionalni referendum u skladu sa uslovima iz Ustava iz 2014. godine, koji su potpisale Sisijeve pristalice.

Predložene promene egiptskog Ustava

Promena Ustava daje trenutnoj političkoj dinamici prevladavajuću moć i utvrđuje položaj vojske iznad države.

Ključni predlog amandmana je predloženi novi član koji bi omogućio Sisiu da se kandiduje za treći i četvrti predsednički mandat, dok bi njegov stvarni mandat trebao biti završen 2022. Pored toga, amandmanom predsedničke klauzule uvedeno je prilagođavanje [2] za član 140. kako bi se produžio standardni period koji predsednik ima na dužnosti, [4] od 4 na 6 godina.

Amandman dalje predlaže da bi se po pravilu mogao imenovati predsednik ili dva zamenika predsednika. Predlog garantuje vojsci sva prava, predstavljajući amandman na član 200. koji se bavi ustavnom ulogom vojske, dodajući novu frazu “zaštita ustava, demokratije, države i njene sekularne prirode i ličnih sloboda.”

Prema analizi pod nazivom “Generalissimo Sisi,” [5] (General Sisi) koju je izradila Carnegie Centar fondacija za međunarodni mir, spoljnopolitički istraživački centar, ovaj dodatak daje vojsci “ustavno pravo da izvrši državni udar i nametne direktnu vojnu vlast, posebno ako islamistička izborna pobeda preti ‘sekularnoj’ prirodi države. Važno je napomenuti da je Egipat bio dom islamista, u velikoj meri predstavljen Organizacijom muslimanskih bratstava koja je pobedila na izborima 2012. godine, a koju je Sisi kasnije srušio 2013. godine. Od tada je egipatska vlada usvojila pristup strožijeg kažnjavanja islamista.

U stvari, predloženi amandmani idu dalje od vojnih klauzula i dodatno snažno ograničavaju nezavisnost pravosuđa. Članovi 185, 193, i 190, koji se prvenstveno bave pravosudnim budžetima, vrhovnim ustavnim sudskim poslovima i dužnostima državnog veća, verovatno će biti revidirani.

Predložene izmene i dopune daju ovlašćenja predsedniku da imenuje šefove pravosuđa, nadgleda premeštanja i napredovanja, i daje savetodavnu ulogu šefu države da postane arbitar za nacrte zakona koji reguliraju pravosudne poslove.

Izmene i dopune uskraćuju državnom veću pravo da preispita svaki sudski nadzor nad ugovorima koje je potpisala država ili neka od javnih institucija — i ne određuje zamenu. Imajući u vidu da su vojne intervencije u velikoj meri bile favorizovane sudskom odlukom, postupno podrivajući egipatsku sudsku autonomiju, predložene ustavne promene bi trebale da ograniče sudsku vlast.

Isto tako je razmatrana i reforma parlamenta. Prema Washington Post-u [4], amandmani će “vratiti donji dom ili Senat, sa uglavnom savetodavnom ulogom. Senat bi imao najmanje 250 članova, a dve trećine biraju se direktno, a ostatak imenuje pedsednik.”

Organizacija za nadgledanje ljudskih prava (Human Rights Watch) je iskritikovala [6] predložene amandmane, rekavši da će oni “potkopali nezavisnost pravosuđa i proširiti izvršne ovlasti koje se već zloupotrebljavaju.”

Sisi je ranije izjavio da se neće kandidovati za predsednika — a kamoli za drugi mandat —  ali on je taj koji je vodio svrgavanje vojske bivšeg predsednika i pripadnika Muslimanskog bratstva Mohamed Morsija. Sisi je preuzeo dužnost 2014. godine nakon uverljive pobede koja je izvojevana na popularnom talasu anti-muslimanskog bratstva.

Sisi je onda ponovo izabran 2018. godine praktično bez osporavanja.

Egipatski posetioci interneta se ne čuju

Egipat, zemlja sa oko 100 miliona stanovnika, puna je političkih aktivista koji razumeju moć društvenih medija i koji napreduju uprkos trenutnoj vladinoj represiji nad slobodom izražavanja. Potez parlamenta izazvao je reakcije iz celog Egipta i drugih delova sveta optužujući Sisi da je autoritarni predsednik.

Egipatski glumac Amr Vaked, poznat po svom protivljenju vladi, objavio je tvitove koristeći virusni heštag “لا لتعديل الدستور” (#NeZaUstavneIzmene)

Snaga odbijanja je ogromna. Hajde da se svi ujedinimo i koordiniramo među nama, tako da pobedimo. Odavno smo se dogovorili o jedinstvenom mišljenju.

Twitter aktivista Zahraa El Masry podelio je video na kome se nalazi član parlamenta Ahmeda Tantavija, koji se otvoreno protivi novim ustavnim amandmanima tokom sazvane parlamentarne sednice. Videozapis je postao virusan na svim društvenim medijima:

Podignite glavu visoko, vi ste Egipćanin. Pozdravite Ahmeda Tantavija. Neka te Bog blagoslovi.

Član egipatskog parlamenta Haitam El Hariri, koji je glasao protiv predloga, podelio je imena poslanika koji su dali isti glas putem njegovog Twitter računa. Na listi se nalazi 16 imena koja su glasala “Ne”