Bugarski parlament i obrazovni institut imenovani kao najveći prekršioci privatnosti u ‘Nagradama Velikog Brata’

Aleksandar Kašumov, šef Pravnog tima NVO-a Pristup programu informisanja, govori tokom bugarske Nagrade Velikog Brata u Sofiji, 3. februara 2019. Foto: Irina Aleksova / Internet društvo – Bugarska, CC-BY.

Nakon šestogodišnjeg zastoja, vodeće bugarske organizacije za digitalna prava su obnovile verziju Nagrada Velikog Brata, jednu ceremoniju “anti-nagrada” koja je osmišljena da osramoti one koji krše ljudska prava na privatnost i zaštitu podataka.

Pokrenuta od strane međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Privacy International 1998. godine, Nagrade Velikog Brata su prihvatile mnogobrojne organizacije civilnog društva u Evropi i šire. Ovaj događaj ima za cilj da poveća svest o ozbiljnim pitanjima vezanim za zloupotrebu ličnih podataka i šteta koje to može doneti pojedincima i društvu u celini.

Na ceremoniji održanoj u Sofiji 3. februara 2019. godine proglašeni su dobitnici za 2018. godinu: bugarski parlament i Centar za obrazovanje i kvalifikaciju pedagoških specijalista doo., poznat obrazovni institut, su bili veliki pobednici.

Internet društvo-Bugarska (ISOC-Bugarska) i Program pristupa informacijama u Bugarskoj objavili su poziv za imenovanje državnih organa, komanija ili pojedinaca koji su prekršili privatnost građana i zloupotrebili lične podatke. Javnost je bila u prilici da podnese predloge do krajnjeg roka, 24. januara.

“Naš cilj je da javnosti pokažemo probleme i podignemo svest o njima”, rekao je predstavnik Internet društva Bugarske.

Uz postojanje kompanija i privatnih institucija koje prikupljaju, čuvaju i obrađuju ogromne količine ličnih podataka (često ilegalno) u potrazi za efikasnijim marketingom i većom društvenom kontrolom, odbor za događaje je primio brojne nominacije. ISOC-Bugarska je tražila predloge od javnosti, pozivajući svakoga da podnese nominacije putem komentara na blogu (koji se mogu postaviti anonimno) ili Facebook-u. Njih je ocenjivao žiri neplaćenih poznatih javnih osoba, uključujući pravnike, akademike, konsultante, novinare i aktiviste za građanska prava.

Žiri je nakon toga dodelio dve nagrade: jednu državnoj instituciji, a drugu privatnoj organizaciji koja se istaknula u kršenju privatnosti građana.

Zgrada Narodne skupštine (parlamenta) Bugarske. Fotografija Javni domen preko Wikipedia-e.

Konkurencija je bila jaka, uz učestvovanje vladinih institucija kao što su Agencija za nacionalnu bezbednost, Državno tužilaštvo i Komisija za borbu protiv korupcije, ali na kraju, Nagrada Velikog Brata za državnu organizaciju 2018. godine otišla je Narodnoj skupštini Bugarske, za njeno usvajanje zakona o ličnim podacima.

Pored postavljanja novih standarda čiji je cilj zaštita podataka građana od zloupotrebe od strane kompanija i institucija, zakon određuje posebna pravila za novinare i njihovo izveštavanje, kada su u pitanju životi i aktivnosti pojedinaca. Zakon postavlja ograničenja oko uticaja koji će otkrivanje podataka imati na lični život subjekta, okolnosti u kojima lični podaci postaju poznati novinaru, kao i važnost ličnih podataka ili javnog objavljivanja tih podataka u javnom interesu.

Sve ove odredbe, kada ih protumače medijske kuće i slični sudovi, mogu dovesti do ugrožavanja slobode medija, posebno kada je u pitanju izveštavanje o aktivnostima javnih službenika.

Član žirija i medijski stručnjak Georgi Lozanov dalje je objasnio:

Самите критерии са добри. Те наистина помагат на защитата и са по посока на тази чувствителност, която нараства. Въпросът е, че те могат да имат страничен ефект, да нарушат едно друго право – правото на свободно изразяване и на свобода на словото. Могат да се превърнат в предписания за действия при упражняване на журналистическата професия, а такъв тип предписания са фактически цензура. Така че наградата не е толкова за самите критерии, които са в защита на личните данни, колкото за това, че не е предвиден риск те да се превърнат в заплаха за свободата на словото.

Kriterijumi su sami po sebi u redu. Oni zaista pomažu zaštiti i postoje da bi se povećala osetljivosti. Problem koji imamo s njima je da oni mogu imati sporedne efekte i da imaju negativan uticaj na drugo ljudsko pravo — pravo na slobodno izražavanje i slobodu medija. Mogu se koristiti kao pravila za obavljanje novinarske profesije, što u praksi može predstavljati stvarnu cenzuru. Dakle, nagrada nije dodeljena toliko po kriterijumima, koliko zbog toga što se ne uzima u obzir rizik od njihovog pretvaranja u pretnju slobodi medija.

Dimitar Ganchev, koji je član odbora ISOC-Bugarska, dodao je da je još jedan razlog što je parlament pobedio bio taj što je glasanje o zakonu o zaštiti podataka doneseno bez ikakve rasprave i uz vrlo malo prisustvo ministara.

On je naglasio da su kriterijumi navedeni u zakonu tako opsežni — a kazne tako visoke — da mogu dovesti do autocenzure:

Рискът е изключително сериозен. Точките, по които могат да бъдат атакувани, не са малко – те са цели десет.

Rizik je veoma ozbiljan. Ovi zakoni predviđaju deset tačaka koje se mogu iskoristiti za napade na novinare.

Organizacija iz privatnog sektora koja je dobila nagradu Velikog Brata je Centar za obrazovanje i osposobljavanje pedagoških stručnjaka doo, zahvaljujući masovnom curenju ličnih podataka koji je zahvatio više od 9.000 učenika i više od 2.000 njihovih roditelja. Liste sa njihovim ličnim podacima bile su izložene javnosti kroz različite mehanizme, uključujući i objavljivanje detalja na velikoj društvenoj mreži.

Svečanost dodele nagrada Veliki Brat, Bugarska održana je u klubu pisaca “Peroto” [“Pero”] u Sofiji, Bugarska, 3. februara 2019. Foto: Irina Aleksova / Internet društvo – Bugarska, CC-BY.

Drugi učesnici u kategoriji privatnih subjekata bili su opštinsko šumarstvo iz Elina Pelina, Sofijski univerzitet St. Kliment Ohridski, i Trimoncium, medicinski centar u Plovdivu.

Iako se niko od kandidata nije odazvao pozivu da prisustvuje ceremoniji, organizatori su izrazili zadovoljstvo što je događaj imao dobru medijsku pokrivenost, za razliku od drugih godina kada su mediji o tome jedva izveštavali.

Osnovan od strane Privacy International, nagrade su inspirirane likom Velikog brata iz romana Džordža Orvela “1984”, koji simbolizuje moć države u sprovođenju apsolutnog nadzora i obezbeđivanju osnovnih potreba svojih subjekata po ceni potpunog uništenja ljudske slobode. Simbol anti-nagrade je vojna čizma koja ruši ljudsku glavu, a ujedno i upućuje na scenu iz kultne knjige.

Prva ceremonija dodele nagrada Velikog brata održana je u Velikoj Britaniji. Od tada sve veći broj pridruženih grupa za ljudska prava dodeljuje nagrade u dvadesetak zemalja. Pored Bugarske, evropska verzija nagrade se održava iu Holandiji i Nemačkoj.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.