Nekoliko dana nakon što je ogromna poplava pogodila glavni grad Makedonije Skoplje [2], stanovnici srpskog grada Šapca su organizovali dostavu hrane.
Njihova solidarnost nije bila slučajna. Šabac [3] je bio jedan od gradova koji su pretrpeli najveću štetu tokom poplava u maju [4] i aprilu [5] 2014. godine, kada su bili pogođeni veliki delovi Srbije i Bosne i Hercegovine. Tada su susedne zemalje, uključujući i Makedoniju, pružile veliku pomoć kao i rad volontera [5].
pic.twitter.com/oRoDeiRdPB [6]
— Mali Remorker (@MaliRemorker80) 11 avgust 2016 [7]
“Građani Šapca, Loznice, Bogatića, Koceljeva, Vladimirca, Krupnja i drugih gradova/opština, vreme je! Pokažite solidarnost Makedoniji i gradu Skoplje! Nećemo zaboraviti njihovu pomoć 2014. godine!
Prikupljanje pomoći u [petak, subotu i nedelju] u ulici Hajduk Veljka 12 u Šapcu.
Šta bi trebalo doneti: sredstva za higijenu i dezinfekciju, pelene, konzervisana hrana za decu i odrasle, testenina, donje rublje, čarape, odeća, ćebad, kese za spavanje, šatori. Nemojte donositi pare ili lekove.
Za više informacija nazovite 061/154-808 and 063/43-73-10
Građane Šapaca podržava Udruženje Svetlost i Evropski centra za okolinu “
Prema organizatorima sakupljanja pomoći, iako je bio praznični vikend, vreme kada nema previše stanovnika u gradu, oni su uspeli da sakupe pun kombi donacija, i one će biti poslate u Skoplje za par dana. Poziv za pomoć Skoplju će se nastaviti sve do kraja krize.
Sabac za Skoplje pic.twitter.com/7zCoe8KtP3 [8]
— Mali Remorker (@MaliRemorker80) 12 avgust 2016 [9]
Skoplje, ‘grad solidarnosti’
Krizna vremena iznose na videlo najbolje i najgore u ljudima. U Makedoniji, neki su pokušali da odvrate pažnju od pitanja ko je odgovoran za zaštitu od poplava i neadekvatnu reakciju vlasti [10] tako što su potpirivali plamen etničke mržnje. Na primer, provladin medij (koji se finansira oglasima javnih preduzeća [11] kao što je Skoplje vodovod i kanalizacija) je objavio članak [12] pod naslovom “Gde su sada braća Srbi, da doniraju paket hrane i vode za poplavljene porodice?”
U stvari, nedelju dana posle poplave, sve balkanske zemlje, kao i Evropska unija i neke od njenih članova, su pružile pomoć u fondovima ili grupama za spašavanje. Da ne spominjemo stanovnike Šapca i njihove lične napore.
Ovo sigurno nije bio prvi put da Skoplje prima pomoć. U prošlosti, bio je poznat kao “grad solidarnosti” jer je obnovljen uz međunarodnu pomoć nakon razornog zemljotresa 27 jula 1963 [13]. Ova pomoć je uključila donacije i iz zapadnog i iz istočnog bloka, i tako privremeno postavila na stranu neprijateljstva Hladnog rata.
U poslednjih nekoliko godina, oko tog datuma, makedonski korisnici Twittera objavljuju fotografije [14], filmove [15], ili pesme [16] iz tog vremena s imenom rasprave #СкопјеСеСеќава [17] (“Skoplje pamti”).
Na primer, jula prošle godine korisnik Twittera, Yokio San, je postavio izbor citata [18] iz knjige o 1963. godini:
“Skoplje ne sme da ostane samo naslov u novinama o stradanjima, već mora biti odgovornost svih nas, svih ljudi koji danas ili sutra, kroz neki sličan oblik nove katastrofe, mogu da postanu Skopljani – Alberto Moravia [19], 1963.
“Skoplje nije film, nije triler gde pogađamo glavni događaj. To je koncentracija čovekove borbe za slobodu, s rezultatom koji nadahnjuje buduće borbe bez prihvatanja poraza.” – Jean-Paul Sartre [20], 1963.
“Roditelji su mi rekli da u Skoplju nema škola ovih dana. Deca nemaju mesto da idu u školu. Ja nisam išao juče u zabavni park. Umesto toga, taj sam novac iskoristio da kupim neke olovke, sveske i gumice, i šaljem ih tebi — za jednog učenika iz Skoplja. Roditelji su me savetovali da ne potpišem ovu poruku.” – Učenik iz Amsterdama, 1963.
“Skoplje je pretrpelo ogromnu katastrofu, ali mi ćemo opet obnoviti Skoplje. Uz pomoć svih u zajednici, postaće naš ponos i simbol bratstva i jedinstva, jugoslovenske i svetske solidarnosti.” – Josip Broz Tito [21], 27 jula 1963
“Meni je ova poseta omogućila da budem svedok međunarodne solidarnosti u Skoplju koja je usledila nakon katastrofe pre sedam godina. Uveren sam da takva komunikacija među ljudima može da podstakne bolju i efikasniju međunarodnu saradnju između država, gradova i sela.” – U Thant [22], Generalni seketar UN-a, 1970.