Da li provera činjenica može da spasi demokratiju—i novinarstvo kakvim ga znamo?

Pinocchio by Enrico Mazzanti (1852-1910)

Pinokio, izmišljeni lik čiji nos raste kada govori laži, se često koristi kao simbol u proveri činjenica. Delo Enrico Mazzantija (1852-1910). Javni domen.

Jutro posle Brexita, referenduma o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije, jedan od vođa kampanje “Napustiti” je šokirao javnost kada je priznao da je obmanuo javnost u vezi sa ključnim pitanjem. Na pitanje je li će navodnih 350 miliona funti nedeljnog doprinosa Velike Britanije za EU biti usmereno Nacionalnoj zdravstvenoj službi bivši lider Partije za Nezavisnost Velike Britanije (UKIP) Najdžel Farage je rekao “da je u pitanju greška.”

U intervjuu Suzani Reid u emisiji na ITV, Dobro jutro Britanijo, Farage je rekao da ne može da grantuje da će ispuniti ono što je obećao u kampanji, i pokušao je da izbegne odgovor na pitanje tvrdeći da to nije bilo službeno obećanje, iako je kampanja to najavljivala u mnogobrojnim oglasima.

Kao odgovor, ogorčeni građani, uključujući i novinare, su postavljali na Twitter fotografije oglasa — koji su stavljeni na vidna mesta, kao na primer na autobuse — i tako otkrili laž. [“Hajde da damo našoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi 350 miliona funti koje EU uzima svake nedelje.” “Svake nedelje pošaljemo 350 miliona funti, hajde da umesto toga doprinesemo našoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi”. “Glasajte za napuštanje” “Da povratimo kontrolu”.]

“35 miliona funti je ekstrapolacija. Nikada nije bila kompletna.” – Iain Duncan Smith, 26 jun 2016

Ovaj incident potvrđuje da provera činjenica kao javni servis treba više da se bavi onim što se događa u politici, jer će na taj način omogućiti biračima da se bolje informišu i naprave razumnije odluke po pitanjima koja utiču na njihove svakodnevne živote.

Uspon globalne provere činjenica kao reakcija na političku i medijsku manipulaciju

Provera činjenica bi trebala da bude deo normalnog novinarskog procesa. Kada prikuplja informacije, novinar treba da proveri njihovu tačnost. Posle toga, urednik proverava nacrt članka, kao osoba s više radnog iskustva u struci, i on može da ispravi ili izmeni neke informacije.

Postoje velike novinske organizacije koje imaju posebne odeljke koji su posvećeni dvostrukoj proveri rada svojih novinara i urednika. Ovaj oblik provere činjenica je ušao u popularnu kulturu 1988. godine kada se pojavio film “Jarka Svetla, Veliki Grad“, u kojem Michael J. Fox glumi atraktivnog službenika za proveru činjenica koji je zaposlen u “velikom njujorškom magazinu.”

Bright Lights, Big City movie poster. Source: Wikipedia, fair use.

U filmu iz 1988, “Jarka Svetla, Veliki Grad”, Michael J. Fox glumi službenika za proveru činjenica koji radi za “veliki njujorški magazin”. Izvor: Wikipedia, uz dozvolu.

U decenijama nakon 1980., većina studija za vesti širom sveta nisu mogla da priušte, ili jednostavno nisu mislila da je potrebno, da imaju odeljenje za proveru činjenica, ili samo jednog zaposlenog koji bi proveravao činjenice i igrao ulogu đavoljeg advokata u redakciji.

Međutim, potreba za proverom činjenica nije nestala. Ova potreba je ustvari narasla pošto su nove tehnologije donele nove oblike medija koji više pogoduju širenju raznih vrsta dezinformacija. Veliki deo informacija koje se šire na internetu, čak i sa stranica vesti, nije proveren, pošto one jednostavno kopiraju-postavljaju, ili, u nekim slučajevima, prave plagijate — “klika-dostojan” sadržaj koji su drugi sakupili. Političari, naročito populisti skloni manipulativnim taktikama, su prihvatili ovu novu medijsku okolinu tako što su sklopili saveze s tabloidskim tajkunima ili sami postali vlasnici medija.

U posljednjih nekoliko godina pokrenute su snage da se ispuni potreba za političkom proverom činjenica. Ona dolazi iz dva opšta smera. Prvi uključuje novinare koji su, nakon godina na terenu, takođe otišli u naučne ustanove, u nastojanju da održe standard svoje struke. Drugi uključuje organizacije civilnog društva koje imaju za cilj da koriste nove tehnologije za pokretanje demokratske reforme tako što će prisiliti svoje vlade da postanu više transparentne i odgovorne, čime se suprotstavljanju korupciji. Niz takvih projekata se pojavo širom sveta i oni kombinuju građanski aktivizam i razvoj medija.

Postojanje inicijativa za proveru činjenica; na temelju baze podataka laboratorije Duke Novinara, koje su ukljucene u nedavno pokrenute internet stranice. Karta: Alexios Mantzarlis, koristi se uz dozvolu.

Zelene površine predstavljaju zemlje u kojima postoje inicijative za proveru činjenica, na temelju baze podataka laboratorije Duke Novinara, koje su uključene u nedavno pokrenute internet stranice (jun 2016). Karta: Alexios Mantzarlis/Poynter, koristi se uz dozvolu.

Više od 100 službenika koji proveravaju činjenice iz 40 različitih zemalja je učestvovalo na nedavnom Globalnom samitu o proveri činjenica u Buenos Airesu, Argentina (#GlobalnaČinjenica3, 9-10 jun). U organizaciji američkog Poynter Instituta, okupljanje je takođe poslužilo da ojača Poynterovu Međunarodnu mrežu provere činjenica. (Činjenica: Bio sam prisutan na ovom samitu, kao predstavnik Fondacije Metamorfoze, koja vodi dva takva projekta u Makedoniji: IstinoMetar i Služba za proveru činjenica u medijima.)

Organizacije koje se bave proverom činjenica počinju s radom tako što postavljaju način rada koji služi kao plan za njihove analitičke proizvode. Jedna od ključnih rasprava na Globalnom samitu o proveri činjenica bila je o razvoju zajedničkog koda načela koja bi gurnula službenike koji proveravaju činjenice ka još većoj transparentnosti i učvrstila poverenje čitalaca u alat provere činjenica.

Provera činjenica na TV-u kao sledeći cilj

Glavna publika za aktivnosti u proveri činjenica se nalazi na internetu. Istraživanja u Makedoniji sugerišu da je ciljna grupa za takav sadržaj visoko obrazovane mlade osobe. Medutim, globalno gledano, ova demografska kategorija predstavlja samo jedan deo glasačkog tela. Da bi došli do šire publike, projekti provere činjenica sarađuju s drugim vrstama medija.

Neki od projekata provere činjenica su napravili prvi korak u medij koji je još uvek dominantan u pravljenju mišljenja kod starije i manje obrazovane populacije – televiziju. Postoji nekoliko uspešnih primera, kao što je španski El Objetivo i italijanski Virus. Uz podršku koja omogućava visok kvalitet proizvodnje, ovi primeri pokazuju da provera činjenica može da bude privlačan oblik učenja i zabave.

Ono što je najvažnije, učesnici takvih inicijativa su spremni da podele svoje znanje. Maja 2016. godine, producenti najpopularnijih evropskih televizijskih emisija koji su uključeni u proveru činjenica o istinitosti javnog govora, zajedno s urednicima i novinarima iz regionalnih inicijativa za proveru činjenica su se okupili u Sarajevu na radionici, kao deo godišnje POINT Konferencije. Nevladina organizacija Zašto Ne, organizator konferencije (koji takođe vodi bosansku verziju IstinoMera), je snimila kratak on-line dokumentarni film koji kratko prikazuje različite aspekate provere činjenica na TVu.

U ovom videu Alexios Mantzarlis iz Poyntera objašnjava da je cilj da se pomogne službenicima koji proveravaju činjenice da “prevedu ono što rade na internetu u materijal koji je zanimljiv na TV-u. . . . Prema tome, važno je da se napravi nešto što će stići do ljudi koji su ionako znatiželjni i traže ovu vrstu provere, ali ga ne bi dobili na neki drugi način.”

Patrick Worrall sa Kanal 4 Provera-Činjenica je objasnio da:

Provera činjenica nam je potrebna iz nekoliko razloga. Jedan od njih je taj da političari lažu, nažalost. Uvek su to radili, i nastaviće to da rade. A ljudi koji sede kod kuće često žele da provere ono što im političari pričaju, ali nemaju vremena i opreme da bi uradili tako težak posao. Zato ljudi poput nas treba da izađu i provere činjenice. A mi znamo, postoji neki dokaz, da kada se redovno proveravaju činjenice kada su ljudi u javnom životu u pitanju, oni postaju iskreniji, oni postaju oprezniji o tome šta govore u javnosti.

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.