- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

The New York Times se pridružuje graji da se promeni politika prema Kubi

Kategorije: Južna Amerika, Karibi, Kuba, Građanski mediji, Međunarodni odnosi, Politika
Concierto Paz sin Fronteras, celebrado en La Habana en 2009

Koncert “Mir Bez Ganica”, održan u Havani 2009 godine. Fotografija: Juventud Rebelde, koristi se uz dozvolu. 

The New York Times je pojačao svoju kritiku protiv američke spoljne politike prema Kubi uz seriju uvodnika [1] objavljenih od 11 oktobra. 

Ove moćne novine su opisale stanje odnosa između SAD i Kube, kao “sumorno,” i pozvale predsednika Barack Obamu da “dobro razmotri pitanje o Kubi, gde bi veliki pomak u politici mogao da proizvede značajan uspeh spoljne politike” njegove administracije.

Na primer, članak urednika lista [2] uz naslov “Kubanski odliv mozgova, zahvaljujući SAD-u”, oštro kritikuje dvostruke standarde SADa, koje sa jedne strane hvale ovu zemlju na Karibima zato što šalje kubanske lekare za lečenje pacijenata zaraženih ebolom u Zapadnoj Africi, ali sa druge strane sprovodi javnu politiku koja “lako [omogućava] medicinskom osoblju koji radi u inostranstvu to prebegnu.”

Više od 1.278 kubanskih zdravstvenih radnika koji rade na zvaničnim zadacima u inostranstvu su dobili dozvole da se nasele u SAD 2014 godine, u okviru ovog programa koji pruža “priliku da se napadnu glavna diplomatska sredstva ovog ostrva, uz sramoćenje Kastrovog režim, prema The New York Timesu. 

"La fuga de cerebros en Cuba, cortesía de EEUU", editorial de The New York Times. [3]

Uvodnik u The New York Timesu.

Stranice za mišljenja | Redakcija
Kubanski odliv mozgova, zahvaljujući SADu
Uređivački odbor, 16 novembar 2014

Kako ovaj list piše:

Po prvi put u više od 50 godina, promenljiva politika u Sjedinjenim Američkim Državama i promena politike na Kubi bi mogle da utiču da opet bude politički izvodljivo da se uspostave formalni diplomatski odnosi i ukloni besmisleni embargo. 

Istraživanje [4] u koje je bilo uključeno 2.000 američkih građana, koje je u februaru 2014 godine objavio Atlantski Savet, međunarodni poslovni savetodavac, pokazuje da je većina Amerikanaca spremna za promenu politike prema Kubi, uključujući i one koji žive u državi Florida, koja se nalazi na oko 100 milja (160 kilometara) od ove ostrvske zemlje koja je i dom najvećem broju Kubanaca van Kube. “Ovo je ključna promena u vezi sa onim što je bilo,” navodi se u izveštaju. “Kuba je nekada bila tvrdoglava zato što je i Florida bila tvrdoglava. Ova anketa navodi da to više nije istina.” 

Prema istraživanju, 56% Amerikanaca i više od 60 odsto stanovnika Floride podržavaju promenu u politici prema Kubi. Dok je podrška za promenu politike češća kod demokrata i nezavisnih, većina republikanaca se takođe zalaže za normalizaciju odnosa. 

Prema istraživanjima javnog mnjenja, The New York Times sugeriše da bi “Obamina administracija trebala da ukloni Kubu sa liste Stejt departmenta zemalja koje sponzorišu terorističke organizacije.” Kuba je postavljena na ovu listu još 1982 godine zbog pružanja podrške pobunjeničkim pokretima u Latinskoj Americi, veze koja više ne postoji. “Američki zvaničnici priznaju da Havana igra konstruktivnu ulogu u sukobu u Kolumbiji tako što je domaćin mirovnih pregovora između vlade i gerilskih lidera,” navodi list. 

Pored toga, ove novine pozivaju na okončanje embarga, obnavljanje diplomatskih odnosa, podržavanje SAD kompanija koje su zainteresovane za telekomunikacioni sektor na Kubi, razmena SAD preduzetnika [5]Alan Grosa za tri kubanska špijuna koji su bili zatvoreni u SAD više od 16 godina, kraj [6] tajnih projekata za zbacivanje vlade koje finansira USAID i traganje za “načinima da se osnaže obični Kubanci tako što će se proširiti studijski programi za studiranje u inostranstvu, profesionalne razmene i ulaganja u nove male firme koje se pojavljuju na ostrvu.” 

Jedan od mogućih pristupa bi se mogao pojaviti tokom sedmog Samita Amerika, sastanka na visokom nivou lidera širom Severne, Centralne, Južne Amerike i Kariba. Nakon što je izbačena 1962 godine, Kuba je sada pozvana da učestvuje na ovom sastanku koji je zakazan za april 2015 u Panami, što je potez za koji potpredsednica Paname i kancelarka Isabel de Saint Malo smatra [7] da je u skladu sa “pozicijom koju Panama zastupa, a to je da njena spoljna politika promoviše dijalog i dogovor.”

“Obamina administracija je sumnjičava oko prisustva Kube na sastanku i gospodin se nije obavezao da prisustvuje,” kako piše The New York Times. “On mora — i on bi trebalo to da vidi kao priliku da stvara istoriju.”