- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Starosedeoci u Brazilu se suprotstavljaju državnom razvoju

Kategorije: Brazil, Građanski mediji, Istorija, Manjine i rase, Protesti, Razvoj, Urođenici

Ovaj post je deo našeg posebnog pokrivanja Dossiê Belo Monte [1](Dosije Belo Monte) i Prava Starosedelaca [2].

[Svi linkovi vode na stranice na portugalskom jezik, osim ako nije drugačije navedeno.]

Pošto Brazilska ekonomija ide nezadrživo napred u velikim građevinskim projektima, mnogi starosedeoci su ostali bez domova zbog razvoja.

Ovaj pritisak zemlje gladne ekonomije, na čijem je čelu predsednik Brazila Dilma Rousseff, sastoji se od izgradnje puteva, rudarstvo, hidroelektrane, i iskorišćavanje prirodnih resursa. Sve je to dovelo do nasilnih sukoba između aktivista i policije širom Brazila. Rousseffovu politiku o starosedeocima kritikuju [3] stručnjaci [4] i aktivisti [5] koji ističu da za takav razvoj [6] starosedeoci moraju da plate svojim teritorijama.

Neki naučnici, kao Idelber Avelar [7] idu tako daleko da smatraju da je Rousseffova vlada veoma nazadovala [8] po pitanju prava starosedelaca od kada je u zemlji završena vojna diktatura, kada je država mučila i ubijala [9] stotine starosedelaca. Postoji slučaj od 2,000 njih iz plemena Waimiri-Atroari [10] koji su nestali preko noći, zato što su se našli na putu “napretka” ili tzv. “brazilskog ekonomskog čuda [11]“.

Izgradnja hidroelektrane

Nedavna izgradnja hidroelektrane Belo Monte [1]možda pruža najbolji primer nasilja nad starosedeocima u ovoj zemlji.

02 maja, 2013, zajednice nastanjene u dolini reke Xingu [12], a to je glavna reka na koja se radi, protestvali su protiv ovog projekta tako što su zauzeli gradilište [13]. Tada je, oko 200 domorodaca iz raznih plemena izdalo proglas [14]kojim osuđuju nasilje kojem su podvrgnuti:

Uperili ste oružje na nas. Vi okupirate naše teritorije s vojnicima i ratnim kamionima. Vi prouzrokujete da ribe nestaju. Vi pljačkate kosti starih, onih koji su zakopani u našoj zemlji.

To radite zato što se bojite da nas čujete. Nećete da čujete da mi ne želimo branu, da čujete zašto ne želimo branu.

Canteiro de Belo Monte ocupado em 6 de maio de 2013. Foto de Paygomuyatpu Munduruku, sob licença CC by-sa 2.0 [15]

Zauzimanje BM gradilišta se desilo, 06. maja 2013. Foto: Paygomuyatpu Munduruku, Uz licencu CC BY-SA 2.0.

Starosedeoci, koji su zauzimali branu tri dana [16], dobili su podršku [17] od oko 3,000 građevinskih radnika, kojima je bilo zaprećeno da će izbugiti posao [18] a oni su i organizovali štrajkove u kojim su osuđivali loše uslove za rad i smeštaj. Neki radnici su optužili i Consórcio Construtor Belo Monte (konzorcijum odgovoran za Belo Monte brane) i nacionalne snage zbog toga što su oteli [19] radnike, čvrsto se obračunali sa demonstrantima [20] i počinili ubistvo [21].

Novinar Ruy Sposati je osudio nasilje nad novinarima na licu mesta, i kritikovao je projekat u postu koji je Idelber Avelar podelio na Facebooku [22]:

Nije beznačajno. To je prokletstvo za novinare zbog policijskog aparata države na gradilištu gde se obavljaju najskuplji radovi u istorijiji Brazila pod punom demokratijom,….[projekat brane] radi se državnim novcem, uz rezultate koji će imati ozbiljne posledice na ljude i okolinu, uz sićušne dokaze o korisnosti, [meta] brojnih optužbi zbog kršenja zakona, a ovog vikenda [4-5 maj], neverovatna novost uz novinare koje je policija izbacila, u vremenu pune demokratije. Treba podsetiti da je budžet za Belo Monte prvenstveno bio 4,5 milijarde brazilski reala (2 milijarde US dolara), a do sada je potrošeno skoro 30 milijardi reala (13 milijardi US dolara).

Indígenas invadem canteiro de Belo Monte. Foto de Ruy Sposati, usada com permissão. [13]

Starosedeoci zauzimaju gradilište Belo Monte. Foto: Ruy Sposati, koristi se uz dozvolu.

Grupe starosedelaca su porekle da je brazilska obaveštajna agencija špijunirala pokret Xingu Vivo [23].

Pripadnici Munduruku naroda u severnoj državi Pará, su takođe protestovali [24] protiv prisustva snaga nacionalne bezbednosti i armije, 22. marta 2013. Snage bezbednosti su ušle na njihovu teritoriju da bi dale garanciju da 80 istraživača [25] Ministarstva rudarstva i energetike mogu sigurno proceniti izglede za hidroelektranu na reci Tapajós – jedinog glavnog rečnog toka [26] na kome nema brana. Ovaj plan postavljanja brana u regiji se zove operacija Tapajós [27] i do daljnjeg je odložena. Narod Munduruku nastavlja [25] da protestuje.

Pored toga, pripadnici Munduruku naroda su potvrdilu da predstavnici brazilske vlade nisu došli na sastanak koji je bio zakazan za 25. april, 2013 i da su iskoristili policiju kao sredstvo zastrašivanja, kako je izvestio [28] novinar Ruy Sposati dok je intervjuisao Waro Candido, predsednika Zajednice Pusuru, predstavničko telo starosedelaca, u članku objavljenom na internet stranici Starosedilačkog Misionarskog Veća (CIMI):

Assembleia Munduruku em Jacareacanga. Foto de Ruy Sposati, usada com permissão. [29]

Munduruku skup u gradu Jacareacanga. Foto: Ruy Sposati, Koristi se uz dozvolu.

Jedan starosedelac je rekao da je tokom tri dana grad Jacareacanga [30] bio opkoljen. “Vlada je ovde dovela više od 200 policajaca, ljudi iz grada su videli kako dolazi najmanje sedam kamiona, helikopter, avion, kamion, auto. Bilo je baš kao i u Itaitubi [gde je počela Operacijan Tapajós [27]]”, objašnjava [Candide Waro]. “Zahtevali su proviziju [od domorodačkih vođa] da napuste selo, i da se sastanu u centru grada, punom policije. I tako smo rekli ne, to je odluka koju je doneo naš narod tokom okupljanja na kojem smo želeli da se sastanemo sa vladom, ali to se mora dogoditi na našoj zemlji bez policije “[kaže Waro]. “Predstavnici vlade su rekli da se boje napada, a gradski službenici su rekli da će se lično postarati za sigurnost svih predstavnika vlasti. A onda su rekli da bi došli samo uz prisustvo Nacionalne avijacije i Savezne policije, da im je tako rekao Gilberto Carvalho [glavni ministar Glavnog Sekretarijata Predsedništva Brazila ” [kaže Waro].

Brazilska vlada je, s druge strane, objavila [31] poruku na službenim stranicama Glavnog Sekretarijata Predsedništva, gde kaže da su predstavnici vlade prisustvovali sastanku održanom 25. aprila 2013. Pripadnici Munduruku naroda su u otvorenom pismu negirali da je taj sastanak održan [32]:

Zahtevamo da vlada prestane da nas deli i manipuliše nama, tako što pritiskuje naše vođe, poglavice ili gradske službenike pojedinačno. Pamtimo da oni koji službeno reaguju na naše ljude su organizacije Munduruku udruženja pod nazivom Pusuru i Pahyhy, grupe koje predstavljaju sve Munduruku zajednice. […]

Takođe zahtevamo da nam se garantuju naša ustavna prava, a da se ne koriste kao žeton u pregovarima. I potvrđujemo: mi smo protiv brana i želimo da sve naše reke budu slobodne. I borićemo se za njih.

Pripreme za FIFA Svetski Kup 2014 i za Olimpijske Igre 2016

U martu 2013 u Rio de Janeiru, brazilska policija je nasilno isterala grupu starosedelaca iz bivšeg muzeja starosedelaca koji su oni bili okupirali, poznat kao Naselje [33] Maracan, da bi napravili mesto [34] za šetnju za fanove tokom Svetskog Kupa 2014 i na kraju za Olimpijski Muzej [35].

26 aprila, 2013, bilo je više demonstracija [36]protiv tog iseljenja. YouTube korisnik patrickgranja [37] je postavio video koji prikazuje kako su policajci agresivni prema demonstrantima:

Indígenas despejados da Aldeia Maracanã sob as ordes da presidente Dilma Rousseff, do governador do Rio Sérgio Cabral e do bilionário Eike BAtista, futuro dono do espaço. Cartum de Carlos Latuff, uso livre. [38]

Predsednik Dilma Rousseff, u društvu državnog guvernera Rio de Janeira Sérgio Cabral i gradonačelnika Eduardo Paes, posmatra kako uklanjaju pripadnika starosedelaca iz Maracana Naselja, zajedno sa maskotoom Svetskog Kupa 2014 i milijarderom Eike Batistom, koji je vlasnik kompanije koja je deo konzorcijuma koji je dobio privatizaciju Maracana kompleksa. Crtež: Carlos Latuff, Slobodno se može koristiti.

“Seoski” lobi

U saveznoj državi Mato Grosso do Sul [39], Guarani-Kaiowá, druga po veličini grupa starosedeoca u Brazilu, i dalje se [40] bori protiv masakra počinjenog od strane napadača, policije i velikih državnih vlasnika koji se u zemlji nazivaju ‘seljani’. Oni plaćaju zbog [41] interesa u vezi imanja sa stokom, šećernom trskom i sojom u regiji [42] i preti im opasnost od gubitka zemljišta već određenog kao rezervoar zbog lobija koji vode seljani u Kongresu.

U aprilu 2013, stotine starosedelaca je upalo u narodni kongres [43] u znak protesta protiv predloženog ustavnog amandmana (PEC 215 [44]) koji bi premestio vlast nad zemljom starosedelaca iz izvršne vlasti onima iz zakonodavne. Uz snažan uticaj lobija seljana u Kongresu, grupe starosedelaca strahuju da bi izmene i dopune mogle da postave put za rančere koji će uzeti veće parče njihove zemlje.