- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Kazna šibanjem spikerki na muslimanskoj TV u Indiji zbog ‘necivilizovanog’ komentara o Feredži

Kategorije: Južna Azija, Indija, Digitalni aktivizam, Ljudska prava, Manjine i rase, Mediji i novinarstvo, Politika, Protesti, Sloboda govora, Umetnost i kultura, Žene i ravnopravnost među polovima

Spikerka na popularnom televizijskom kanalu na malajamskom jeziku u južnoj indijskoj državi Kerala se nalazi pred talasom kritika, pošto je muslimansku praksu da žene nose veo nazvala “necivilizovanom” ali i oblikom ugnjetavanja.

Fousiya Musthafa [1], muslimanka o kojoj se ovde radi, je govorila o svakodnevnim teškoćama muslimanki u programu India Vision (Indijska Vizija) [2] 09 aprila, 2013 kada je rekla da je feredža, ili praksa skrivanja i odvajanja polova, okrutna, posebno za žene koje su udate a žive svoje živote kao udovice pošto su njihovi muževi daleko od kuće i rade na Bliskom istoku. Dodala je:

Čak i uz sve ove moderne aparate, tokom ovog vrućeg leta ovde, te žene moraju nositi necivilizovani purdah.

Oko četvrtine stanovništva [3] u Kerali su muslimani, a više od polovine su Hindui. Urednik Indijske Vizije je izdao maglovito objašnjenje [4] da je došlo do nekog nesporazuma oko scenarija, uz to da je uredništvo zanemarilo neke nepotrebne linije u njemu.

Grupa muslimanskih žena s plakatom tokom protesta u Kerali. Slika: Aji Jayachandran. Autorsko Pravo: Demotix (8/12/2011) [5]

Grupa muslimanskih žena s plakatom tokom protesta u Kerali. Slika: Aji Jayachandran. Autorsko Pravo: Demotix (8/12/2011)

Muslimanke u Kerali, koje poseduju najviši stepen obrazovanja među [6] ostalim muslimankama u Indiji, počele su tek nedavno da nose veo [7]. Pre nekih 20 godina, iako su se haljine kod muslimanskih žena razlikovale po boji i stilu od drugih verskih grupa, nikada nisu nosile purdah koji ih potpuno pokriva. Neki primećuju da je dolazak radnika iz Kerale na Bliski Istok uticao na veće prisistvo purdahe kao moderne odeće u Kerali. Takođe, možda su prelazak na islam poznatog pisca i pesnikinje iz Kerale, Kamala-e Surayya tokom njenih kasnijih godina, kao i slavljenje purdahe, povećali popularnost vela [8].

Međutim, ovaj trend je naišao na otpor nekih grupa muslimanki u Kerali, koje nisu htele da se pridržavaju takvog načina odevanja. Jameela K, profesorica matematike [9] na Sullamussalam Orijentalnoj Srednjoj Školi u oblasti Malappuram je suspendovana zato što je odbila da nosi purdahu ili zeleni ogrtač, kako je propisala škola.

A i inženjerka aeronautike Reihana Kazi [10] je zatražila zaštitu od suda pošto su neke molbe njenih rođaka da nosi purdah došle uz pretnje smrću.

Nakon izjave koju je dala Fousia Musthafa o velu, Facebook je bio preplavljen snažnim komentarima i postovima protiv nje, gde su je napadali pogrdnim rečima i vređali je verbalno. Napisan je Facebook post koji podržava purdah [11] i koji je sa novinarima podelio verbalno zlostavljanje i vređanje koje je pretrpela, a 1,986 korisnika je podelilo taj post.

Sreeja Neyyattinkara protestuje [12] protiv ovakvih napada:

Čak i ako je nešto dobro ili loše, samo zato što je to rekla žena, da li vam je neki prorok dao pravo da je zlostavljate?

Latheef Arinjira [13] koja je podelila isti post koji je napao novinarku, traži podršku:

dragi brate, molim te pročitaj ovaj post. Zarad privremene dobiti naša kultura je ukaljana ovim kanalom (Vizija Indije). Molim te protestuj protiv toga.

Većina komentara na FB-u je uglavnom zlobna i ne mogu se objaviti. Međutim, bilo je tu i usamljenih glasova koji su branili purdah i koji su zauzeli objektivniji pristup prema tom pitanju.

Ahmed Niyaz piše kao komentar [14] koji se odnosi na raspravu o tom pitanju na G+:

Hidžab je samo deo kulture muslimanki. Ranije su u Kerali muslimanski vernici pokrivali svoje glave. Tačno je da je purdah novina i Kerala muslimani se više okreću islamskim ikonama i kulturi. Sve je to u okviru ustava. Od dva para odeće, došli smo do mnogo izbora.
Nekada žene u Kerali nisu mogle pokriti svoj gornji deo tela, a tanas nose džins. Baš tako, ne možemo kontrolisati da li će žene nositi farmerice ili purdah. Nema puno ozbiljnosti u onima koji podržavaju zahtev protiv purdah-e i možda su zato vernici sumnjičavi prema njihovim namerama, i zato su jaki u svojim zahtevima.

Ali Shahina Nafeesa [15], novinarka, muslimanka u Kerali, je dovela u pitanje izbor koji obično muslimani, i muškarci i žene, prihvate kada je nošenje purdah-e u pitanju:

Ja nemam problema s tim ako neko nosi purdah ili ne. To ne utiče na moje raspoloženje. Primećujem da mnogi podržavaju da žene “izaberu” da nose purdah. Dobro. I ja imam svoj izbor. Ja ne volim da nosim purdah. Moj izbor je da nosim žutu majcu i crveni šorts. Molim vas da mi se pridružite i da podržite moj izbor.

U drugom postu na FB-u, Rejesh O Positive se pita [16] gde se tačno nalazi taj izbor da se nosi verska odeća:

Ako neko govori ženama da imaju pravo da iazberu šta će da obuku unutar njihove vere, to je kao da govorite ljudima u zatvoru da imaju izbor kada je u pitanju nošenje odeće koju im daju vlasti u zatvoru.

Izgleda da je u Kuranu, prorok predvidio sve ove polemike:

Kada ja odem, neće biti većeg izvora haosa i nereda za narod nego žene.

To je tačno, imajući u vidu nedavnu raspravu oko verskog morala i žena. Evropa i ostatak sveta su još uvek pod utiskom događaja koji je organizovala feministička grupa FEMEN za proslavu “Međunarodnog Toples Džihad Dana [17]” s ciljem da se podigne svest o Amina Tyler [18], 19-ogodišnjoj članici FEMEN-a koja je izazvala veliku buku u Tunisu zato što je pozirala u toplesu sa sloganom “Nosite Se i Vi i Vaš Moral” koji je bio napisan na njenim grudima.

Ova grupa upotrebljava kontraverzni model, a neke muslimanke su čak i odbile FEMEN-inu podršku tako što su organizovale anti-protest u kome su poručile da im ne trebaju golišavi protesti i imperijalistički pristup rešavanju vlastitih problema.

Muslimanske feministkinje kao što su Qasim Amin i Fatima Mernissi su naširoko pisale o moralnim kodovima za oblačenje za žene i to su povezale sa potiskivanjem žena od strane patrijarhalne prirode religije.

Aktivista i pisac Arundhathi Roy je napisala u eseju za Outlook India (Pogled na Indiju) prošle godine: [19]

Prisiljavanje žena da ne nose burku ne znači njeno oslobađanje, već se tu radi o njenom skidanju. Prisiljavanje da je ne nose je isto toliko loše kao i prisila da to rade.

Daly, bloger [20], je povezala ovu pitanje kulturne osetljivosti kao oblik patrijarhata u raspravi o purdah-i u blogu pre sedam godina:

Feredža se slavi kao kulturni simbol, i to radi patrijarhalni sistem. Pošto se slavi, onda se kaže da se koristi kao sredstvo protiv imperijalizma. Onda mi moramo da upitamo zašto se samo ženska odeća koristi kao simbol protiv imperijalizma i zašto samo žene treba da zaštite ovu kulturu. Da bi se umanjilo jedno zlo, koristi se drugo. Čak i ako je imperijalizam gotov i ne postoji više, žene sa feredžama još uvek su tu.