Promiskuitet: Slika Brazilskih Žena u Inostranstvu?

[Svi linkovi vode na stranice na portugalskom jeziku, osim kada je drugačije naznačeno.]

U televizijskoj emisiji “Justiça Cega?” (Slepa Pravda), koji se prikazuje na portugalskoj mreži RTP, predsednik Portugalske Pravne Komore, Marinho Pinto, tvrdi da su “prostitutke jedna od stvari koje Brazil najviše izvozi, među ostalim stvarima.”

Pinto je ovo izjavio kao deo komentara o slučaju Catarina Migliorini, Brazilke koja je prodala svoju nevinost za gotovo €600,000 japanskom biznismenu Natsu. Marinho Pinto tvrdi da Brazilska vlada “tereti mladu ženu za prostituciju”, a Kancelarija Ministra Unutrašnjih Poslova u stvari namerava da kazni organizatore “Traže se Device” zbog trgovine ljudima i prostitucije.

Bilo je dosta ogorčenih reakcija na Pintovu izjavu na Facebook-uTwitter-u u raspravi #justicacega. Poruke su ostavljene na Facebook zidu brazilskog Ministarstva spoljnih poslova, i u njim se traži da i ministarstvo i Udruženje doseljenika i feministkinje zauzmu stav.

Brazilsko Udruženje Lisbon (CBL), zajedno s Lusophone, Kulturno i Građansko Društvon (ALCC), Udruženje CommuniDária i Ženska Unija – Alternativa i Odgovor (UMAR), objavili su članak kao odgovor:

Nesretno izvršavanje ovoga je smanjilo i povećalo sliku seksualnosti brazilskih žena od strane ljudi na visokim položajima, poput dr. Marinho Pinto, i ima ozbiljno skriveno značenje za svaku od žena iz Brazila koje žive u Portugalu. Česti su slučajevi seksualnog zlostavljanja, posao i društvena diskriminacija, teškoće da se dobije pristup stanovanju, i nasilno ispitivanje u vazdušnim lukama i policijskim stanicama.

Kancelarija Sekretarijata Ženske Politike, jedan od predsedničkih kabineta koji je odgovoran za izradu i koordinaciju javnih politika u vezi sa ženama iz Brazila, je reagovala navodeći da je ambasador Brazila u Lisabonu već izrazio zgražanje brazilske vlade nad izjavom predsednika Portugalske Pravne Komore.

U pisanom odgovoru, Marinho Pinto je rekao da je posledica njegove izjave “bila šokantna jer je to istina”, a on tvrdi da je njegov komentar bio upućen brazilskim prostitutkama koje su žrtve trgovine ljudima u Portugalu.

A Google search for "Brazilian women" reflects the stereotype the country's women face.

Google pretraživanje za “Brazilske žene” odražava stereotip sa kojim se žene u ovoj zemlji suočavaju.

Izjava Marinho Pinto-a nas vraća u polemičku raspravu o slici koju brazilske žene imaju u inostranstvu. Nije neuobičajeno pronaći žene Brazila minimalno obučene i fotografije sa Karnevala ili sa plaže.

“Novinari i strani mediji uvek nastoje da predstavljaju brazilske žene s određenim stepenom zlobe, uz višak predrasuda i preteranu generalizaciju,” navodi članak objavljen u Observatório Mídia & Política (Nadgledanje Medija i Politike) koji je napisala Katia Belisario, profesor u Školi Komunikacije na Univerzitetu Brasília i doktorski kandidat u novinarstvu i društvu:

Stereotipno opisivanje uz predrasude od strane medija može dovesti do sramnih posledica i za sliku brazilskih žena u inostranstvu i za Brazil uopšte.

U svom blogu, Brazilka Melissa Rossi je napisala o svom iskustvu u Italiji i kako su lokalni mediji bili puni predrasuda u tretiranju njenih koleginica, brazilskih žena:

Nikada nisam pročitala nijedan članak [u] italijanskim medijima koji ne sputava sliku brazilskih žena, često pribegava uvredljivim stereotipima, koji ih prikazuju kao lepe, ali glupe.

Performance art entitled "Stamping" by graphic designer Janaína Teles

Predstava pod nazivom “Carimbada” (Žigosanje), grafičkog dizajnera Janaína Teles na njenom blogu Corpo des-mapeado (Skidanje oznaka sa Tela) “Ja koristim žig kao objekat koji obeležava i označava tela drugih baš kao i naše…. On je svedok činu samo-spoznaje od strane ove žigosane i stereotipne žene koja pravi put ka šansi da dobije novo značenje i identitet.”

Februara 2012, Claudia M. Vieira, pravnica i profesor studentima za master na međunarodnom pravu i međunarodnim odnosima na Univerzitetu Lisbon, je napisala na stranici Sair do Brasil (Napuštajući Brazil) o posledicama predrasuda i discriminacije protiv žena Brazila u inostranstvu:

Situacija je tako ozbiljna da se i same Brazilke menjanju u svom ponašanju. One koje već neko vreme žive van Brazila se više i ne smeju prirodno, ne zezaju se, ne oblače odeću koju vole, a sve to zbog straha da će patiti zbog predrasude. Na kursu za mastera na Univerzitetu Lisbon, zatekla sam neke studentkinje koje su pričale uz portugalski akcent da bi ih prihvatili, navodeći das ih tako Portugalke bolje razumeju.

U međuvremenu, septembra 2011 dok je radila na svom doktoratu o opisivanju Brazilskih žena u Portugalskim društvenim medijima, Mariana Selister je započela Javni Proglas Brazlskih Žena (@MBrasileiras) kao odbacivanje predrasuda sa kojima se susreću Brazilke u Portugalu:

Sramota prevelike seksualnosti potiče od istorijskog koncepta žene u kolonijama kao seksualnog objekta, seksualne robinje, koje su označavale egzotičnost i čudnu seksualnost. Setite se, na primer, tužnog iskustva Saartjie Baartman iz Južne Afrike, koja je u 19 veku bila izložena u Evropi kao simbol neverovatne seksualnosti. U Portugalu su se ove slike razvile još u kolonijalnim vremenima, ali se one održavaju u društenim medijima danas.

Završavam uz poziv koji je još uvek aktuelan i veoma potreban:

Zahtevamo da se vlasti pridržavaju odredbi Komiteta za Uklanjanje Diskriminacije protiv Žena (CEDAW), koji su potpisale i Portugal i Brazil, kao i Memoranduma Razumevanja između Brazila i Portugala u vezi sa Promocijom Jednakosti Polova, u kojem se ove zemlje “slažu da će ujediniti snage u poboljšanju sprovođenja mera koje su neophodne za uklanjanje diskriminacije prema ženama u obe ove zemlje.”

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.