- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Holandija: Praznična sezona slavlja, kostimi… i rasizam?

Kategorije: Zapadna Evropa, Holandija, Istorija, Manjine i rase, Protesti, Umetnost i kultura
Zwarte Piets in The Hague, The Netherlands, November 2010, by Flickr user Gerard Stolk (CC-BY-NC) [1]

Crni Pitovi u Hagu, Holandija, novembar 2010, od strane korisnika Flickr-a Derarda Stolka (CC-BY-NC)

U zimskom periodu u Holandiji, lik pod imenom Zvarte Piet [2] (Crni Pit) prati Sinterklas-a [3] (Svetog Nikolu, originalnu inspiraciju za Deda Mraza [4]) na festivalu koji se slavi početkom godine, od 5. decembra uveče do 6. decembra ujutru uz slatkiše i poklone za svu dobru decu. Ovaj tradicionalni praznik je u rangu Božića, po važnosti.

U proteklim godinama je uloga Crnog Pita postala deo stalnih rasprava u Holandiji, jer su neki građani uvređeni praznikom za koji se nose kostimi sa licima obojenim u crno. Priča kaže da su Morsi saputnici Svetog Nikole, koji mu pomažu da odnese poklone deci kada stigne brodom iz Španije

Tradicija je i dalje popularna, iako su neki pokrenuli protest protiv onog što oni vide kao izlaganje rasizma. 12. novembra, 2011.godine protestant koji je nosio majcu na kojoj je pisalo ‘Zwarte Piet is racisme’ (Crni Pit je rasizam) je uhapšen [5] usred Dordrehta i izneo je optužbe za policijsku brutalnost [6]. Kampanja sa majcama ima svoj Tumblr blog [7] sa slikama i Fejsbuk stranicom [8] sa više od 800 članova .

Bloger na Stuff Dutch People Like [9] napisao je 2010 o tradiciji Crnog Pita [10]:

Znate da je ponovo onaj deo godine u Holandiji, kada vas pozdravljaju neki Holanđani na ulici, čija su lica potpuno crna, sa svojim afro perikama, jarko crvenim usnama i smešnim kostimima, sličnim klovnovskim.

Sinterklaas and Zwarte Piet [11]

Sinterklaas and Zwarte Piet, The Hague, The Netherlands, November 2008, by Zemistor (CC-BY-ND)

Holandski grafiti-umetnik i bloger BNE je postavio neke fotografije Crnog Pita, i postavlja pitanje: Da li je Holandski praznik Sinterklaason i tradicija “Crnog Pita” rasistička? [12]:

Ova “tradicija” je evoluirala tokom godina, delimično zbog povećanja protesta grupe koja smatra ove predstave uvredljivim. U današnje vreme, tvrdi se da je razlog za crno lice činjenica da su pomoćnici prolaze kroz dimnjake i kao rezultat, njihova lica su prekrivena garežom. Ali opet, ono što niko ne može jasno da objasni, je koja je to vrsta čađi koja ostavlja takvu “uniformu” i ravnomerno raspoređen ostatak. Ili još gore, zbog čega ovi “stanovnici dimnjaka” govore lažnim akcentom koji je parodija na govor crnačke populacije iz bivše holandske kolonije, Surinamija.

Antropolog i bloger Martijn de Koning iz CLOSER-a [13] objašnjava u Srećnom crnom slugi – tradiciju i rasizam u Holandiji: [14]

Ne očekujem promenu ove tradicije u skorije vreme. Međutim, treba imati u vidu da je Crni Pit konstrukcija, i izum koji se već menjao u istoriji. Sadašnja tradicija je izgubila mnogo negativnih konotacija, što je delimično pozitivno, ali negativna strana ja to što ovo čini rasizam prikrivenijim. Ipak, ja mislim da je Holandska tradicija sama po sebi idealna za učenje dece o rasizmu, kolonijalizmu i religiju tokom istorije. Možda će to biti početna tačka za neke promene u budućnosti?

Na web sajtu za putovanja Off Track Planet [15], Ana Starostinetskaja daje ovaj odgovor na pitanje, Šta je do k*ca Crni Pit? [16]:

Dakle, da li je Pit priča za decu ili rasistička figura? Ne garantujemo vam da postoji konačan odgovor. Mi ne tvrdimo da ova tradicija ne prikazuje crnce na rasistički način i da je razumljivo što amerikanci imaju najjača osećanja na ovu temu, zato što je Crni Pit vizuelno previše blizu onome što liči na rasističke korene. Ali amerikanci moraju takođe da shvate da nas naša istorija tera da primenimo ono što znamo o našoj rasističkoj prošlosti zasnovanoj na tradicijama koje ne moraju imati ništa zajedničko osim boje za lice. Iako to može biti rasistički u nekom smislu, mi nemožemo prosto da stavimo preko naše lične rasističke istoriju tradiciju druge zemlje, i kažemo da je to isto. U svakom slučaju, mi se nadamo da postoji sredina koja ne uključuje štrumfove, patuljke ili kompletnu Amerikanizaciju svetske tradicije.

Sinterklaas arrives by boat in Arnhem [17]

Sinterklaas arrives by boat in Arnhem, November 2011, by Bas Boerman (CC-BY-NC)

Na blogu Tiger Beatdown [18], ispod Flavijinog posta “Ako štitite rasizam tokom sezone crnih lica u Holandiji, bićete pretučeni i uhapšeni [19]” a Elfov komentar [20] odjekuje sledeće:

Pročitao sam vaš post pošto mi je potrebno da razumem zbog čega ja ne smatram ovu tradiciju rasističkom…“Robovi” ili “pomoćnici” ako se odnosite na njih bez podsmeha: ovo su paževi a ne klovnovi i oni nose finu odeću. oni ne paradiraju okolo polu goli sa koskom preko njihovih nozdrva kao neki divljaci (ili kao Džozefin Bejker [21] i njena banana suknja). … Kao “Tintin u Kongu [22]” Crni Pitovi su podsetnik prošlosti.. … Znam da je vrlo uvredljivo za crnce u Americi da vide bele ljude sa licima ofarbanim u crno (ali trebalo mi je da živim u SAD da bih razumeo zašto: period kada crncima čak nije bilo dozvoljeno da igraju njihove uloge u pozorištu). …Kao reperi koji su odlučili da poseduju reč na slovo N, mi možemo prosto da ignorišemo ovu tradiciju ako nam smeta, mene lično uopšte ne zanima. Pošto sam Afrikanac, ja ne vidim Crne Pitove kao crnce (oni ne liče na mene ili bilo koje druge Afrikance koje znam) … Da bi se osećali uvređeno zbog njih, stvarno morate da imate veoma bednu samo-procenu. Izvinite što sam bio politički nekorektan…