- Global Voices na srpskom - https://sr.globalvoices.org -

Peru: Položaj kečua jezika na internetu

Kategorije: Južna Amerika, Peru, Građanski mediji, Jezici i lingvistika, Tehnika, Umetnost i kultura, Urođenici

Kečua, ili runasimi, jedan je od prvih jezika Perua, ali se sumnja da je nastao polovinom prvog milenijuma naše ere. Danas, kako navodi Vikipedija [1]: „…ovaj jezik govori između 8 i 10 miliona ljudi i predstavlja najrasprostranjeniju lingvističku porodicu u Boliviji [2], Peruu [3] i Ekvadoru [4] posle porodice indoevropskih jezika [5].1.“ Isti taj izvor dodaje:

Hacia el siglo XV [6], el llamado quechua clásico [7] se convirtió en una importante lengua vehicular [8] del Antiguo Perú [9] y fue adoptado como lengua oficial por el Estado incaico [10]. Esta variante fue la lengua más importante empleada para la catequesis [11] de los indígenas durante la colonia. A inicios del siglo XX [12], el quechua sufrió un retroceso por el avance del español [13]a través de la escolarización del medio rural.

Oko 15. veka [14], jezik pod nazivom klasični kečua [7] postao je jedan od najbitnjih lingva franka [15]Antičkog Perua [16] i bio je prihvaćen kao zvanični jezik [17] Crastva Inka [18]. Ova varijanta jezika je bila najzastupljenija radi kateheze [11] indigenog stanovništva tokom kolonizacije. Početkom 20. veka [19], kečua je nazadovao zbog napretka španskog jezika [20] putem školovanja seoskog stanovništva.


Ustav [21] Perua (član 48) ga rangira kao zvanični jezik na teritoriji gde preovalđuje: Što je u Peruu, zapravo, čitava planinska zona ili peruanski Andi [22], ali njegov uticaj se oseća i u kastiljanskom kao i u nekoliko amazonskih jezika. Ipak, kada govorimo o kečua jeziku, govorimo i o raznim kečua dijalektima. U Peruu je to najpre “kuskenjo” od pet slogova, i “ajakučano” od tri sloga, mada razlike među njima nisu nepremostive [23], postoje i druge variajcije ovog jezika. Iako je bilo puno govora o diskriminaciji [24] pri upotrebi kečua jezika, ili o opasnosti od njegovog nestanka [25], ne dele svi to mišljenje [26].

Kečua je na internetu prisutan sa raznih strana. Verovatno najpoznatija verzija je pretraživač Gugl na kečua [27] jeziku. Takođe, Vikipedija ima svoju stranicu [28], koja broji 16 631 članaka na pomenutom jeziku. Isto tako, veb stranica Kečua na internetu [29] grupiše nekoliko izvora, isto kao i jezik runasimi [30]. Tekstovi u kojima se raspravlja o kečua jeziku, kao i snimci i „linkovi” za druge stranice na kečua i u vezi sa ovim jezikom, mogu se pronaći na stranici ¡Bienvenidos al Quechua! [31] (špa.). Na Slajdšeru možemo da pronađmo brojne prezentacije o različitim aspektima [32] kečua jezika.

Ako je u pitanju učenje kečua jezika, stranica Runasimi.org [33] sarži pomoć oko gramatike, kao i rečnik. Dok na stranici Runasimi.net [34] pronalazimo izveštaje komisije za standardizovanje kečua jezika. Veb strana Idioma kečua [35](špa.) podstiče njegovo učenje i sadrži razne snimke sa planinskim pričama pripovedanim na kečua jeziku. Takođe, postoji i kurs ovog jezika [36] akademije Jačaj, kao i Katoličkog univerziteta Perua [37].
Međutim, postoje i ljudi iz zajednice govornika kečua koji su preuzeli inicijativu da učine nešto na održavanju i pokretanju njegovog prisustva na internetu. To je slučaj i sa Noemi Viskardo, koja sa vojim dvojezičnim blogom Hablaquechua [38] (špa.) od 2005. dosta govori na ovu temu. Imao sam priliku da je intervjuišem [39] 2006. godine, gde mi je između mnogo toga, rekla šta za nju znači ovaj jezik:

El quechua para mi es connatural, es decir siempre estuvo presente desde que fui concebida, pues provengo de un pueblo bilingüe donde el común denominador es la comunicación oral en quechua, pese a que en mi casa mi padre prohibía que lo hablemos por el casi generalizado y errado concepto de la sociedad criolla de ese entonces, que era un lenguaje de los “indios”,

Za mene je kečua nešto prirodno, zapravo, od mog začeća, oduvek je bio prisutan u mom životu. Ja dolazim iz jednog dvojezičnog sela gde je zajednički imenitelj usmena komunikacija na kečua jeziku. Uprkos tome što je u mojoj kući otac zabranio da ga govorimo zbog generalizovanog i pogrešnog koncepta tadašnjeg kreolskog društva da se radilo o jeziku „indijanaca“.

Drugi blog u vezi sa kečua jezikom je od Dina Vele: Quechua nuestra lengua [40] (špa.)/ Kečua naš jezik. On, u jednom od svojih tekstova, govori o brojevima na kečua jeziku:

Las investigaciones que se han realizado sobre los números en quechua nos muestran que en el Antiguo Perú, los incas usaban el sistema decimal. Esto se ha podido determinar gracias a la interpretación de los quipus, los cuales están organizados de tal forma que los nudos nos muestran de acuerdo a su ubicación la representación de las unidades, decenas, centenas, etc. […] acercarnos a los números en quechua nos permite dar una mirada a nuestra historia y revalorar la importancia del runasimi. En este link, podremos apreciar un vídeo de una clase sobre los números básicos, con un alumno de 7 años que está aprendiendo el quechua cuzqueño, sujeto a las normas de la Academia Mayor de la Lengua Quechua.

Istraživanja koja su se izvršila u vezi sa brojevima na kečua jeziku nam pokazuju da su u Antičkom Peruu Inke koristile decimalni sistem. Ovo je moglo da se utvrdi zahvaljujući kipuima, koji su organizovani tako da nam čvorovi u skladu sa svojim mestom pokazuju jedinice, desetice, stotine, itd. […] Približavanje brojevima u kečua jeziku dopušta nam pogled na našu istoriju i da ponovo cenimo značaj runasimija. Na ovom linku možemo da pogledamo snimak o osnovnim brojevima, koje izgovara sedmogodišnji dečak, prema normama Više akademije kečua jezika.

Sa druge strane, Nensi Ajala putem bloga govori i o peruanskim medijima. Sa tog bloga, nazvanog Tukuy niraq willakuyjuna [41] (keč.), možemo da pročitamo kratku belešku [42] (špa.) jednog od njenih prvih postova:

A modo de comentario podemos mencionar que una de las características de este bello y dulce idioma es su carácter aglutinante, porque une o abraza dos o más palabras del Español utilizando sufijos, esto quiere decir que una oración de varias palabras en Español se puede expresar en una sola palabra, por ejemplo, la oración te quiero mucho se aglutina en la palabra quechua kuyakuykim.

Ako komentarišemo, možemo da spomenemo da je jedna od odlika ovog lepog i simpatičnog jezika njegova sposobnost povezivanja, jer ujedinjuje i spaja dve ili više reči nego što je slučaj sa španskim. To znači da jedna rečenica na španskom koja se sastoji od nekoliko reči, na kečua jeziku može da se izrazi jedno rečju. Na primer, Te quiero mucho (Mnogo te volim), na kečua se kaže kuyakuykim.

Post Lorene Čauke sa bloga Aljiiljanču [43] (špa.) pruža još više informacija. Na primer, primećuje se upotreba kečua jezika u svakodnevnom govoru Peruanaca:

los peruanos usamos más palabras en quechua de las que creemos. Y es que “cancha” proviene de la palabra quechua “Kancha”, que significa patio, corralón o solar. “Chiripa” quiere decir casualidad o azar en quechua. La expresión “pucho” viene de “puchu”, que en quechua significa residuo o sobrante. El nombre de la lotería más conocida del Perú, la “T'inka”, significa juego. Al gato se le conoce como “michi” y la palabra “yapa”, que es de uso popular entre los peruanos, significa aumento.

Mi, Peruanci, koristimo više reči na kečua jeziku nego što mislimo. Tako reč “cancha” (špa.) potiče od kečua reči “Kancha” i znači dvorište, paviljon ili hot house. “Chiripa” znači slučajnost ili nasumičnost na kečua. Izraz “pucho” dolazi iz “puchu”, što na kečua znači višak ili ostatak. Ime najpoznatijeg lotoa u Peruu, “T’inka”, znači igra. Reč “michi” predstavlja mačku, dok “yapa”, koja je veoma popularna među Peruancima, znači povećanje.

Neki drugi primeri blogova o ovom jeziku su: Runasimillapi [44], Runasimi ñawpa willana [45],Runasimi (Quechua) [46], runasimi qallarisun [47] (špa.). Takođe, postoje grupe i stranice na Fejsbuku kao što su Obožavaoci kečua (runasimi) jezika [48] (špa.) ili Runa Simi Raymi Suyu [49] (špa.). Kada je Tviter u pitanju, postoji nalog @hablemosquechua [50] koji s vremena na vreme pokazuje kako se neka stvar kaže na runasimi jeziku.

Konačno, važno je pomenuti stranicu Runasimipi.org [51], gde se pokrenula inicijativa za pravljenje softvera na kečua jeziku. U svom manifestu oni objavljuju:

Hoy en día, muchos piensan que el runasimi es sólo una lengua de nuestros antepasados y sólo sirve para cosas del pasado. Muchos niños en la ciudad tienen vergüenza de hablar en quechua con sus amigos. Se dice que el quechua no sirve para las cosas «chéveres», especialmente con las cosas de modernidad y de tecnología. Frente a ello, declaramos que el runasimi es una lengua rica que puede utilizarse en todos los contextos, inclusive en la tecnología. El runasimi no sólo representa un gran acervo cultural y lingüístico, es también una lengua viva y necesaria para el futuro andino. Pero, queremos que todos valoren esta lengua no sólo como la lengua “de los Inkas”, también como la lengua de hoy que es muy adaptable y de expresión rica.

Mnogi danas misle da je runasimi samo jezik naših predaka i da služi jedino za stvari iz prošlosti. Mnoga deca u gradu se stide da sa svojim drugovima razgovaraju na kečua jeziku. Kaže se da kečua ne služi za „kul“ pojmove, naročito ako je nešto moderno ili u vezi sa tehnologijom. Nasuprot tome, izjavljujemo da je runasimi bogat jezik koji može u svakom kontekstu da se upotrebljava, uključujući i tehnologiju. Runasimi ne samo da predstavlja ogromno kulturno i lingvističko nasleđe, to je i živ jezik, potreban za budućnost andskog područja. Međutim, želimo da svi vrednuju ovaj jezik, ne samo kao jezik „Inka“, već i kao vrlo prilagodljiv jezik, bogat izrazima.

Kečua ili runasimi je jedan veoma živ jezik koji se stalno razvija. On je deo hiljadugodišnje kulture koji se koristi olakšicama koje internet pruža kako bi se konsolidovao u 21. veku. Takođe, to je jezik koji ne dopušta upotrebu bilo kakvog drugog sredstva i preuzimanje tuđih elemenata u postizanju uspeha i očaravanju sopstvenim zvukom i slikama, kao što može da se vidi i ceni na ova [52] dva [53] muzička snimka.