Španija: blogeri reaguju na predlog Gugl – Verajzon

Španski blogeri su bili prilično zauzeti raspravljajući i diskutujući u vezi sa skorašnjim dogovorom između Gugla i Verajzona koji ima veze sa takozvanom „neutralnošću interneta“. Mnogi od njih se izražavaju protiv jer im se tema čini prilično osetljivom. Skoro je u Španiji bila jedna debata zbog takozvanog zakona Sinde,  na osnovu koga se „ namerava ubrzanje procesa tokom stvaranja jednog administrativnog organa – Komisije za intelektualnu svojinu – koji procesuira žalbe i iz predostrožnosti traži zatvaranje sajtova, pod pokroviteljstvom Vrhovnog suda“. Očigledno je da to nije isto, ali osetljivost bilo koje teme u vezi sa internetom je stala ovde.

Ali možda ne razumemo svi da se radi o neutralnosti interneta. Vikipedija nam kaže: „Neutralni internet je onaj koji je slobodan od ograničenja u domenu opreme koja može da se upotrebi i načina dozvoljene komunikacije, koji ne ograničava sadržaj, mesta i platforme, i gde jedna komunikacija nije bez razloga ugrožena drugim komunikacijama“

Kako bismo u potpunosti shvatili ideju, predlažemo da bacite pogled na sledeći snimak koji je na Jutjub postavio korisnik biomoneo i koji navodi praktične primere na ovu temu:

Španska novinarka Rosa Himenes Kano je u dnevnom listu El Pais objavila članak pod nazivom: Ko želi da završi sa neutralnošću interneta? U njemu navodi nekoliko praktičnih poređenja o tome kako bi izgledala ova budućnost bez neutralnog interneta, da bi nam potom navela razloge za svoju zabrinutost:

¿Qué pensaría si, al abrir el grifo, el agua llegase a su vecino antes que a usted? ¿Y si al encender el televisor quien pagase una cuota extra pudiera ver antes los goles de un partido? O mejor aún, ¿y si la red eléctrica diera preferencia a unos electrodomésticos frente a otros, de modo que decidiera que la tostadora tiene prioridad frente al secador de pelo o el microondas? Suena poco lógico, pero podría darse en la web.

Es cierto que una persona puede contratar una línea diferente, de 3 megas o 10, por ejemplo. Pero eso no es una ventaja competitiva. Siguiendo el símil del grifo, tendrá tuberías con más caudal pero el chorro no le llegará antes que al resto. O al menos no debería tener prioridad en la cola de espera de los contenidos. Simplemente, le cargarán más rápido porque tendrá más ancho de banda.

La pasada semana, The New York Times filtró una reunión entre Verizon (operadora de telefonía móvil) y Google en la que se barajaba la posibilidad de un acuerdo entre ambas compañías para privilegiar el acceso a algunos contenidos y servicios de Google. Tendría su lógica, pues YouTube (propiedad de Google) gestiona gran cantidad de datos. Ambas compañías se apresuraron a desmentirlo.

Šta biste pomisli da pri odvrtanju slavine voda pre stigne do vašeg komšije nego do vas? Ili da pri uključivanju televizora, onaj koji plati dodatnu sumu može pre da vidi golove nekog meča? Ili, još bolje, da neka mreža električnih aparata preferira jedne aparate više od drugih, tako da toster ima prioritet nad fenom za kosu ili mikrotalasnom pećnicom? Ne zvuči baš logično, ali moglo bi da se primeni na internet.

Tačno je da jedna osoba može da iznajmi jednu različitu liniju od, na primer, 3 ili 10 mega. Ali to nije nikakva takmičarska prednost. Ako se vratimo na analogiju sa slavinom, imao bi više cevi sa više protoka ali mlaz ne bi pre stizao. Ili barem ne bi trebalo da ima prvenstvo u redu za čekanje sadržaja. Jednostavno, brže bi je punili jer bi imala veći frekventivni opseg.

Prošle nedelje,u Njujork Tajms je procureo razgovor sa sastanka između Verajzona (operater mobilne telefonije) i Gugla, na kom se razmatrala mogućnost jednog dogovora između obe kompanije radi privilegovanog pristupa nekim sadržajima i uslugama Gugla. Ima smisla, s obzirom da Jutjub (vlasništvo Gugla) upravlja velikom količinom podataka. Obe kompanije su požurile da tu vest negiraju.

Sa druge strane Huan Varela, takođe novinar, na svom blogu Novinari 21 nastavlja da razvija temu člankom pod naslovom Neutralnost na internetu, a ne na platformama.

Google y Verizon han presentado al fin su propuesta sobre la neutralidad de la red. El gran buscador y la operadora de telecomunicaciones defienden una internet abierta y pública, pero excluyen a las redes móviles del principio de neutralidad, al igual que a las nuevas plataformas digitales de servicios avanzados o premium.

En definitiva, respetan y se comprometen con los seis principios de la neutralidad de la red de la Federal Communications Commission (FCC), pero excluyen la banda ancha móvil y las nuevas plataformas digitales, lo que han llamado Servicios Online Adicionales.

Todo apunta a que esa internet completamente abierta con su mantra de la información es gratis se acaba. La nueva internet será más parecida a la televisión de pago. Una internet en parcelas con el mercado de la abundancia recortado … La clave será fijar el servicio mínimo y abierto de internet. Un derecho universal ciudadano y para todos -innovadores, emprendedores, empresas, colectivos, asociaciones, etc.-, sin discriminación, para no acabar con la capacidad social, de comunicación, ideas, política, informativa y comercial que ha tenido hasta ahora.

Gugl i Verajzon su konačno predstavili svoj predlog o neutralnosti interneta. Velki pretraživač i operater za telekomunikacije se zalažu za otvoren i javni internet, ali isključuju mobilne mreže iz principa neutralnosti, isto kao i nove digitalne platforme naprednih ili premijum servisa.

Zasigurno, poštuju i obavezuju se na šest principa neutralnosti interneta prema Federalnoj komunikacijskoj komisiji (FKK) , ali isključuju široki pojas mobilnih i novih digitalnih platformi, koje su nazvali Dodatne usluge na internetu.
Sve ukazuje na to da se ovaj potpuno otvoren internet,sa svojom mantrom informacija je besplatna, privodi kraju. Novi internet će biti sličniji televizijskoj pretplati. Izdeljeni internet sa smanjenim tržištem… Ključ će biti u održavanju minimalne i otvorene usluge interneta. Jedno univerzalno građansko pravo i za sve – izumitelje,preduzetnike, firme, kolektive, udruženja, itd. – bez diskriminacije, da se ne završi sa društvenom sposobnošću, komunikacijom, idejama, politikom, informativnom i komercijalnom koju je imala do sada.

Ali, takođe postoje i neki drugi blogeri koji se slažu sa predlogom. Danijel Rodriges Erera, koji piše za Libertad Dihital, nalazi iznenađujućim što aktivisti govore o jednom „internetu za bogate i za siromašne“. Pored toga, kaže o pomenutom dogovoru:

Por un lado, obliga a que no pueda bloquearse el tráfico de ningún tipo en internet, ni priorizarse ni nada de nada. Es decir, elimina ese escenario apocalíptico, ese coco con el que nos asustaban los activistas de la neutralidad. Pero por otro permite a las telecos emplear sus redes para ofrecer otros servicios distintos a internet y separados de ella, de pago o no; es decir, les deja innovar para rentabilizar su inversión en llevarnos las redes a nuestro hogar. Además, reconoce que en las redes móviles la cosa está muy verde y propone dejarlas como están, por ahora.

Mi principal crítica a este acuerdo es que es una propuesta para que el Estado regule internet. Los gobiernos deberían mantener sus sucias manos fuera de la red, siempre y en todo momento, y dejar que sea libre como ha sido hasta ahora.

Ahora bien, lo verdaderamente llamativo ha sido la reacción de los activistas. Este acuerdo debería suponer su sueño húmedo: una de las principales operadoras se compromete a que internet siga funcionando como hasta hoy ha hecho, sin bloqueos ni prioridades pagadas. … Como no creo que la mayoría de los activistas de la neutralidad sean tontos, la única conclusión a la que me veo capaz de llegar es que nunca han pretendido evitar que se priorizase un tráfico respecto a otro ni nada parecido. Lo que quieren es poder decidir ellos, Gobierno mediante, cómo deben gestionarse unas redes que son propiedad privada de las telecos.

Sa jedne strane, obavezuje da ne može da se blokira nikakva vrsta saobraćaja na internetu, niti da se ičemu da prioritet. Odnosno, eliminiše onaj apokaliptični scenario, kojim su nas plašili aktivisti za neutralnost. Ali sa druge strane, dozvoljava telefonskim kompanijama upošljavanje svojih mreža kako bi ponudili druge servise različite i odvojene od interneta, koji se ili plaćaju ili ne plaćaju; to jest, dopušta im uvođenje novina kako bi iskoristili svoje napore i uveli internet mreže u naše domove. Pored toga, priznaje da je u mobilnim mrežama stvar veoma sveža i predlaže da se stvari za sada ostave takvim kakve jesu.

Moja osnovna kritika ovog dogovora je što je to jedan predlog da Država reguliše internet. Vlade bi trebalo da drže svoje prljave ruke što dalje od interneta, u svakom trenutku, i da dopuste da bude slobodan kao i do sada.

Dobro, ono što je zaista privuklo pažnju je reakcija aktivista. Ovaj dogovor bi trebalo da pretpostavlja njihov vlažan san: jedan od glavnih operatera se obavezuje da će internet nastaviti da funkcioniše kao i do sada, bez blokiranja i plaćenih prioriteta… Kako ne verujem da je većina aktivista za neutralnost glupa, jedini zaključak koji mi pada na pamet je da nikada nisu ni želeli da izbegnu da se jedna vrsta saobraćaja stavi kao prioritet u odnosu na drugu, niti išta tome slično. Ono što žele, to mogu sami da odluče, posredovanjem Vlade, kako treba upravljati onim mrežama koje su u vlasništvu telefonskih kompanija.

Konačno, postoje i druga mišljenja, kao što je od blogera error500, Antonia Ortisa, koji nam u naslovu svog posta: Gugl za neutralnost interneta: „Ostajemo prijatelji“ , nudi ideju pristupa ovoj temi:

Por fin ya deberíamos poder responder a la pregunta, ¿sigue siendo Google “uno de los nuestros”? ¿han traicionado los principios que permitieron su propio desarrollo o se han vendido a las telecos y a la doctrina Alierta? Como se suele decir con algunas relaciones, “es complicado”.
Es complicado porque Google tiene problemas de madurez. Le sigue encantando el discurso de su adolescencia, todo aquello del “don´t be evil”, “nos encanta ser abiertos”, “la vida no nos va a cambiar, no somos como los demás”. Pero también empieza a aceptar algunos ajustes de sus principios con la realidad de los mercados. En su propuesta se refleja esta doble alma del gigante de internet sobre la neutralidad de la red: juran y perjuran que no aceptan la discriminación del tráfico por parte de las telecos a favor de quien más les pague, que ellos creen en una “internet abierta”, que nunca pagarán porque Verizon o cualquier otro de prioridad a sus servicios sobre los de cualquier pequeña startup. Pero claro, también hay excepciones que hay que comprender a tanta apertura y tanta neutralidad.

Es una forma de romper como otra cualquiera. “No eres tú, soy yo”, “necesito un tiempo”… en Google han elegido una especie de “quedamos como amigos”. Quienes esperaban una traición completa se sentirán algo defraudados, quienes pensaban en una resistencia frontal y bizantina a las teleco y algunos gobiernos, todavía más. Será la penitencia que tendrá que pagar Google: sus anteriores compañeros de viaje le señalarán como a un traidor por mucha retórica de niños buenos de ONG que mantenga; sus nuevos aliados no esconderán la satisfacción al certificar que, al cabo del tiempo, Google y ellos son capaces de hablar el mismo idioma.

Konačno bi trebalo da odgovorimo na pitanje: Da li je Gugl i dalje „jedan od naših“? Jesu li izdali principe koji su im omogućili sopstveni razvoj ili su se prodali telefonskim kompanijama i Alijertinoj doktrini? Kako je običaj da se kaže za neke veze, „komplikovano je“.
Komplikovano je zato što Gugl ima probleme sa sazrevanjem. I dalje ga očarava razgovor o njegovoj adolescenciji, i sve ono „ne budi zao“, „obožavamo da budemo otvoreni“, „život nas neće promeniti, mi smo isti kao i drugi“. Ali, takođe počinje da prihvata neke ustupke za svoje principe suočeni sa realnošću tržišta. U njihovom predlogu se ogleda ova dvostruka duša internetskog džina u vezi sa neutralnošću interneta: kunu se i zaklinju da ne prihvataju diskriminaciju saobraćaja od strane telefonskih kompanija u korist onog ko više plati, da oni veruju u jedan „otvoreni internet“, da nikada neće platiti jer Verison ili bilo koji drugi prioritet za njihove servise…. Ali naravno, takođe postoje i izuzeci koji se moraju shvatiti zbog tolike otvorenosti i tolike neutralnosti.
To je jedan način za raskidanje, kao i bilo koji drugi. „Nije do tebe, ja sam u pitanju“, „potrebno mi je malo vremena“…Gugl je izabrao onaj tip „ostaćemo prijatelji“. Oni koji su očekivali potpunu izdaju se osećaju malo iznevereni, a oni koji su očekivali otvoreni i vizantijski otpor prema telefonskim kompanijama i nekim vladama, još više. To će biti kazna koju će morati da plati Gugl: njegovi prethodni saputnici će ga potkazati kao izadjicu bez obzira na svu priču o dobroj deci ONG; njegovi novi saveznici neće kriti zadovoljstvo potvrđujući da, tokom vremena, Gugl i oni jesu u stanju da pričaju istim jezikom.

 

Kao što stoji u jednoj staroj pesmi „Samo će vreme kazati“. Ali naravno, to nije sve što se objavilo na ovu temu. U nastavku vam ostavljam još članaka na španskom i engleskom kako biste, ako vas je zaintrigirala tema, nastavili sa čitanjem:

PlanetaMedia – Kada ne bi postojala neutralnost interneta
El Pais – Užasna ideja
Emol – Gugl i Version prikazuju predlog radi održanja neutralnosti na internetu
Enrike Dans – Neutralnost na inetrnetu: mi korisnici ćemo morati sami da se odbranimo
Blawyer. org – Servirana debata: Gugl, Version i Veb 3.0
Nju Jork Tajms – Ko ima prioritet na mreži? (specijal sa raznim člancima)
Mašejbl – Demistifikovanje Guglove i Verisonove predložene politike za otvorenim internetom (protivreči NJT)
Hafington Poust – Gugl postaje „zao“
Vajerd – Ovo je prava Gugl/Version priča: Priča o dva interneta

Slika koja ilustruje ovaj članak urađena je od strane Vikimedija Komonsa

Ovaj članak je objavljen na Global Voices Advocacy. Za Ovu verziju su se koristili neki izvori originalnog posta

Započnite razgovor

Molimo Vas da se Prijavite se »

Pravila korišćenja

  • Svi komentari se pregledaju. Pošaljite komentar samo jednom jer bi u suprotnom mogao biti prepoznat kao spam.
  • Molimo Vas da se prema drugima odnosite sa poštovanjem. Komentari koji sadrže govor mržnje, nepristojne izreke i lične uvrede neće biti objavljeni.